PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1998-04-48-604 NN 48/1998

• Pri uređivanju odnosa u oblasti stanovanja radi njihovog usklađivanja s Ustavom, zakonodavac je sada više nepostojeći institut stanarskog prava zamijenio klasičnim institutom građanskog prava: najam, s posebnom zaštitom kroz propisivanje njegovog sklapanja na neodređeno vrijeme, propisivanjem zaštićene najamnine i primjerice određivanjem otkaznih razloga. Time je posebno zaštitio i kategoriju onih nositelja stanarskog prava koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, jer njima nije omogućio kupnju stana pod uvjetima iz Zakona o prodaji i time se je u provođenju zakonodavne politike opredijelio za potvrđivanje kontinuiteta vlasništva na tim stanovima, kao zajamčenog ustavnog prava. Istovremeno, pretvaranjem vlasnika stanova iz statusa davatelja stanova na korištenje u status najmodavaca, vlasnici stanova stekli su pravni položaj svojstven položaju vlasnika u klasičnom građanskopravnom sustavu koji se u Republici Hrvatskoj uspostavlja i na ovom području.

Propis NN 48/1998

• S obzirom da se usklađivanje stambenog zakonodavstva provodilo, kao što je već rečeno, u tijeku tranzicijskog razdoblja pretvorbe i privatizacije, zakonodavcu (državi) se nije moglo odreći pravo da uredi pravni položaj stanara, kao (zaštićenih) najmoprimaca, a vlasnikova ograničenja stanarskim pravom kao ograničenja zaštićenim najmom. Takvim načelnim pristupom koji istovremeno transformira i ograničava suprostavljene interese (vlasnika i njihovih stanara), a izvire iz ustavnog načela (članak 16.) prema kojem se prava jednih mogu zakonom ograničiti da bi se zaštitila prava drugih ljudi te pravni poredak, ne povrijeđuju se najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, kao što su jednakost, socijalna pravda i nepovredivost vlasništva.

Propis NN 48/1998

• 1. Predlagatelji pod 3), 6), 7), 11), 12), 14) i 15), kao raniji nositelji stanarskog prava, predlažu pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredaba članka 3. stavka 1. točke 2., i čl. 7., 27., 28., 34. i 59. Zakona o prodaji.

Propis NN 48/1998

• Smatraju da su odredbe navedenih članaka protivne odredbama članka 3. članka 14. stavka 2., članka 35. i članka 61. Ustava.

Propis NN 48/1998
• U pristupu ocjenjivanju ovdje osporenih odredaba, također treba imati na umu da se radi o jednom od prvih tranzicijskih propisa u ovoj oblasti u kojem je došlo do izražaja spomenuto opredjeljenje zakonodavca glede stanova u vlasništvu na kojima je tada
Propis NN 48/1998
• 2. U članku 3. stavku 1. točki 2. Zakona o prodaji, propisano je da se odredbe toga Zakona ne odnose na prodaju stanova u pravu vlasništva na kojima je stečeno stanarsko pravo ako nije obuhvaćeno odredbom članka 2. toga Zakona.
Propis NN 48/1998 • Predlagatelji pod 3), 6), 7), 11), 12) i 14), kao najmoprimci ističu da osporavanom odredbom osobama s jednakim pravnim statusom (nositelja stanarskog prava), u postupku usklađivanja propisa iz oblasti stambenih odnosa s Ustavom, nije omogućen jednak način razrješavanja stambenog statusa; da je zakonodavac utvrdio dvije kategorije nositelja stanarskog prava koje nisu u ravnopravnom položaju, za što da nije bilo ni ustavne ni zakonske osnove, čime da su povrijeđena ustavna načela jednakosti i vladavine prava, kao i temeljne slobode i prava čovjeka i građanina iz članka 14. stavka 2. Ustava, tj. jednakosti svih pred zakonom. Navode da se radi o stečenom pravu osoba koje se sada dijele ovisno o tome tko je davatelj stana na korištenje, da je to pravo u ranijem ustavnom uređenju bilo zajamčeno kao sigurno i trajno, i da je stjecano temeljem istih zakonskih propisa, čime je stanarsko pravo zaštićivalo i obitelj, zbog čega su osporavanom odredbom povrijeđene i odredbe članka 35. i članka 61. stavka 1. Ustava, prema kojima se svakom građaninu jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, odnosno obitelj je pod osobitom zaštitom Republike.
Propis NN 48/1998 • U času kada je Hrvatski državni sabor donosio propise u području stanovanja već su bile na snazi odredbe Ustava koji ne poznaje stanarsko pravo, jamči pravo vlasništva, a Republiku Hrvatsku uređuje kao socijalnu državu, pa se u okviru svoje zakonodavne politike država opredijelila da će pretvorbu glede vlasništva stanova provesti samo za stanove koji su bili u društvenom vlasništvu (redovito prodajom njihovim stanarima). Za stanove u vlasništvu na kojima je postojalo stanarsko pravo, odlučeno je da to pravo pretvori u svojevrsni najam s klasičnim osobitostima tog instituta, na način da dotadašnji nositelji stanarskog prava postaju najmoprimcima, a dotadašnji davatelji stanova na korištenje koji su bili i ostali vlasnici tih stanova, u odnosu na bivše nositelje stanarskog prava, sada najmoprimce, postanu najmodavcima.
Propis NN 48/1998 • Glede pozivanja predlagatelja na stečena prava, napominje se da pravo na kupnju stana na kojem je postojalo stanarsko pravo, a kako je to omogućeno odredbama Zakona o prodaji, nikad prije stupanja tog Zakona na snagu nije uopće postojalo kao posebno pravo nositelja stanarskog prava (osim kao pravo prvokupa, a to je pravo zadržano i za zaštićenog najmoprimca - članak 44. Zakona o najmu), a posebno ne ustavno pravo, pa se ni u kojem smislu, pravo na kupnju stana koji je oduvijek u vlasništvu, ne može smatrati stečenim. Dakle, samim stjecanjem stanarskog prava i u vrijeme tog stjecanja, a ni kasnije, nije se stjecalo i pravo na kupnju toga stana pod uvjetima i na način koji je u novom ustavnopravnom poretku omogućen Zakonom o prodaji.
Propis NN 48/1998 • Točno je da se je stanarsko pravo stjecalo na zakonom propisani način i pod zakonom propisanim uvjetima, jer se svako pravo, da bi se imalo, mora prvo steći. To samo po sebi ne mora značiti da se neko pravo stječe zauvijek i da se njegov naziv, sadržaj i obim ne mogu nikad mijenjati u smislu tzv. individualističke teorije stečenih prava, prema kojoj bi ta prava bila iznad zakona, pa i Ustava, ali i po toj teoriji samo kad su stečena isključivo jednostrano izraženom vlastitom voljom, i kada se diraju povratnim djelovanjem pravnih propisa. Stanarsko pravo nije se nikad stjecalo jednostranom izjavom volje, već samo temeljem ugovora ili pak useljenjem na temelju valjane pravne osnove. Pri tomu su prava i obveze stanara bile određene ugovorom, odnosno aktom o davanju stana na korištenje, u skladu sa zakonom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 48/1998 • Ne radi se, kako predlagatelji spominju, ni o povratnom djelovanju osporene odredbe. Ustavom Republike Hrvatske je propisano, u članku 90. stavku 2., da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, no ovaj Sud ne nalazi da bi osporena odredba u ičemu bila nesuglasna s navedenom ustavnom odredbom. Ona, naime, nema povratnog djelovanja, već upravo za budućnost isključuje odredbe Zakona o prodaji od primjene na stanove u pravu vlasništva na kojima je bilo stečeno stanarsko pravo ako nije obuhvaćeno odredbom članka 2. toga Zakona.
Propis NN 48/1998 • Također, ne nalazi se da bi osporenim odredbama bilo povrijeđeno načelo jednakosti kao temeljna vrednota iz članka 3. Ustava. Točno je da su nositelji stanarskog prava na stanovima u vlasništvu građana imali prava i dužnosti nositelja stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu, i to na način da su stan mogli nesmetano i trajno koristiti i održavati te sudjelovati u upravljanju stambenom zgradom (članak 3. Zakona o stambenim odnosima - "Narodne novine", broj 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93, dalje: Zakon o stambenim odnosima iz 1985. godine), ali se njihov pravni položaj od početka stjecanja prava razlikovao od pravnog položaja nositelja stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu, upravo zbog činjenice što je to pravo postojalo na stanovima koji su bili u vlasništvu građana. To vlasništvo na stanu, bilo je na određeni način zaštićeno i u ranijem režimu (a i sada je zaštićeno odredbom članka 48. stavka 1. Ustava, prema kojoj se jamči pravo vlasništva), pa već zbog te činjenice stanarsko pravo na stanu u vlasništvu, nikad nije bilo u svemu jednako stanarskom pravu na stanu u društvenom vlasništvu. Napuštanjem samog naziva "stanarsko pravo", i njegovim pretvaranjem u pravo najma s posebnim režimom zaštite najmoprimca glede visine najamnine i ugovaranja najamnog odnosa na neodređeno vrijeme s ograničenim mogućnostima otkazivanja, u sadržaju korištenja stana za bivše nositelje stanarskog prava na stanovima u vlasništvu, nije se taj sadržaj bitno promijenio. Prema tome, razlika između nositelja stanarskog prava na stanovima u vlasništvu i onih na stanovima u ranijem društvenom vlasništvu, kad prvi nemaju pravo kupiti stan prema odredbama Zakona o prodaji, posljedica je i različitog vlasničkog režima na stanovima na kojima su imali stanarsko pravo. Tu razliku država je u provođenju zakonodavne politike i transformacije vlasničkih odnosa uvažila, uz istovremeno pružanje odgovarajuće zaštite bivšim nositeljima stanarskog prava kroz odredbe Zakona o najmu. Ocjenjuje se da je zakonodavac na opisani način postupio u okviru ustavnih ovlaštenja te da propisivanjem kao u osporavanoj odredbi nije povrijedio ustavne odredbe na koje predlagatelji ukazuju.
Propis NN 48/1998 • Konačno, ne može se utvrditi da bi osporavanom odredbom bio povrijeđen ni članak 35. Ustava, u kojem se svakom građaninu jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, kad im se ne omogućuje da pod uvjetima iz Zakona o prodaji kupe stan u kojem stanuju, sada kao najmoprimci. Također, kada je nakon donošenja Zakona o najmu pravni položaj bivših nositelja stanarskog prava na stanovima u vlasništvu, uređen na način da im se pod propisanim uvjetima jamči najamni odnos na neodređeno vrijeme i sa zaštićenom najamninom, ne nalazi se da bi osporenom odredbom bila povrijeđena odredba članka 61. stavka 1. Ustava, prema kojoj je obitelj pod osobitom zaštitom Republike.
Propis NN 48/1998 • 3. U članku 7. Zakona o prodaji bila je uređena mogućnost da stanar u stanu u privatnom vlasništvu kupi stan u kojem stanar, koji je inače mogao kupiti stan prema tom Zakonu, nije podnio zahtjev za kupnju toga stana.
Propis NN 48/1998 • Odredbe toga članka osporavaju kao neustavne, predlagatelji pod 7) kao najmoprimci. Međutim, taj članak je brisan člankom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 58/95), pa glede njega prijedlog nije mogao biti prihvaćen.
Propis NN 48/1998 • U svezi istoga članka 7. Zakona o prodaji, predlagatelj pod 14) smatra da je baš njegovim ukidanjem, kao i izmjenom članka 28. istog Zakona, povrijeđen Ustav u njegovim odredbama članka 3., članka 14., članka 49. st. 2., 3. i 4., članka 50. stavka 1. i članka 61. Time se zapravo, predlaže ocjena ustavnosti propisa kojima je određeni propis stavljen izvan snage. Međutim, pravo je zakonodavca, kako da određeni propis donosi, tako i da ga stavlja izvan snage kad ocijeni da nije primjeren relevantnim okolnostima, a istovremeno ovaj Sud nije našao da je stavljanjem izvan snage navedenih propisa bila povrijeđena neka ustavna odredba.
Propis NN 48/1998 • Predlagatelji pod 7) predlažu ocijeniti i odredbe članka 27. i 34. Zakona o prodaji, no ne navode konkretne razloge zbog kojih bi te odredbe bile u nesuglasju s Ustavom, pa ni taj prijedlog nije prihvaćen.
Propis NN 48/1998 • Predlagatelj pod 14), kao najmoprimac smatra da je i izmijenjeni članak 28. Zakona o prodaji u nesuglasju s odredbama Ustava koje navodi i kod članka 7. Zakona o prodaji, no ne navodi konkretno razloge zbog kojih osporava odredbe toga članka. Stoga ni taj prijedlog nije prihvaćen.
Propis NN 48/1998 • Predlagatelj pod 15) predlaže pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 59. Zakona o prodaji, kako je izmijenjena člankom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 58/95), i prema kojoj Vlada Republike Hrvatske može prema potrebi produžiti određeni rok utvrđen tim Zakonom. Sud ocjenjuje da osporavana odredba nije ni u čemu u nesuglasju s Ustavom, pa ni taj prijedlog nije prihvaćen.
Propis NN 48/1998 • 1. Predlagatelji pod 2), 3), 4), 6), 7), 11), 12), 14) i 16), bili su nositelji stanarskog prava na stanovima u vlasništvu građana, kojima je taj status prestao danom stupanja na snagu Zakona o najmu, temeljem njegove odredbe članka 30. stavka 1., i od toga su dana, temeljem odredbe stavka 2. istoga članka Zakona o najmu, stekli prava i obveze najmoprimca. Predlagatelji pod 18) ne navode svoj status, ali se može zaključiti da su bili nositelji stanarskog prava na stanu u tzv. državnom vlasništvu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 59/09, Broj 45/07, Broj 87/93, Broj 41/08, Broj 5/93, Broj 115/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled