PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 3/2002 • Prigovori podnositelja, kako je već navedeno, polaze od toga da je predmet odluke Ustavnog suda usklađivanje mirovina s rastom plaća zaposlenih u razdoblju od srpnja 1993. do prosinca 1997. i vraćanje duga umirovljenicima, dok povećanje mirovina, radi njihovog međusobnog ujednačavanja, što je označeno kao predmet normiranja spornog Zakona, nije ni u kakvoj svezi s tim.
NN 3/2002 • S obzirom na specifičnu pravnu prirodu osporavane odredbe članka 1. Zakona, tu je odredbu moguće tumačiti jedino u svezi sa sadržajem Zakona u cjelini. Stoga se, na temelju provedene analize ove zakonske odredbe i njezinog odnosa s ostalim odredbama Zakona, može zaključiti da se primjenom spornog Zakona sa svrhom koju određuje njegov članak 1. postiže, kao prvo – povećanje iznosa mirovina određenog kruga umirovljenika, a kao drugo – otklanjanje razlika između mirovina ostvarenih u različitim razdobljima.
NN 3/2002 • Zbog takve naravi osporene odredbe i njezinog odnosa s ostalim odredbama Zakona, Ustavni sud nije utvrdio da bi osporavana zakonska odredba bila protivna odredbama Ustava na koje se podnositelji prijedloga pozivaju.
NN 3/2002 • U odnosu na zahtjev podnositelja da Ustavni sud utvrdi kako je netočno da se osporavanim Zakonom izvršava odluka tog Suda od 12. svibnja 1998., ističe se da je Ustavni sud, prema odredbama članka 128. alineje 1. i 2. Ustava, u području apstraktne kontrole ustavnosti i zakonitosti, ovlašten ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom te suglasnost drugih propisa s Ustavom i zakonima, i to predstavlja okvir njegovog djelovanja u navedenom smislu.
NN 3/2002 • Sukladno tome, kad se radi o odlukama Ustavnog suda kojima se, kao neustavni, ukidaju određeni zakoni, pojedine zakonske odredbe ili drugi propisi, ti zakoni, drugi propisi, odnosno pojedine njihove odredbe, prestaju postojati u pravnom sustavu te prestaje njihova primjena od dana donošenja odluke Ustavnog suda (ako tom odlukom nije određen neki drugi dan s kojim prestaje važiti osporeni zakon, odnosno drugi propis). Samo u tom smislu valja tumačiti pravne posljedice odluka Ustavnog suda kojima se ukidaju zakoni ili drugi propisi, odnosno pojedine njihove odredbe.
NN 3/2002 • Zakonodavno je tijelo, prema tome, slobodno, vodeći se prije svega kriterijem ustavnosti, ali i drugim kriterijima (među kojima, za pojedina zakonodavna područja, gospodarske mogućnosti mogu biti od posebnog značenja), odlučiti na koji će način popuniti pravnu prazninu nastalu uklanjanjem zakona, drugog propisa, odnosno pojedinog njihovog dijela iz pravnog sustava.
NN 3/2002 • Ustavni sud, dakle, svoje odluke može donositi isključivo na temelju ocjene o suglasnosti osporenog akta s Ustavom, a ranije donesene odluke tog Suda, same za sebe, ne mogu biti pravni temelj za takvu ocjenu.
NN 3/2002 • S obzirom na to, Ustavni sud je, ocjenjujući osporavani Zakon s ustavnopravnog gledišta, utvrdio da ne postoje razlozi koji bi upućivali na nesuglasje odredbe članka 1. tog Zakona s u prijedlozima istaknutim odredbama članaka 3., 5., 16. i 35. Ustava Republike Hrvatske.
NN 3/2002 • Imajući u vidu istaknuti položaj zakonodavnog tijela u odnosu na ukidne odluke Ustavnog suda, ovaj Sud izražava i stajalište da osporavani Zakon, kao jedan od zakona koji su doneseni, odnosno koji će biti doneseni za područje mirovinskog sustava, rješava određena pitanja u smislu odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. i predstavlja pomak u pravcu provođenja navedene odluke. Pri tom valja uzeti u obzir i činjenicu da su već i prije osporavanog Zakona doneseni pojedini akti, kao što je Zakon o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina (»Narodne novine«, broj 102/98) te Pravilnik o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja (»Narodne novine«, broj 136/98), koji su također usmjereni prema izvršavanju odluke Ustavnog suda iz 1998. godine.
NN 3/2002 • 7. Sadržaj odredbe članka 3. stavka 2. Zakona osporava se s gledišta ustavnog načela iz članka 89. stavaka 4. i 5. Ustava, odnosno s gledišta načelne zabrane povratnog djelovanja zakona i drugih propisa.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 3/2002 • Prijedlogom podnesenim u tom pravcu izražava se stajalište da se povratno djelovanje osporavanog Zakona očituje u tome što se, prilikom obračuna povećanja mirovine za korisnike minimalnih mirovina, prema osporavanom Zakonu ponovo za osnovicu tog obračuna uzima svota dobivena ranije, u postupku priznavanja prava na mirovinu, na bazi stvarnog prosjeka primanja, koja su u slučajevima korisnika minimalnih mirovina izrazito niska.
NN 3/2002 • Prema stajalištu podnositelja, ta je svota mogla predstavljati osnovicu samo u trenutku priznavanja prava na mirovinu te biti pravni temelj priznanju prava na isplatu minimalne mirovine, ali osnovicu povećanja prema osporavanom Zakonu može činiti jedino iznos minimalne mirovine kojeg korisnici minimalnih mirovina stvarno i primaju.
NN 3/2002 • Nakon razmatranja osporavane odredbe, nije utvrđeno da bi se radilo o odredbi s povratnim učinkom jer je osporavanom odredbom propisano da osnovicu povećanja za korisnike minimalnih mirovina čini pripadajuća mirovina, obračunata na određeni dan, na bazi stvarnog prosjeka plaća (bez primjene propisa o minimalnoj mirovini).
NN 3/2002 • Naime, time nije za korisnike minimalnih mirovina propisan neki drugi ili nepovoljniji pravni režim od onoga koji je za njih vrijedio do početka primjene osporavanog Zakona.
NN 3/2002 • Osnovicu povećanja mirovina umirovljenika s punim mirovinskim stažem, koji su za radnog vijeka imali izrazito niska primanja i inače prilikom redovnih usklađivanja, čini mirovina obračunata prema stvarnom prosjeku primanja. Na taj način obračunata mirovina pripada umirovljeniku u trenutku priznavanja prava i u cjelokupnom daljnjem tijeku korištenja mirovine, ali sve dok se taj iznos kreće ispod razine minimalne mirovine utvrđene aktom nadležnog tijela, tim se umirovljenicima isplaćuje iznos minimalne mirovine, kao rezultat usvojenog načela solidarnosti u okviru mirovinskog sustava.
NN 3/2002 • Prema tome, mirovina izračunata na osnovi stvarnog prosjeka primanja ne predstavlja dio nekog nepovoljnijeg pravnog režima, koji je za određenu kategoriju umirovljenika prestao važiti time što im se isplaćuje minimalna mirovina, a koji bi nepovoljniji pravni režim osporavanim Zakonom, na njihovu štetu, bio ponovo osnažen. Radi se o važećem pravnom režimu koji se na tu kategoriju umirovljenika odnosi i primjenjuje kontinuirano.
NN 3/2002 • Pored toga, na isti način na koji to osporavani Zakon propisuje za korisnike minimalnih mirovina, povećanje se obračunava i ostalim umirovljenicima na koje se osporavani Zakon odnosi pa se obračunom povećanja od osnovice, koju čini stvarni prosjek primanja korisnici minimalnih mirovina, ne stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu prema drugim umirovljenicima koji imaju pravo na povećanje mirovina. Obračunavanjem povećanja na iznos minimalne mirovine stvorile bi se razlike među korisnicima mirovina.
NN 3/2002 • 8. Osporavajući ustavnost odredaba Zakona sadržanih u njegovom članku 4., podnositelji prijedloga osporavaju i odredbe o ograničavanju visine mirovina.
NN 3/2002 • Naime, odredbe članka 4. propisuju, između ostalog, da najviša svota mirovine (prema propisima na snazi do 31. prosinca 1998.) ne podliježe povećanju prema osporavanom Zakonu, odnosno da svota mirovine povećana prema osporavanom Zakonu ne može premašiti iznos najviše mirovine (određene opet prema propisima na snazi do 31. prosinca 1998.) na dan 31. prosinca 2000. godine.
NN 3/2002 • Analizirajući navedenu zakonsku odredbu i njezin odnos s ostalim odredbama osporavanog Zakona, Sud je utvrdio da se izuzimanje najviše mirovine od povećanja može obrazložiti istim razlozima kao i izuzimanje minimalne mirovine.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 69/07, Broj 71/06,
Broj 82/09, Broj 63/06,
Broj 71/05, Broj 71/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE