PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 80/1995 • Rashladni uređaji obuhvaćaju uređaje koji služe industrijskoj djelatnosti statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Obuhvaćaju se i rashladni uređaji koji se nalaze u hladnjačama za zamrzavanje voća, povrća, mesa i sl., a koji su u sastavu statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Kao priključna se snaga rashladnog uređaja, ako uređaj nema na tvorničkoj pločici upisanu snagu, očitava sa tvorničke pločice elektromotora rashladnog uređaja i upisuje kao snaga tcošila. Elektromotori koji su sastavni dio rashladnog uređaja ne upisuju se u redak 2. ove tabele.
NN 80/1995 • Broj strojeva, motora i uređaja kao i njihovu pripadajuću snagu treba iskazati prema inventarskoj listi (listi osnovnih sredstava), tako da obuhvati sve ispravne i neispravne strojeve, motore i uređaje koji nisu knjigovodstveno rashodovani. Ukoliko se koriste neki strojevi, motori i uređaji za industrijsku proizvodnju, a knjigovodstveno su rashodovani, treba ih iskazati u ovoj tabeli. U ovoj i u drugim tabelama ne iskazuju se strojevi, motori i uređaji koji su u pričuvi, neinstalirani strojevi, motori i uređaji te instalirani strojevi, motori i uređaji u pogonu koji nije još pušten u redovitu proizvodnju.
NN 80/1995 • Tabela 5. Utrošak električne energije po tehnološkoj namjeni
NN 80/1995 • Ova tabela usko je povezana s tabelom 4. pa se kombinacijom u obradi podataka iz ovih tabela može izračunati prosječno godišnje korištenje kapaciteta elektromotora, termičkih aparata, uređaja za elektrolizu i galvanizaciju. Ukoliko statističke jedinice ne raspolažu točnim podacima po traženoj podjeli, traženu strukturu trebaju procijeniti stručnjaci u poslovnom subjektu iz ovog područja. U tabeli se u megavatsatima iskazuje samo potrošena radna električna energija, a u retku 6 pod vrijednošću utrošene električne energije sva plaćanja u svezi s potrošnjom električne energije kao npr. troškovi jalove snage električne energije, paušalni izdaci itd. Na temelju navedenog izračunavaju se prosječni troškovi po jednom MWh korisno utrošene električne energije po odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti i za Republiku Hrvatsku ukupno.
NN 80/1995 • Tabela 6. Moguća i ostvarena proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda, zalihe i prodaja
NN 80/1995 • Svaki poslovni subjekt koji se bavi industrijskom proizvodnjom i uvršten je kao statistička jedinica u adresar Godišnjeg izvještaja industrije u ovoj tabeli treba iskazati svoju cjelokupnu industrijsku proizvodnju. Pri tom se mora pridržavati Nacionalne nomenkfature industrijskih proizvoda i usluga koja je sastavni dio ovih metodoloških materijala. Poslovni subjekti koji su dužni ispuniti Godišnji izvještaj industrije trebaju prije ispunjavanja proučiti cjelokupnu Nacionalnu nomenklaturu industrijskih proizvoda i usluga i u njoj pronaći sve svoje proizvode, odnosno navedena je nomenklatura u cjelini obvezatna za sve poslovne subjekte. Poslovni subjekt će po njoj iskazati osnovne industrijske proizvode, proizvode svojih sporednih industrijskih djelatnosti kao i prateće (nusproizvode) određene nomenklaturom.
NN 80/1995 • Budući da je Nacionalna nomenklatura proizvoda i usluga poput klasifikacije industrijskih proizvoda, predviđamo da vrlo rijetko statistička jedinica neće moći iskazati svu svoju proizvodnju prema traženoj nomenklaturi. Kad sastavljač Godišnjeg izvještaja industrije naide na navedeni problem, prije bilo kakvog upisivanja podataka treba potražiti pomoć nadležne statističke službe (statistička služba koja je poslovnom subjektu poslala Godišnji izvještaj industrije) i tek ako ni od nje ne dobije šifru proizvoda, prozvod ili uslugu može iskazati pod stavkom koja se nalazi pri dnu tabele "vrijednost prozvoda nespomenutih nomenklaturom" ili "vrijednost usluga nespomenutih nomenklaturom".
NN 80/1995 • Za svaki proizvod statistička jedinica treba upisati šifru proizvoda i naziv proizvoda iz Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda i usluga, šifra se ponavlja onoliko puta koliko ima jedinica mjere u nomenklaturi. Osnovni razlog uvođenju više jedinica mjere su obveze Državnog zavoda za sta(istiku prema Statističkim uredima EU i OUN, a manjim dijelom zbog izračunavanja indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i tuzemnih korisnika podataka. Za prvu jedinicu mjere obvezatno je ispuniti sva polja iz tabele do stupca "količine utrošene u daljnjoj proizvodnji". Navedeni stupci i ostali stupci do kraja tabele ispunjavaju se ukoliko je bilo pojave u promatranoj godini.Za ostale jedinice mjere ne ispunjavaju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji ( stupac "e") i prodaji u vrijednosnom izrazu (stupac "j") jer je isti za sve jedinice mjere. Jedinice mjere i šifre upisuju se u stupac "d" za prvu navedenu jedinicu mjere "1", drugu "2"i treću "3".
NN 80/1995 • U stupcu "c" za redovnu proizvodnju tj. proizvodnju iz kupljenih ili vlastitih sirovina upisuje se šifra "0", a za uslužnu proizvodnju šifra "1".
NN 80/1995 • U stupcu "f" iskazuje se ostvarena proizvodnja odnosno sve proizvedene količine određenog proizvoda u promatranoj godini bez razlike je li proizvod namijenjen prodaji ili daljoj preradbi u izvještajnoj jedinici ili kombinirano u propisanim jedinicama mjere. Iskazuju se samo gotovi proizvodi. Gotovim proizvodom smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj preradbe ili doradbe tako da je u nomenklaturi naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, klasiranje i sl. Količine neispravnih proizvoda ("škart") ne uračunavaju se u gotovu proizvodnju. Podaci o proizvedenim količinama pojedinih proizvoda uzimaju se iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda odnosno knjigovodstva. Izuzetno ako'su poluproizvodi s gledišta statističke jedinice, a proizvodi po nomenklaturi i ne "prolaze" ni kroz kakvo skladište, podatke treba uzeti iz evidencija odjela ili pogona koji taj poluproizvod proizvode. Kad poslovni subjekti ne evidentiraju svoju proizvodnju u nekoj propisanoj jedinici mjere, dužne su izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje treba utvrditi uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u poslovnom subjektu. Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti prilikom sastavljanja statističkih izvještaja. Kad nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda defniranog nomenklaturom kad tceba izračunati novi koeficijent i naznačiti dokada je stari koeficijent vrijedio odnosno odkada vrijedi novi koeficijent.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 80/1995 • Ukoliko jedan proizvod iz nomenkalture sadrži više artikala koje proizvodi poslovni subjekt ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe tada treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikf i svaki artikl zasebno preračunati, pa preračunati zbroj upisati pod traženom jedinicom mjere.
NN 80/1995 • U stupcu "g"iskazuju se količine utrošene za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice. To su proizvodi koji su se dalje preraivali ili obradivali i tim postupcima pretvorili u novi proizvod iz nomenklature i iskazali se još jednom u potpunosti u tom novom proizvodu u izvještajima te izvještajne jedinice.
NN 80/1995 • U stupcu "h" iskazuju se količine zaliha, stanje 31. prosinca izvještajne godine prema izvršenoj inventuri. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih nomenklaturom. Nedovršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj preradbe ili doradbe, definiran nomenklaturom, ne smije se iskazati kao ni zalihe proizvoda ili dijela proizvoda namijenjene trošenju za daljnju proizvodnju u izvještajnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih proizvoda izvještajne jedinice namijenjene tržištu.
NN 80/1995 • Prodaja (realizacija) industrijskih proizvoda i usluga iskazuje se u stupcima "i"i "j". U stupcu "i" treba iskazati količine prodaje u naturalnim jedinicama mjere, i to u svim jedinicama mjere definiranim nomenkfaturom. U stupcu "j"treba iskazati prodaju u vrijednosnom izrazu i to samo kod prve jedinice mjere u tisućama kuna odnosno kako se traži u izvještaju IND-21. U ovim stupcima iskazat će se sve količine (u stupcu "i") i sve vrijednosti (u stupcu "j") isporućene drugim poslovnim subjektima ili prodane u prodavaonicama vlastite prodaje tj. količine za koje je izdana faktura. U stupac "j" upisuje se vrijednost proizoda iIi usluge na temelju prodajnih cijena iz faktura za iskazane količine u stupcu "i"s tim što te cijene obvezatno moraju sadržavati troškove pakiranja, čak i ako se oni naplaćuju odvojeno. U cijene (vrijednost) proizvoda ne smiju biti uključene sljedeće stavke : naplaćeni porez na promet i potcošnju, troškovi prijevoza osim do prvog željezničkog kolodvora odnosno otpremnog terminala, ako troškovi otpreme nisu odvojeno naplaćeni, i popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijena proizvodača - franko utovarna stanica.
NN 80/1995 • Pod prodanim količinama proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode iIi proizvode dane u zakup (npr. računalnu opremu, telefonske instalcije, strojeve za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu ili hale za vlastite potrebe odnosno proizvode za vlastitu investicijsku izgradnju, davanja djelatnicima u naturi i proizvode koji služe repropotrošnji u izvještajnoj jedinici, afi ne za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu odnosno direktno se ugraduje u gradevinske objekte i sl.). Vrijednost svih navedenih proizvoda treba odgovarati fer vrijednosti odnosno treba ih obračunati po fer vrijednosti i unijeti u stupac "j". Fer vrijednost je iznos za koji sredstvo (proizvod) može biti zamijenjeno izmedu poznatog voljnog kupca i prodavača u transakciji koja je vjerojatna.
NN 80/1995 • Iz navedenog proizlazi da se u tabeli 6. iskazuju podaci o ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji, zalihama i prodaji industrijskih proizvoda. Time su obuhvaćeni za konkretni proizvod: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, potrošnja u izvještajnoj jedinici, prodaja i završne zalihe kao rashodovna strana bilance raspoloživih količina. Prema tome, zbroj zaliha na početku godine (iz izvještaja IND-21 za prethodnu godinu) i proizvedenih količina izvještajne godine treba biti jednak zbroju količina utrošenih za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, prodanih (realiziranih) količina i zaliha na kraju izvještajne godine. Nesklad može nastupiti zbog kvara na robi ili naknadno otkrivenim neispravnim proizvodima ("škartu"), ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji u izvještajnoj jedinici jer se one ne iskazuju u ovom istraživanju, zatim zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili sličnih razloga zbog kojih se obavlja i knjigovodstveni otpis robe (proizvoda). Za svako značajnije odstupaje treba dati tekstualno objašnjenje u izvještaju ili u zasebnom dopisu koji treba priložiti izvještaju IND-21.
NN 80/1995 • Poslovni subjekti koji grade brodove dužni su ispuniti izvještaj IND-21/35.11. Navedeni izvještaj odnosi se na tabelu 6. ovog istraživanja, a upute su dane na tom izvještaju.
NN 80/1995 • Prilikom ispunjavanja ovog izvještaja treba voditi računa da postoje dvije vrste uslužne proizvodnje. Prva vrsta uslužne proizvodnje je kad poslovni subjekt na temelju ugovora od sirovina kojma je vlasnik naručitelj, izraduje određeni proizvod defkniran nomenklaturom; te usluge zvat ćemo uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda. Uslužnu proizvodnja industrijskih proizvoda treba iskazati kod proizvođača kao i redovnu samo što u stupcu "c"treba upisati šifru "l", a za prodaju u vrijednosnom iznosu u stupcu "j"traba iskazati samo vrijednost učinjene usluge. Naručitelj proizvodnje nije predmet promatranja ovog istraživanja. Bilo u kojem slučaju preradbe na temelju ugovora, naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj tvrtki. Općim industrijskim uslugama zvat ćemo doradbu industrijskih proizvoda (bojenje, finiširanje, tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i sl.), popravke, održavanje i instaliranje strojeva i opreme te montažu gradevinskih konstrukcija samo ako ju je i proizvela izvještajna jedinica. Opće industrijske usluge neće se iskazivati ukoliko se radi o dovršavanju vlastitih proizvoda, osim doradbe u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-a RH) koje treba iskazati kao što se iskazuje i vlastita proizvodnja, a doradbu na temelju ugovora treba iskazati kao uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda. Ostale doradbe na temelju ugovora, popravke, održavanja i montažu treba iskazati prema nomenklaturi u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a u vrijednosnom izrazu samo vrijednost izvršene usluge. Ne iskazuju se tekući popravci i održavanje koje poslovni subjekt vrši na svojim strojevima i opremi.
NN 80/1995 • U stupcu "e" iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) poslovnog subjekta iskazujući maksimalno moguću proizvodnju svakog proizvoda koji je statička jedinica proizvodila u tijeku promatrane godine. Kapacitet se iskazuje samo za prvu jedinicu mjere. U ovom stupcu ne smije se iskazati kapaciteti proizvoda ni za prvu jedinicu mjere ukoliko je ona u satima ili tisućama efektivnih sati. Objašnjenje ovog stupca.nije dano redosljedom iz izvještaja jer predstavlja zasebnu cjelinu, a pojam "proizvod"definiran je u opisima drugih stupaca.
NN 80/1995 • Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) nekog proizvoda iz nomenklature predstavlja maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja i punom zaposlenju (pokrivenošću svih radni mjesta adekvatnim djelatnicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima i normalnim intenzitetom rada i to u okviru mogućeg vremena u tijeku godine definiranog maksimalnim prinosom poslovnog subjekta, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 128/99, Broj 121/02,
Broj 87/04, Broj 100/96,
Broj 64/06, Broj 125/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE