PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 80/1999 • Smatraju da je osporavana odredba protivna članku 3. i članku 48. stavku 1. Ustava.
NN 80/1999 • Predlažu pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbe članka 359. stavka 2. Zakona o vlasništvu, i ukinuti tu odredbu.
NN 80/1999 • Osporavana odredba upravo uvjetuje mogućnost stjecanja vlasništva i drugih prava pretvorbom po odredbama o pretvorbi iz Zakona o vlasništvu, na način da ta prava ne budu u sukobu s pravima koja na bivšim društvenim stvarima pripadaju drugim osobama na temelju propisa o denacionalizaciji.
NN 80/1999 • Prema tome, do stjecanja prava vlasništva ili drugog stvarnog prava, temeljem odredbi Zakona o vlasništvu, i to onih o pretvorbi prava upravljanja, korištenja i raspolaganja stvarima u društvenom vlasništvu te o pretvorbi prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, može doći samo pod uvjetom da to nije u sukobu s pravima koja na bivšim društvenim stvarima pripadaju drugim osobama na temelju propisa o denacionalizaciji. Smisao te odredbe je upravo suprotan od onog koji joj daju predlagatelji.
NN 80/1999 • Stoga Sud ocjenjuje, da osporavana odredba nije u nesuglasju s odredbama članka 3. i članka 48. stavka 1. Ustava.
NN 80/1999 • 6. U članku 366. stavku 3. Zakona o vlasništvu, propisano je da od dana stupanja na snagu toga Zakona, pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke.
NN 80/1999 • Predlagatelji pod 4) smatraju da je ta odredba nedorečena te da nije sasvim jasno ima li ona retroaktivno značenje. Smatraju da ako bi imala retroaktivno djelovanje, da bi to značilo da svi pravni poslovi zaključeni već prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu koji su prema ranijem pravnom režimu bili dopušteni i proizvodili pravne učinke, iza 1. siječnja 1997. ne proizvode pravne učinke, što da bi bio opasan atak na pravnu sigurnost i stečena prava koja su pravni subjekti stekli vjerovanjem u valjanost i učinkovitost pravnih poslova sklopljenih u vrijeme režima koji ih je dopuštao, pa bi to bilo protivno načelu vladavine prava.
NN 80/1999 • Predlažu ukinuti odredbu članka 366. stavka 3. Zakona o vlasništvu, kao protivnu Ustavu.
NN 80/1999 • Sud ocjenjuje da osporavana odredba nema povratno djelovanje. Naime, povratno djelovanje nekog propisa postoji kad on pravno djeluje u vremenu koje je proteklo prije no što je taj propis stupio na snagu (unatrag). Kod osporavane odredbe to nije slučaj, jer ona djeluje tek od njezinog stupanja na snagu, dakle samo ubuduće. Ta odredba ni na koji način ne dira pravne posljedice određenih pravnih poslova koje su nastale do njezinog stupanja na snagu, dakle, niti poništava, niti ukida, niti mijenja te pravne posljedice, već samo priječi nastupanje daljnjih pravnih posljedica određenih pravnih poslova, tek nakon što je stupila na snagu.
NN 80/1999 • Konačno, zakonodavac je išao i dalje, pa je u sljedećem stavku 4. članka 366. propisao da, kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i treći u čiju je korist ugovor sklopljen, ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 80/1999 • Stoga Sud utvrđuje da odredba članka 366. stavka 3. Zakona o vlasništvu ne predstavlja odredbu iz članka 90. stavka 2. druge rečenice Ustava te ocjenjuje da ta odredba nije u nesuglasju s člankom 3. Ustava koji kao najvišu vrednotu ustavnog poretka utvrđuje i vladavinu prava, iz koje izvire pravna sigurnost.
NN 80/1999 • 7. Članak 367. stavak 3. Zakona o vlasništvu određuje, da, u slučaju kad je na istom zemljištu izgrađeno više zgrada koje su upisane kao zemljišnoknjižna tijela zasebna od zemljišta na kojem su izgrađena, sud će na zahtjev vlasnika bilo koje od tih zgrada spojiti sva ta zemljišnoknjižna tijela u jedno zemljišnoknjižno tijelo uz upis prava vlasništva na njemu u korist svih vlasnika zgrada kao suvlasnika cijele tako stvorene nekretnine s jednakim suvlasničkim dijelovima.
NN 80/1999 • Predlagatelj pod 3) ukazuje na raniji pravni temelj prema kojem su se pojedine zgrade odvajale od zemljišta kao posebni pravi objekti i upisivale kao posebna zemljišnoknjižna tijela, ukazuje na uzroke takvom stanju koje je nastalo prije nacionalizacije i koje je ozakonjeno kroz članak 37. tadašnjeg Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (»Službeni list«, broj 52/58) i primjenom odredbe točke 11. tadašnjeg Uputstva o zemljišnoknjižnim upisima nacionaliziranih najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (»Službeni list«, broj 49/59) te da je činjenica da je svaki od tih graditelja sagradio kuću na svojoj točno određenoj, omeđenoj i ograđenoj parceli. Ukazuje na već tada neusklađeno katastarsko stanje sa stanjem u naravi, zbog čega se pristupilo novim izmjerama kojima je snimljeno i priznato posjedovno stanje, čime su priznate sve parcelacije. Navodi da je za neke katastarske općine provedeno ispravljanje zemljišnih knjiga, pa je posjedovno stanje upisano u zemljišne knjige i time su vlasnici s tog područja stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na vlasnike s područja katastarskih općina za koje nije proveden ispravni postupak.
NN 80/1999 • Konačno navodi da osporena odredba nastoji urediti te postojeće odnose na zemljištu koje je bilo društveno vlasništvo i na kojem su izgrađeni objekti u vlasništvu različitih titulara te da je nesporno da su oni bili vlasnici svaki svoje zgrade, da su sa zgradom mogli raspolagati kao sa cjelinom ni od koga ograničavani, međutim, primjenom osporavane odredbe, dosadašnji vlasnici postali bi suvlasnici svih zgrada, dakle, njihovo dosadašnje osobno vlasništvo pretvorilo bi se u suvlasništvo i to bez njihove volje i pristanka.
NN 80/1999 • Smatra da se tom odredbom vrijeđa načelo jamstva nepovredivosti prava vlasništva te zaštita od izvlaštenja.
NN 80/1999 • Predlaže pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti odredbe članka 367. stavka 3. Zakona o vlasništvu.
NN 80/1999 • Odredba članka 367. stavka 3. Zakona o vlasništvu, omogućuje pretvaranje vlasnika jedne zgrade u suvlasnika njegove i više drugih zgrada, protiv ili mimo njegove volje, odnosno, omogućuje da vlasnik jedne zgrade postaje suvlasnikom svoje i drugih zgrada protiv i mimo volje vlasnika tih drugih zgrada, iako svi ti vlasnici zajedno nikada nisu bili, odnosno nije niti bilo potrebno da su bili, ni u kakvoj, ni faktičnoj, ni pravnoj svezi.
NN 80/1999 • Pretvaranje vlasnika u suvlasnika primjenom osporene odredbe, predstavlja ograničavanje prava vlasništva na način koji izaziva sumnju u njezinu ustavnost.
NN 80/1999 • Istina, prema odredbi članka 50. stavka 1. Ustava, zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Međutim, iz osporene odredbe ne vidi se jasno kakav je i koji interes Republike da od čistih građanskopravnih vlasnika stvara, i protiv, i mimo volje tih vlasnika, suvlasnike na zgradama na kojima su bili vlasnici i na drugim susjednim zgradama, zajedno s vlasnicima tih susjednih zgrada, samo zato jer su sve sagrađene na istoj zemljišnoknjižnoj čestici.
NN 80/1999 • Primjena te odredbe, dakako, jest u interesu uspostave jedinstva nekretnine, dakle ostvarenja jednog od osnovnih načela novog stvarnopravnog uređenja u Republici Hrvatskoj. Međutim, mišljenje je Suda da se protezanje tog načela i njegova primjena na stvarnopravne odnose uspostavljene do stupanja Zakona na snagu, na način kako je to učinjeno osporenom odredbom i za sada, ustavnopravno gledano, ne može prihvatiti kao sukladno Ustavu, a možda se može ostvariti i drugim putem (drukčijim normiranjem), umjesto direktnim ograničavanjem, čak svojevrsnim oduzimanjem vlasništva i njegovim uprosječivanjem davanjem prava na jednake suvlasničke dijelove bez obzira na moguće razlike u vrijednosti bivšeg vlasništva, s mnogobrojnim i kompliciranim pravnim posljedicama. Sve bi to trebalo provesti još i bez naknade tržišne vrijednosti, koja inače u pravnom prometu postoji kao razlika između cijene nekretnine jednog vlasnika i nekretnine u suvlasništvu, a postoji i mogućnost da jedan od novih suvlasnika uskrati svoju suglasnost za promet nekretnine (pojedine zgrade) kojoj je ex lege postao suvlasnikom. Uostalom, promet i nije dopušten, odnosno ne proizvodi pravne učinke ako se prethodno i stvarno ne uspostavi jedinstvenost nekretnine (članak 366. Zakona o vlasništvu).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 201/03, Broj 147/05,
Broj 125/08, Broj 74/09,
Broj 77/92, Broj 5/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE