PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 88/1998 • Stanovništvo: Stanovništvo ima značajan utjecaj na društveno-gospodarski razvoj, a time posebice na stanje okoliša. Najznačajniji učinak na okoliš imaju broj stanovnika te njihova prostorna raspodjela. Brojem stanovnika Hrvatska pripada srednje gusto naseljenim zemljama, što uz stalan pad prirodnog prirasta ima za ishod smanjen pritisak na okoliš. Prostorni raspored stanovništva uspoređen s površinom zemlje ukazuje na povećanu naseljenost kontinentalnog (panonskog) dijela Hrvatske zbog čega je u tom dijelu pritisak na okoliš povećan, za razliku od gorsko-planinskog dijela Hrvatske, čija je naseljenost ispodprosječna. Stoga je okoliš u gorskom dijelu očuvan u najprirodnijem obliku.
NN 88/1998 • Domaćinstva: Domaćinstvo je obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, uključujući tu i potrošnju prirodnih dobara i energije te proizvodnju otpadnih voda i otpada. Stoga, domaćinstvo predstavlja jedinicu pritiska na okoliš.
NN 88/1998 • Proizvodnja i potrošnja energije: Promatrajući proizvodnju i potrošnju primarne energije te uvažavajući konstantne nagomilane probleme u energetici, a koji su većim dijelom posljedica dugotrajnog nepostojanja osmišljenog pristupa ovoj gospodarskoj djelatnosti, nije izgledno njihovo žurno rješavanje. Potreba za gradnjom novih energetskih objekata mora biti prepoznatljiva u strategiji razvitka energetike, strategiji prostornog uređenja, a posebice u strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske. Rješavanje energetskih problema mora zadovoljiti sljedeće osnovne elemente: izbjegavanje gubitaka energije što manjom pretvorbom jednih oblika energije u drugi, proizvodnja električne energije prema tržišnim kriterijima, korištenje najvrednijeg primarnog izvora energije - plina - izravno kod krajnjih potrošača. Radi razrješavanja energetske politike, Vlada Republike Hrvatske je u veljači 1997. godine donijela Odluku o pokretanju nacionalnih energetskih programa energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
NN 88/1998 • Industrija: Za industriju, kao skup raznorodnih proizvodnih djelatnosti, svojstvena je brojnost različitih vrsta pritisaka na okoliš. Ti su pritisci posljedica protoka velikih količina tvari i energije kroz industrijske procese i njihovoj djelomičnoj pretvorbi u korisne proizvode. Pokazatelji pritisaka na okoliš iz industrije od 1990. do 1994. godine imaju općenito silazan trend. Vidljivo je to po općem gospodarskom pokazatelju - BDP. Uzrok je tome prethodno ratno i sada prijelazno razdoblje u kojem se Hrvatska nalazi. Unutar pojedinih industrijskih djelatnosti razvidni su, međutim, različiti trendovi pokazatelja pritisaka na okoliš. U nekim industrijskim granama bilježi se porast proizvodnje (iako je još uvijek ispod razine iz 1990. godine) i povećanje pritisaka na okoliš, dok su druge suočene s daljnjim padom proizvodnje. Odgovori kojima industrija u Hrvatskoj u sadašnjem trenutku, s obzirom na zatečeno stanje, može doprinijeti smanjenju pritisaka na okoliš jesu primjena određene zaštitne opreme (pročišćavanje voda i plinova, primjereno zbrinjavanje tehnološkog otpada) i postupnim uvođenjem za okoliš prihvatljivog industrijskog ponašanja ("čišće"proizvodnje). Dugoročno, to bi se trebalo postići potpunim prihvaćanjem sustava "čišće" proizvodnje, kao i odgovarajućom proizvodnom orijentacijom.
NN 88/1998 • Komunalni otpad: Odnos prema zbrinjavanju otpada jedno je od mjerila kojim se može prosuđivati ne samo o civilizacijskoj razini već i gospodarskoj razvijenosti nekog društva. Komunalni otpad čini samo jedan dio u cjelovitoj strategiji bavljenja otpadom,
NN 88/1998 • Tehnološki otpad: Procjene količina do sada proizvedenog i odloženog tehnološkog otpada nisu u dovoljnoj mjeri pouzdane zbog potpunog ili djelomičnog nedostatka podataka. Ništa bolja situacija nije ni sa proizvodnjom iza koje ostaje otpad. Podaci koji se prikupljaju anketiranjem i intervjuiranjem proizvođača također su nepouzdani jer proizvođači nastoje umanjiti ili prikriti podatke o otpadu kako bi izbjegli moguće materijalne obveze. Ovaj problem riješit će tek uspostava odgovarajućeg informatičkog sustava i stroga primjena Pravilnika o katastru emisija u okoliš ("Narodne novine" 36/96) kojim je propisana izričita obveza redovnog dostavljanja podataka o otpadu. Osim točnih podataka o količini, vrsti i mjestima nastanka tehnološkog otpada, potrebno je provoditi mjere kojima se potiče ispravno postupanje s tim otpadom. Donesena je Uredba o postupanju s opasnim otpadom ("Narodne novine"32/98) kojom su regulirana pitanja postupanja i zbrinjavanja opasnog otpada. Primjena ovog propisa treba osigurati sigurno postupanje s opasnim otpadom.
NN 88/1998 • Promet: Mjerama gospodarske politike osigurat će se orijentacija za brži razvitak onih prometnih sredstava koja manje onečišćuju okoliš. Jedan je od općih strateških ciljeva razvoja prometa osiguranje da obnovljeni i novoizgrađeni prometni sustavi poštuju najviše kriterije zaštite prostora i okoliša. To znači smanjenje negativnog djelovanja prometa na okoliš i ljudsko zdravlje, promicanjem mjera za postizanje obrazaca prometa što su kompatibilni s održivim razvitkom. Zakonskim mjerama i inspekcijskim nadzorom poduzimaju se stroge mjere, osobito u prijevozu opasnih tvari. Na obveznim i preventivnim tehničkim pregledima pooštrena je kontrola ispušnih plinova po standardima prihvaćenim u razvijenom svijetu. U pojedinim prometnim granama predviđaju se, u idućem razdoblju, sljedeća razvojna opredjeljena koja će pridonijeti učinkovitijoj zaštiti okoliša: razvoj kombiniranog prometa željeznica/cestovno vozilo, suvremeno opremanje kontejnerskih terminala za prekrcaj tereta, poboljšanje infrastrukture riječnih vodenih puteva i pripadajućih luka, uvođenje u cestovni promet motornih vozila primjerenijih okolišu, moderniziranje opreme jadranskih luka i jače uvođenje priobalnih brodova, nadogradnja i modernizacija željezničke mreže sa svrhom što boljeg povezivanja Europe, posebice srednje Europe i podunavskih regija s morskim lukama na Jadranu, izgradnja dodatne infrastrukture rječnih vodenih puteva te opremanje, gradnja i rekonstrukcija brodova upisanih na području Republike Hrvatske u skladu s propisima zaštite mora od onečišćenja.
NN 88/1998 • Turizam i rekreacija: Turistički prostor Hrvatske habitus je prirodnih i društvenih aktivnosti koje ga uz Austriju, Španjolsku, Francusku i Italiju ravnopravno svrstavaju u red najatraktivnijih prirodnih područja Europe. štoviše, u nekim elementima atraktivnosti i prema položaju, jadranska obala Hrvatske objektivno ima određene komparativne prednosti. To se u prvom redu odnosi na blizinu srednjoeuropske i istočnoeuropske potražnje, duljinu i razvedenost obale s mnogobrojnim otocima, krajobrazno ambijentalne raznolikosti kao vizualno-estetskom komponentom atraktivnosti, pripadnost dvama klimatskim pojasevima, očuvanost okoliša pretežnog dijela Hrvatske a posebice obale i otoka. Dosadašnje korištenje dobara u turističke svrhe bilo je neprimjereno takvim prostornim, prirodnim i društvenim preduvjetima, a na većem dijelu obale i neracionalno.
NN 88/1998 • Slatkovodno ribarstvo i akvakultura: Ribarstvo i akvakultura kao gospodarske grane kojima je cilj uzgoj i izlov vodenih organizama imaju velik utjecaj na okoliš, posebice na vodene ekosustave. U svrhu uzgoja riba stvoreni su specifični vodeni ekosustavi, ribnjaci. U smislu zaštite okoliša, ribnjaci su vodeni ekosustavi s izrazitim antropogenim utjecajima koji se očituju kroz intenzivni energetski unos, bilo da se radi o dodavanju gotove hrane, bilo o stimuliranju prirodne proizvodnje hrane. Pritisci se očituju u promjenama fizikalno-kemijskih svojstava vode, količini kisika, promjenama u životnim zajednicama i ubrzanoj eutrofikaciji, kako ribnjačkih ekosustava, tako i otvorenih vodotokova koji primaju ribnjačke vode. Posebno je značajna pozitivna uloga ribnjaka u očuvanju biološke raznolikosti. Provedenim melioracijama nestao je veći dio prirodnih močvarnih ekosustava, pa ribnjaci predstavljaju nadomjestke tih biološki izuzetno vrijednih ekosustava.
NN 88/1998 • Neželjeni događaji s posljedicama po okoliš: Neželjeni događaj je svaka pojava koja se dogodi izvan ljudskog nadzora, a koja za posljedicu ima štetu po okoliš, čovjeka ili njegova dobra. Po uzroku mogu biti prirodni ili izazvani ljudskom djelatnošću. Tijekom 1995. godine zabilježeno je 10 neželjenih događaja s ispuštanjem opasnih tvari u okoliš. Djelovanjem nadležnih službi obavljena je sanacija tih događaja te nema trajnih posljedica po okoliš. Jedino su šumski požari ostavili negativan utjecaj na okoliš jer opožarena površina iznosi 9.076 ha, a šteta je procijenjena na 113.000.000 kuna. Posebice je šteta izražena u priobalnom, kraškom području.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 88/1998 • Rat i okoliš: Stanje okoliša poslije Domovinskog rata treba biti predmetom intenzivnog motrenja i nadzora jer je, zbog višegodišnje nedostupnosti 28% nacionalnog područja, na tome prostoru načinjeno mnogo štete koju treba uporno otkrivati. Prioritetna je zadaća države što prije očistiti područja ratnih operacija od eksplozivnih sredstava, jer je to uvijet za povrat gospodarstva u te krajeve te preduvjet za prikupljanje podataka o potpunom stanju okoliša Republike Hrvatske.
NN 88/1998 • Institucionalni ustroj zaštite okoliša: Zaštita okoliša nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti koja zadire u sve dijelove organizacije ljudskog društva. To se posebice odnosi na međudjelovanje zaštite okoliša i primjerenog razvoja društva koje danas, suvremenim rječnikom nazivamo održivi razvitak. Stoga je učinkovito institucionalno ustrojavanje sustava zaštite okoliša na razini državne uprave te lokalne samouprave i uprave od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša nadležna je za zaštitu okoliša, odnosno prirode kao značajnog dijela okoliša Republike Hrvatske. Ustrojena je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija iz 1994, godine odnosno i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine"131/97. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša u nadležnosti ima poslove izrade propisa, obavljanje upravnog nadzora, upravne i stručne poslove iz područja zaštite okoliša, a koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja; predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređenje zaštite okoliša; osiguravanje provedbe katastra onečišćavanja (monitoring); vođenje informacijskog sustava zaštite okoliša; utvrđivanje mjera i uvjeta zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga i standarda zaštite okoliša; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša; istraživanje, proučavanje, praćenje evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstava zaštićenih dijelova prirode te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u području zaštite prirode Republike Hrvatske; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite prirode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite prirode; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih dijelova prirode; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova prirodne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite prirode i drugih poslova koji su joj stavljeni u nadležnost.
NN 88/1998 • U Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša zaposleno 58 fakultetski obrazovanih službenika. U županijama, ustrojeni su uredi za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Uz ostale poslove za koje su uredi nadležni, o ukupnoj zaštiti okoliša na razini županija trenutačno skrbi jedan do dva službenika od kojih je jedan stručni suradnik, a drugi inspektor zaštite okoliša. Čvrsto ustrojbeno povezivanje državne i lokalne samouprave i uprave, posebice u dijelu koji se tiče inspekcijskog nadzora, ali i ostalih upravnih poslova od bitne je važnosti za učinkovitu provedbu zaštite okoliša na samoupravnoj razini.
NN 88/1998 • Zakonodavstvo u zaštiti okoliša: Očuvanje prirode i okoliša jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Republika Hrvatska suvereno raspolaže svojim prirodnim bogatstvima, u skladu sa svojom politikom zaštite okoliša, brinući se da aktivnosti što ih poduzima u granicama svoje jurisdikcije ili kontrole ne utječu štetno na okoliš u drugim zemljama, kako to slijedi prema obvezama iz brojnih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša kojih je Hrvatska stranka. Ustavne odredbe o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, kojima se osigurava poboljšavanje kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija, značajne su i za učvršćenje ljudskih prava u Hrvatskoj.
NN 88/1998 • U Deklaraciji o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj, koju je Sabor Republike Hrvatske donio 1992. godine, sadržano je čvrsto opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice kojima će se u potpunosti osigurati trajna, sustavna i učinkovita zaštita okoliša. Zakonom o zaštiti okoliša utvrđena su obvezna polazišta u zaštiti okoliša na temelju opće prihvaćenih načela i načela međunarodnog prava: institut odgovornosti za onečišćavanje okoliša, provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora, obveza izrade strategije i izvješća o stanju okoliša, uvođenje katastra onečišćavanja, informacijskog sustava, praćenje stanja okoliša, osiguravanja javnosti podataka o stanju okoliša i sudjelovanje javnosti te poticajne mjere u zaštiti okoliša Zakonom o zaštiti zraka i Zakonom o otpadu, te brojnim podzakonskim propisima utvrđena je obveza obavještavanja javnosti, pitanja informacija o stanju okoliša, javnog uvida u tijeku postupka procjene utjecaja na okoliš.Također, donošenjem drugih zakona kojima se uređuju pitanja u odnosu na druge sastavnice okoliša, a koje su pripremila i izradila druga nadležna ministarstva i državne uprave, osigurala su potpuniju zaštitu pojedinih sastavnica okoliša.
NN 88/1998 • Republika Hrvatska stranka je većeg broja međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša. Provodeći te ugovore Hrvatska djeluje sustavno, planski i koordinirano u razvoju međunarodnog prava zaštite okoliša.
NN 88/1998 • Provođenje inspekcijskog nadzora: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, obavlja poslove inspekcije zaštite okoliša u drugom stupnju. U odjelu za inspekcijske poslove pored načelnika odjela, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i drugih propisa iz područja zaštite okoliša, obavljaju dva viša inspektora i dva inspektora.
NN 88/1998 • U županijama i Gradu Zagrebu u okviru ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, poslove obavljaju županijski inspektori zaštite okoliša. Zagrebačka županija i Grad Zagreb nisu uz sva nastojanja još uvijek imenovali županijske inspektore zaštite okoliša. Inspektor u županijskom uredu obavlja poslove inspekcijskog nadzora glede primjene standarda zaštite okoliša, provođenje monitoringa, provođenje mjerenja emisija i imisija, provođenje mjera zaštite okoliša, vođenje očevidnika i sl. Inspektor u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša pored navedenog, nadzire provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša, rješava u drugom stupnju o žalbama protiv rješenja inspekcije u prvom stupnju te predlaže mjere za unapređenje zaštite okoliša, usklađuje i daje smjernice za rad i provođenje određenih propisa i mjera zaštite okoliša.
NN 88/1998 • U Državnoj upravi za vode, Odjel državne vodopravne inspekcije obavlja poslove u svezi s provođenjem inspekcijskog nadzora prema odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine"107/95) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine"107/95). Državna vodopravna inspekcija nadzire rad županijskih vodopravnih inspekcija, utvrđuje smjernice za njihov rad i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije rada. Županijske vodopravne inspekcije nadziru primjenu odredaba zakona i podzakonskih propisa te provođenje drugih mjera u području upravljanja vodama. Vodopravni inspektori temeljem članka 45. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine"107/95) obavljaju i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih propisa te obavljaju nadzor u svezi s obračunom vodopravnih naknada, i naknada za zaštitu voda. Potrebito je uložiti još više napora da se županijske vodopravne inspekcije ustroje u potrebnom opsegu kako bi se omogućilo cjelovitije provođenje nadzora u županijama.
NN 88/1998 • Informacijski sustav zaštite okoliša: Informacijski sustav zaštite okoliša temelji se na utvrđrnim ciljevima u svrhu uspostave podataka u svezi sa zaštitom okoliša. S tim u svezi informacijski sustav mora osigurati povezanost i način uspostave podataka u svezi s: praćenjem stanja okoliša, programima zaštite okoliša, usklađivanjem s prostornim planovima, standardima kakvoće, katastrima onečišćenja, procjenama utjecaja na okoliš, evidencijama o okolišu, planovima interventnih mjera.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 114/08, Broj 14/94,
Broj 45/01, Broj 85/01,
Broj 77/08, Broj 58/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE