PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 88/1998 • Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 1994. godine prijedlog Programa razvitka informacijske infrastrukture za gospodarenje prostorom i okolišem Republike Hrvatske. Program je obuhvaćao tri sastavnice gospodarenja prostorom i okolišem (projekti uređenja prostora, projekti korištenja prostora i okoliša, projekti zaštite okoliša) i nekoliko pripadajućih općih projekata. Kako bi se omogućila što bolja koordinacija Programa i zbog velikog broja projekata koji bi sačinjavali njegov konačni prijedlog, projekti zaštite okoliša izdvojeni su u poseban program - Program razvitka informacijske infrastrukture za gospodarenje okolišem Republike Hrvatske, koji će se povezivati i usklađivati s preostalim projektima na odgovarajući način. Pojedini projekti Programa koje je predložila Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša već su u fazi pripreme ili izrade (Katastar emisija u okoliš, Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadrana). Neki projekti, koji nisu prepoznati kao infrastrukturni, ali su važni za uspostavu cjelovitog informacijskog sustava zaštite okoliša i zaštitu okoliša u cjelini također su u fazi provedbe (mjerenje kakvoće mora na morskim plažama).
NN 88/1998 • Znanost: Na popisu 13 područja istraživanja utvrđenih u Nacionalnom znanstveno-istraživačkom programu za razdoblje od 1996. do 1998. godine, zaštita okoliša i istraživanje Jadranskog mora i drugih prirodnih bogatstava navedeni su kao istraživački prioriteti od nacionalnog značaja. Istraživački rad vezan za ove prioritete u načelu je usmjeren prema zaštiti prirodnih bogatstava Hrvatske, prvenstveno Jadranskog mora i njegovih obalnih područja te prema onečišćenju vode i zraka, istraživanjima ekosustava i biološke raznolikosti. Sa stajališta sve veće uloge koju znanost mora imati u tretiranju pitanja okoliša i razvitka, neophodno je razvijati znanstvene kapacitete i jačati ih, kako bi im se omogućilo da u potpunosti sudjeluju u stvaranju i primjeni rezultata znanstvenih istraživanja koji se odnose na okoliš i razvitak. Uloga i doprinos znanosti od prvorazrednog su značenja u promicanju potrebe očuvanja okoliša i podržavanja održivog razvitka, bez obzira na to je li riječ o specifično ekološkim istraživanjima ili pak o prepoznavanju ekološke dimenzije u ostvarivanju istraživanja ili razvoja, bez obzira na područje primjene.
NN 88/1998 • Znak zaštite okoliša: Znak zaštite okoliša jedan je od tzv. mekanih instrumenata u politici zaštite okoliša, i to izravno usmjeren na tržište. Dodjela znaka zaštite okoliša utemeljena je radi poticanja razvoja novih (npr. niskootpadnih) tehnologija, proizvodnje i potrošnje proizvoda manje štetnih za okoliš, smanjenja onečišćenja okoliša i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom čime se očituje pozitivan odnos nekog proizvoda prema okolišu u svim fazama tzv. životnog kruga proizvoda. Uvjeti kojima se mora udovoljiti da bi se dobio znak zaštite okoliša Republike Hrvatske određeni su Pravilnikom o znaku zaštite okoliša ("Narodne novine"64/96) te specifičnim kriterijima za pojedine skupine proizvoda. Specifični kriteriji izrađuju se za određene skupine proizvoda. U skladu s tim znak zaštite okoliša mogu dobiti samo oni proizvodi koji su glede zaštite okoliša podobniji od drugih proizvoda iste ili slične namjene. Svi kriteriji za dodjelu vrijede samo za određeno razdoblje. Komisija pregledava postojeće kriterije za svaku skupinu proizvoda prije isteka određenog roka za korištenje znaka zaštite okoliša i odlučuje jesu li kriteriji za dodjelu zastarjeli ili se rok može produljiti bez njihove izmjene. Tako se stalno uvažava načelo "najboljeg mogućeg tehničkog rješenja", odnosno prati se razvoj tehnologije, a i alternativnih proizvoda. Trenutno 14 proizvoda nosi Znak zaštite okoliša.
NN 88/1998 • Priznanja i nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, od 1993. godine, prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša dodjeljuje državna priznanja i nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša i to za: ostvarivanje preventive od onečišćenja okoliša, najpovoljnija rješenja u proizvodnim postupcima u odnosu na okoliš, razvoj sustava i edukaciju o zaštiti okoliša u odgojno-obrazovnom procesu, doprinos pojedinca razvoju i unapređivanju zaštite okoliša ili za doprinos u međunarodnoj suradnji u zaštiti okoliša, doprinose stručnih i drugih društava, udruga i nevladinih organizacija za razvoj i unapređivanje zaštite okoliša. Postupak dodjele nagrada i priznanja reguliran je Pravilnikom o priznanjima i nagradama za dostignuća na području zaštite okoliša ("Narodne novine"17/96). Priznanja i nagrade važan su poticajni instrument zaštite okoliša preuzet iz zakonodavstva Europske unije i mogu se dodijeliti ako dostignuće za koje se dodjeljuje ne proizlazi samo iz profesionalnih i zakonskih obveza već je rezultat dodatnog rada i zalaganja fizičke i pravne osobe na području zaštite okoliša. Odluku o podjeli priznanja i nagrada donosi Komisija za dodjelu priznanja i nagrada, koju čine predstavnici pojedinih ministarstava i drugih tijela državne uprave, predstavnici nevladinih udruga s područja zaštite okoliša te predstavnici sredstava javnog priopćavanja.
NN 88/1998 • Odgoj i obrazovanje za okoliš: Odgoj i obrazovanje za okoliš jedna je od najvažnijih obrazovnih koncepcija devedesetih godina, koja ima cilj razvijati svijest i razumijevanje problema okoliša, što vodi k odgovornim pojedinačnim i skupnim akcijama, zatim
NN 88/1998 • Pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti: Nedostatak svijesti o međusobnoj povezanosti ljudskih djelatnosti i okoliša ponekad je posljedica netočne ili nedostatne obaviještenosti javnosti. U tu svrhu treba trajno razvijati mehanizme kojima bi se postigla lakša razmjena informacija između tijela koja donose odluke i javnosti, a koji bi se primjenjivali na različitim razinama, kako bi se omogućilo sudjelovanje svih činitelja zainteresiranih za razvojne procese. Posebice je važno omogućiti pristup svim potrebnim informacijama o pitanjima okoliša i razvitka, uključujući informacije o proizvodima i aktivnostima koje imaju, ili će vjerojatno imati značajan utjecaj na okoliš te informacije o mjerama zaštite okoliša. Zakonom o zaštiti okoliša utvrđeno je da se osnovni ciljevi zaštite okoliša, između ostalog, postižu i obavješćivanjem javnosti o stanju okoliša i njezinim sudjelovanjem u zaštiti okoliša. Pri provođenju zaštite okoliša potrebno je poštivati načelo javnosti i sudjelovanja, prema kojem "...građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u svezi i na slobodan pristup podacima o stanju okoliša…". Zakonom o zaštiti okoliša propisana je obveza javnosti podataka o okolišu, a kaznenim odredbama propisana je novčana kazna za nepravovremeno obavješćivanje javnosti o onečišćavanju okoliša. U tijeku je izrada Konvencije o pristupu obavijestima o okolišu i sudjelovanju javnosti u odlučivanju o okolišu. Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u pripremi ove Konvencije u kojoj je naglašena važnost slobodnog pristupa javnosti podacima o okolišu, s odgovarajućim uključivanjem nevladinih udruga.
NN 88/1998 • Radi što bolje obaviještenosti javnosti o pitanjima okoliša i njegove zaštite, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izdaje mjesečno glasilo "Okoliš", a prvi je broj tiskan u lipnju 1991. godine, prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša. "Okoliš"je informativni list koji omogućuje građanima i stručnoj javnosti uvid u rad i poslove koje obavlja Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša kao što su: izrada propisa, međunarodna suradnja, poduzimanje mjera, problematika i način rješavanja pojedinih pitanja, suradnja sa suradničkim institucijama te promocija u očuvanju prirode i okoliša. Glasilo "Okoliš"pruža osnovne informacije u svezi s događajima u području zaštite okoliša i prostornog uređenja kod nas i u svijetu. Glasilo je preraslo u informativni časopis kojeg besplatno prima preko 4.000 primatelja u zemlji i inozemstvu.
NN 88/1998 • Hrvatska vodoprivredakao mjesečnik Hrvatskih voda redovito izlazi od srpnja 1992. godine. Započela je izlaziti s nakladom od 2.500 primjeraka i na 28 stranica, da bi ubrzo bio znatno povećan broj stranica kojih je u prosjeku sedamdesetak, a naklada je 3.300 primjeraka. Do sada je izašao 61 broj mjesečnika uz dva tematska broja i poseban broj vezan uz obilježavanje početka djelovanja Hrvatskih voda kao pravnog slijednika Vuke. Osnovna značajka mjesečnika je raznovrsnost priloga. Uz redovno informiranje djelatnika u vodnom gospodarstvu o svemu što se događa u osnovnim djelatnostima Hrvatskih voda objavljeni su brojni prinosi naših znanstvenika s raznih aspekata. Informira se i o radu Državne uprave za vode, međunarodnoj suradnji i zakonodavnoj djelatnosti.
NN 88/1998 • Hrvatske vodeje časopis koji objavljuje znanstvene i stručne radove, priopćenja sa znanstvenih skupova, stručne članke i prikaze, kao i druge obavijesti o svim disciplinama koje se bave vodama. Cilj časopisa je promocija i širenje novih znanstvenih i stručnih spoznaja kako iz teorijskih tako i iz praktičnih disciplina, prvenstveno hidrologije, hidraulike, hidromehanike, ekologije akvatičnih ekosustava, vodnogospodarskih objekata i sustava (posebice višenamjenski). Prvi broj "Hrvatskih voda"izišao je polovicom 1993. godine.
NN 88/1998 • Nevladine udruge iz područja zaštite okoliša: Za razliku od drugih zemalja srednje i istočne Europe, na području Republike Hrvatske postoji duga tradicija djelovanja nevladinih udruga. Vrlo jake inicijative za zaštitu okoliša i prostora očitovale su se u Hrvatskoj već početkom ovog stoljeća putem akcije za zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao npr: inicijativa za proglašenje Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, proglašenje Paklenice nacionalnim parkom. Počevši od kasnih osamdesetih godina, zainteresiranost javnosti i građana za okoliš u Republici Hrvatskoj sve je izraženija. Razvoj svijesti građana o zaštiti okoliša vidljiv je i u sve češćem udruživanju građana u brizi za okoliš na različitim razinama i s ciljem rješavanja općih kao i određenih konkretnih problema. Poslije demokratskih promjena u Hrvatskoj domoljubno orijentirani zaljubljenici prirode osnivaju nove nevladine udruge od kojih je na prvom mjestu Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša", danas brojčano i strukovno najjača nevladina udruga koja djeluje diljem Hrvatske, organizirana u grane, ogranke, klubove i kolektivne članove (planinarska, lovačka i mnoga druga društva). Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima od 150 do 200 nevladinih udruga koje se bave zaštitom okoliša, od kojih je trećina u Zagrebu. Kao i u većini drugih zemalja srednje i istočne Europe, hrvatske nevladine udruge uglavnom djeluju na lokalnoj razini, nemaju stalno zaposleno osoblje, niti ured te imaju problema s okupljanjem članstva. Financijsko je stanje nevladinih udruga uglavnom vrlo slabo. Nevladinim udrugama koje se bave zaštitom okoliša nedostaju financijska sredstva za provođenje i najmanjih zadaća. Većina ih ima godišnji proračun manji od 32 700,00 kuna. Mogućnost osiguravanja sredstava poduzimanjem aktivnosti kao što su organiziranje seminara, prodaja biltena, i sl., nedostatna je pa nevladine udruge ovise o vanjskim izvorima financiranja, bilo domaćim ili inozemnim. Način suradnje nevladinih udruga s drugim tijelima državne uprave odvija se u većini slučajeva povremenim kontaktima. Suradnja s jedinicama lokalne samouprave i uprave često je vrlo dobra. Donošenjem Zakona o udrugama ("Narodne novine"70/97), bitno je olakšan rad nevladinih udruga.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 88/1998 • Suradnja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i nevladinih udruga odvija se kroz razne oblike. Propisi, stručni materijali i drugi dokumenti izrađeni u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša raspravljaju se na skupovima stručnjaka i predstavnika nevladinih udruga. U pripemi i izradi dokumenata u okviru stručnih suradničkih timova, sudjeluju i predstavnici nevladinih udruga. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša surađuje i pomaže i u konkretnim aktivnostima; obilježavanju Dana planeta Zemlje, izdavanju knjiga kao što su: Agenda 21-Program za promjenu, Dvije minute za zeleniji planet, Ratna razaranja u Hrvatskoj, te davanju preporuka i financijske pomoći članovima nevladinih udruga za sudjelovanje na seminarima i davanju potpore u provođenju određenih projekata i sl.
NN 88/1998 • Međunarodno financiranje zaštite okoliša: U razdoblju od 1992. do 1996. godine niz međunarodnih institucija financiralo je projekte, programe i razne druge aktivnosti vezane za zaštitu okoliša povratnim odnosno nepovratnim sredstvima. Iznos nepovratnih sredstava raste od 1992., najveći je 1995., da bi se smanjio 1996. godine. Takva tendencija dotoka sredstava vrijedi za državne institucije, institute i fakultete, dok za nevladine udruge dotok ima uzlazni karakter i u 1996. godini. Republika Hrvatska sudjeluje u regionalnom Programu zaštite okoliša Dunavskog slivnog područja, i to u onom dijelu koji je financiran sredstvima GEF-a, u ukupnom iznosu od 12.690.000 USD u razdoblju od 1992. do 1996. Program se financira i sredstvima PHARE programa, ali su za sada ta sredstva nedostupna za Hrvatsku. Pored nepovratnih sredstava zaštita je okoliša financirana i sredstvima zajmova Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Uz projekte vezane izravno za zaštitu okoliša, zajmovima se financira hrvatsko gospodarstvo, odnosno poljoprivreda s gledišta održivog razvitka. Povratna sredstva (zajmovi) značajniju će ulogu imati tek u idućim godinama.
NN 88/1998 • Na temelju članka 11. i 67. stavka 1. točke 7. i 16. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narode novine" br. 35/95 - pročišćeni tekst), Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 23. lipnja 1998. godine, donio je
NN 88/1998 • Banke i štedionice dužne su obračunavati i održavati/izdvajati obveznu rezervu u stranoj valuti u visini, na način i u rokovima što su utvrđeni ovom Odlukom.
NN 88/1998 • Banke i štedionice obračunavaju obveznu rezervu po stopi od 55% na osnovicu koju čini devizna štednja stanovništva s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca. Banke ne izdvajaju obveznu rezervu u stranoj valuti na "staru" deviznu štednju stanovništva pretvorenu u javni dug Republike Hrvatske.
NN 88/1998 • Obveznu rezervu iz ove Odluke banke i štedionice obračunavaju za obračunsko razdoblje od četiri tjedna, počevši od ponedjeljka. Obračunska razdoblja mijenjaju se svaka četiri tjedna.
NN 88/1998 • Obračun obvezne rezerve banke i štedionice sastavljaju u ponedjeljak, osmi dan po isteku obračunskog razdoblja.
NN 88/1998 • Održavanje obvezne rezerve prema ovoj Odluci počinje u srijedu, dva dana nakon sastavljanja obračuna, i traje četiri tjedna. Razdoblje održavanja mijenja se svaka četiri tjedna.
NN 88/1998 • Obračun obvezne rezerve obavlja se u kunama prema prosječnom dnevnom stanju osnovice za obračun u smislu točke II. ove Odluke za obračunsko razdoblje.
NN 88/1998 • Prosječno dnevno stanje obračunske osnovice za jedno obračunsko razdoblje izračunava se u kunama tako da se zbroje dnevna stanja obračunske osnovice, preračunata u kune, svakog radnog dana i dobiveni zbroj podijeli brojem radnih dana tog obračunskog razdoblja. Prilikom izračuna kunske protuvrijednosti dnevnog stanja obračunske osnovice primjenjuju se srednji tečajevi Hrvatske narodne banke koji vrijede za taj radni dan. Radnim danom smatra se i subota.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 82/05, Broj 160/04,
Broj 46/02, Broj 111/03,
Broj 146/05, Broj 133/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE