PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-06-56-901 NN 56/2001

• Sukladno prethodno navedenim pravilima izbornog postupka, nije u pravu predlagatelj kada tvrdi da je uskraćen u ostvarivanju svoga pasivnog biračkog prava (prava da bude biran za člana predstavničkog tijela). Zakon izrijekom predviđa pravnu mogućnost da svaki punoljetni hrvatski državljanin s prebivalištem na području određene jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave (birač) ima pravo sastaviti svoju listu kandidata za pripadajuće predstavničko tijelo, pod uvjetima propisanim Zakonom. To su sljedeći uvjeti: da na predloženoj listi bude onoliki broj kandidata koliko se ukupno bira članova u dotično predstavničko tijelo, da svi kandidati na listi budu punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem na području jedinice za čije se predstavničko tijelo provode izbori, te da se za tu (buduću) kandidacijsku listu prikupi Zakonom određeni broj potpisa birača. Ispune li se svi navedeni uvjeti, takva pravovaljano sastavljena kandidacijska lista smatra se listom koju su predložili birači kao Zakonom ovlašteni predlagatelji, a naziva se nezavisnom (gradskom ili općinskom odnosno županijskom) listom.


Stranica NN 56/2001

• Iz prethodnih je utvrđenja razvidna neosnovanost predlagateljeve tvrdnje da »Zakonom nije predviđeno da svaki građanin ima pravo biti kandidiran za člana predstavničkog tijela, a ne da mora biti kandidiran kao grupa građana, kao što je predviđeno Zakonom«. Kandidati na nezavisnim listama ni u kojem se slučaju ne mogu smatrati »grupom građana«, kao što se bilo kakvom »grupom« ne mogu smatrati ni kandidati na listama koje predlažu političke stranke.


Stranica NN 56/2001

• Kandidacijske liste, na kojima se navode imena svih kandidata do broja koliko se ukupno bira članova predstavničkog tijela, predstavljaju sredstvo pomoću kojega se provode izbori razmjernim ili proporcionalnim izbornim sustavom. U tom se izbornom sustavu ne bira jedna osoba (jedan nominalno određeni kandidat), nego veći broj kandidata odjednom, to jest onaj broj kandidata koliko se ukupno bira članova predstavničkog tijela. Primjerice, ako se u predstavničko tijelo grada ili općine bira ukupno 15 članova, onda svi birači na području tog grada ili općine odjednom biraju svih 15 članova, zaokružujući na glasačkom listiću jednu kandidacijsku listu zajedno sa svih 15 kandidata na njoj. (Pravila o načinima glasovanja u razmjernom izbornom sustavu nisu istovjetna u svim zemljama u kojima se taj sustav primjenjuje. U ovoj je odluci prikazan način glasovanja sukladan pravilima razmjernog izbornog sustava prihvaćenog u hrvatskom izbornom zakonodavstvu.) Stoga u tako uređenom izbornom sustavu nije moguće biti kandidiran za člana predstavničkog tijela pojedinačno, jer se u njemu niti ne provodi pojedinačan izbor jednog člana predstavničkog tijela.


Stranica NN 56/2001

• 7. S obzirom na sadržaj prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 12. stavka 1. Zakona, razvidno je da predlagatelj poistovjećuje razmjerni (proporcionalni) izborni sustav s većinskim izbornim sustavom. Za razliku od razmjernog, u većinskom izbornom sustavu biraju se pojedinci (to jest, individualni, pojedinačni kandidati). Da bi se takvi izbori mogli provesti, potrebno je da cjelokupno područje jedne lokalne jedinice (grada ili općine odnosno županije) bude podijeljeno na onoliki broj malih izbornih okruga koliko se ukupno bira članova predstavničkog tijela. Primjerice, ako se u predstavničko tijelo ukupno bira 15 članova, cjelokupno područje grada ili općine moralo bi biti podijeljeno na 15 malih izbornih okruga, a u svakom bi izbornom okrugu građani, koji imaju adresu stanovanja na području tog okruga, birali po jednog člana predstavničkog tijela temeljem glasačkih listića koji bi bili različiti u svakom okrugu. Kandidat koji bi dobio najveći broj glasova u svakom pojedinom od 15 gradskih ili općinskih izbornih okruga smatrao bi se izabranim članom predstavničkog tijela, a svi oni zajedno tvorili bi konačan sastav predstavničkog tijela. (Pravila većinskog izbornog sustava prikazana su samo u osnovnim i najvažnijim elementima, koji mogu biti modificirani na različite načine, ovisno o zakonodavstvu zemlje u kojoj se primjenjuju.)


Internet NN 56/2001
• Budući da predlagatelj zasniva svoje navode o neustavnosti članka 12. stavka 1. Zakona na značajkama većinskog izbornog sustava, koji se ne primjenjuje u hrvatskom izbornom zakonodavstvu za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, to Ustavni sud utvrđuje da je članak 12. stavak 1. Zakona, koji propisuje pravila za kandidiranje svojstvena razmjernom izbornom sustavu, u cijelosti usuglašen s ustavnim načelom neposrednih izbora, te Ustavom zajamčenim općim i jednakim biračkim pravom.

Propis NN 56/2001
• 8. Predlagatelj neustavnim smatra i činjenicu što Zakonom nije predviđeno da »potpisnik nezavisne liste može biti potpisnikom samo jedne nezavisne liste, što bi nadležnom izbornom povjerenstvu moglo omogućiti arbitrarno odlučivanje, odnosno prihvaćanje ili odbijanje danog potpisa, kod slučaja potpisivanja iste osobe na dvije nezavisne liste«. Ustavni sud niti u ovom dijelu prijedloga nije razloge podnositelja utvrdio osnovanim.

Propis NN 56/2001 • »Potpisnik nezavisne liste«, kako ga naziva predlagatelj u svom podnesku, jest birač koji temeljem zakonske ovlasti iz članka 12. stavka 1. Zakona ima pravo potpisati nezavisnu kandidacijsku listu. Činom potpisa birač postaje ovlašteni predlagatelj dotične nezavisne liste. Za razliku od ranijeg Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, broj 90/92, 69/95, 59/96, 63/96 i 64/00), koji je u članku 15. stavku 2. izrijekom propisivao da svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, važeći Zakon više ne sadrži takvu odredbu. On, prema tome, više ne zabranjuje biraču istodobno potpisivanje dvije ili više nezavisnih lista. Stoga je navod predlagatelja o mogućnosti arbitrarnog odlučivanja nadležnog izbornog povjerenstva pri ocjeni pravovaljanosti predloženih nezavisnih lista u tom pitanju u cijelosti neosnovan.
Propis NN 56/2001 • 9. Naposlijetku, predlagatelj osporava ustavnost odredbe članka 14. stavka 1. Zakona, koja propisuje da prijedlozi lista moraju biti dostavljeni nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Isto tako, predlagatelj osporava broj potpisa koji je pojedina nezavisna lista dužna prikupiti na izborima za Gradsku skupštinu Grada Zagreba (500), smatrajući taj broj potpisa ograničavanjem pasivnog biračkog prava građana.
Propis NN 56/2001 • Prema stajalištu Ustavnog suda, zakonodavac ima pravo, polazeći od ovlasti iz članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava, samostalno propisati rokove u kojima je potrebno obaviti pojedine izborne radnje u zakonom predviđenom izbornom postupku, kao i uvjete koje sudionici izbornog natjecanja trebaju ispuniti da bi se njihova kandidatura mogla smatrati pravovaljanom. Sukladno tome, hrvatski zakonodavac je imao pravo propisati u kojem roku prijedlozi lista moraju biti dostavljeni nadležnom izbornom povjerenstvu, kao i broj potpisa birača koji nezavisna lista za Gradsku skupštinu Grada Zagreba treba dobiti da bi se smatrala pravovaljanom.
Propis NN 56/2001 • Budući da su rokovi za poduzimanje pojedinih izbornih radnji jednaki za sve sudionike izbornog natjecanja, kao što je i broj potpisa birača za nezavisne kandidacijske liste na izborima za Gradsku skupštinu Grada Zagreba jednak za sve sudionike izbornog natjecanja u Gradu Zagrebu, Ustavni sud utvrđuje da osporenim odredbama Zakona nitko nije stavljen u nejednak položaj pred zakonom, te ni po toj osnovi prijedlog predlagatelja nije utvrđen osnovanim.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 56/2001 • 10. U skladu s navedenim, Ustavni sud je utvrdio da prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu sugasnosti članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 1. Zakona s Ustavom nije osnovan, te je temeljem članka 41. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), riješio kao u izreci.
Propis NN 57/2001 • Na temelju članka 84. stavka 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine«, br. 27/01), ministar kulture utvrđuje
Propis NN 57/2001 • posebnog dijela državnoga stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za podruČje kulture
Propis NN 57/2001 • Obveznici polaganja državnoga stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za upravno područje kulture pripremaju se za polaganje posebnog dijela državnoga stručnog ispita na temelju pravnih izvora i stručne literature utvrđene ovim Programom.
Propis NN 57/2001 • Poseban dio državnoga stručnog ispita iz točke I. ovoga Programa obuhvaća ustrojstvo, poslove i način obavljanja kulturnih djelatnosti za sljedeća područja kulture:
Propis NN 57/2001 • – financiranje javnih potreba u kulturi, kulturnih programa i projekata,
Propis NN 57/2001 • Posebni dio državnoga stručnog ispita iz točke I. ovoga Programa polaže se za obavljanje upravnih i stručnih poslova pojedinih djelatnosti kulture s obzirom na poslove za koje se priprema osoba koja polaže.
Propis NN 57/2001 • Posebni dio državnoga stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno.
Propis NN 57/2001 • Pismeni dio obuhvaća izradu pismenog sastavka na zadanu temu iz područja rada obveznika polaganja državnoga stručnog ispita.
Propis NN 57/2001 • Obveznici polaganja državnoga stručnog ispita pripremaju se na temelju poznavanja zakonskih propisa kojima je uređeno područje kulture i to:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 70/01, Broj 69/06, Broj 35/94, Broj 27/94, Broj 36/98, Broj 146/99


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled