PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 39/1999 • U predmetu U-I-121/1997 osporava se ustavnost članka 7. Zakona o naknadi, prema kojem se ne daje naknada za imovinu koja na dan donošenja Zakona u naravi ne postoji, bez obzira na to što su ispunjeni uvjeti iz članaka 2. i 3. Podnositelj prijedloga smatra da okolnost što neka imovina više ne postoji ne može biti razlog za izostajanje prava na naknadu, pa smatra da su time povrijeđene najviše ustavne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka 3. i ustavna prava iz članka 14. Ustava.
NN 39/1999 • U istim predmetima te u predmetima U-I-771/1996, osporavaju se članak 51. stavak 1. (prema kojem prijašnji vlasnik, koji ostvari pravo na naknadu imovine, bez obzira u kome obliku, nema pravo na vraćanje plodova, troškova, kao ni pravo na naknadu štete) te članci 58. i 59. (prema kojima se ograničava i određuje ukupan iznos naknade) Zakona o naknadi. Time da se ne naknađuje i ne poštuje ulaganja u kapital bivših vlasnika kojeg je koristila država, pa se ne utvrđuje ni izmakla dobit, što da je protivno stavku 4. članka 49. Ustava (prema kojem se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ili drugim pravnim aktom). Ističe se i da su citirane odredbe Zakona o naknadi suprotne članku 134. Ustava, jer su suprotne i nizu međunarodnih ugovora koje je Republika Hrvatska sklopila ili ih je preuzela.
NN 39/1999 • U predmetu U-I-771/1996 osporavaju se odredbe Zakona o naknadi prema kojima se prijašnjim vlasnicima za oduzetu imovinu prvotno daje naknada u novcu ili vrijednosnim papirima, a tek izuzetno u naravi, tj. vraćanjem imovine (stavak 2. članka 1. i dr.). Tvrdi se da su te odredbe suprotne Uvjetima za primanje Republike Hrvatske u Vijeće Europe i točkama 19. i 21. Anexa uz Deklaraciju o osnovnim načelima pravde za žrtve zločina i zlouporabe vlasti, koji obvezuju državu na povrat imovine oduzete za vrijeme fašističke i komunističke vladavine te postupanje po europskim standardima, u kojima se prvotno traži vraćanje imovine po principu restitucije, a tek podredno naknađivanje po tržišnim principima.
NN 39/1999 • Isti podnositelj prijedloga osporava ustavnost članaka 21., 22., 24., 28., 57., 58., 60., 61. i 63. Zakona o naknadi i tvrdi da se oduzima ili ograničava vlasništvo ne samo u interesu Republike Hrvatske (stavak 1. članka 50. Ustava), već i radi pogodovanja drugih fizičkih i pravnih osoba. Do toga je došlo posebice u postupku pretvorbe društvenog u individualno vlasništvo, mimo volje prijašnjih vlasnika i bez naknade tržišne vrijednosti, pa se zakonodavac nije pridržavao odredaba iz članka 5. Ustava.
NN 39/1999 • U predmetima U-I-232/1997 i U-I-233/1997 osporavaju se odredbe stavka 2. članka 16. i stavka 5. članka 17. Zakona o naknadi jer se prema tim odredbama prijašnjem vlasniku ne vraća građevinsko zemljište ako je privedeno namjeni, odnosno ako je na njemu n
NN 39/1999 • Isti predlagatelji, te oni iz predmeta U-I-244/1999, iz istih razloga osporavaju ustavnost stavaka 2., 3. i 4. članka 41. i stavak 2. članka 42. jer pogoduju korisniku, a ne prijašnjem vlasniku poslovnog prostora, time što omogućuju korisniku da još izvjesno vrijeme koristi poslovni prostor, odnosno da ga koristi u nedogled dok mu vlasnik ne isplati naknadu za uložena sredstva u poslovni prostor.
NN 39/1999 • 9/2. Glede ovih prigovora - koji se odnose na pitanja vraćanja ili naknađivanja imovine, opsega naknade i imovine koja je obuhvaćena Zakonom o naknadi - vrijedi ono što je već rečeno u t. 2/5-7. Ustavni sud načelno ne može ocjenjivati ustavnost odredbi kojima se uređuju spomenuta pitanja, jer njihovo rješenje ovisi prvotno od gospodarske moći države i od drugih pitanja koja su političke ili moralne, a ne ustavnopravne naravi.
NN 39/1999 • Međunarodni akti na koje se podnositelji prijedloga s time u svezi pozivaju nisu međunarodni ugovori, pa nisu postali sastavni dio internog pravnog sustava Republike Hrvatske, već, eventualno, stvaraju neke njene obveze u međunarodnim odnosima. Osim toga, propisi iz tih akata na koje se predlagatelji pozivaju po svom sadržaju nisu u protivnosti s odgovarajućim odredbama Zakona o naknadi, niti su te odredbe Zakona protivne Ustavu.
NN 39/1999 • 10. U predmetu U-I-33/1997 osporava se ustavnost članka 2. i stavka 2. članka 19. Zakona o naknadi, zbog toga što u članak 2. nije ugrađen Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, a zbog amandmana koji je, zbog navodno pogrešnog obrazloženja, prihvaćen u Hrvatskom državnom saboru. U stavku 2. članka 19. određuje se davanje naknade (a ne vraćanje) za neizgrađeno građevinsko zemljište koje je oduzeto prema propisima o agrarnoj reformi, a člancima 52. do 55. Zakona izuzeto je od davanja u vlasništvo.
NN 39/1999 • Ustavnost zakona načelno se ne može osporavati zbog toga što neki odnosi u njemu nisu posebno regulirani (tj. zbog toga što u njemu navodno nešto nedostaje), već samo zbog sadržaja njegovih odredbi. Glede prigovora u svezi s odredbama o naknadi za građevinsko zemljište (umjesto o vraćanju) vrijedi ono što je rečeno u t. 9/2.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 39/1999 • Ovdje se radi o ocjeni suglasnosti dvaju zakona: Zakona o naknadi i Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 19/91 i 83/92) ili zakonskih propisa o drugim oblicima pretvorbe. Za ocjenu suglasnosti između pravnih propisa istog ustavnopravnog ranga Ustavni sud nije nadležan.
NN 39/1999 • Temeljem Zakona o naknadi (članci 22-31.) prijašnjim se vlasnicima, u pravilu, ne vraćaju stanovi u vlasništvo, već se omogućuje stanarima da ih pod zakonskim uvjetima otkupe (što prema ranijim propisima nije bilo moguće).
NN 39/1999 • Zakonom se, dakle, ne statuira vlasništvo stanara na nacionaliziranim stanovima, već se samo omogućuje da otkupom stana steknu vlasništvo. Zbog toga se člancima 29. do 31. - kojima se uređuje pravo prvokupa prijašnjeg vlasnika u slučaju otkupa stana - ne ograničava postojeće pravo vlasništva bivšeg stanara (koje u trenutku stupanja na snagu Zakona još ne postoji), već se uređuju modaliteti budućeg stjecanja i određuju neka ograničenja.
NN 39/1999 • Pravo prvokupa je pravni institut koji je poznat i prihvaćen u pravnom poretku Republike Hrvatske. Zbog toga odredbe članaka 29. do 31. Zakona o naknadi - imajući u vidu i izloženo pravno stajalište - nisu protivne stavku 1. članka 50. Ustava.
NN 39/1999 • 12/2. Bez obzira na izloženo stajalište - tj. da se zakonom mogu predvidjeti neka ograničenja za buduće stjecanje određenih oblika vlasništva - ta će ograničenja pogoditi vlasnika onog trenutka kad stekne vlasništvo na stvari. Vlasništvo načelno sadrži u sebi i pravo raspolaganja sa stvari, a to među ostalim, znači pravo prodati stvar po ugovorenoj (tržišnoj) cijeni.
NN 39/1999 • Zakonsko pravo prvokupa može ograničiti pravo raspolaganja, ali to ograničenje treba biti u skladu s ciljem zbog kojeg je uneseno u Zakon o naknadi. Cilj je prava prvokupa zaštita prijašnjeg vlasnika, ali i pravnog poretka od neopravdano postignute koristi koju bi vlasnik stana (bivši stanar) mogao ostvariti prodajom stana po tržišnoj vrijednosti (nakon što ga je od države ili drugog subjekta otkupio po znatno nižoj, zakonom određenoj cijeni). Zbog toga se prijašnjem vlasniku, radi zaštite njegovih interesa, priznaje pravo na otkup stana po cijeni po kojoj je stan otkupljen, ako vlasnik odluči s njime stvarnopravno raspolagati.
NN 39/1999 • Za postizanje tog cilja nije potrebno da se pravo prvokupa odredi bez ikakvog roka, tako da nije jasno je li to teret koji leži na nekretnini (stanu), bez obzira tko je njen vlasnik; ili ono vrijedi samo za života određenog pravnog subjekta (i kojeg subjekta: vlasnika stana ili prijašnjeg vlasnika). Cilj odredaba o prvokupu mogao bi se postići i razboritim vremenskim ograničenjem prava prvokupa (tj. uz neki duži vremenski rok). Vremenski neograničeno pravo prvokupa nije i srazmjeru sa ciljem koji se Zakonom želi ostvariti i predstavlja preveliko ograničenje prava vlasnika; ono bi ga moglo spriječiti i u raspolaganjima koja su socijalno opravdana (npr. radi rješavanja stambenih problema obitelji), a moglo bi u značajnoj mjeri zakočiti promet nekretninama.
NN 39/1999 • Ustav predviđa mogućnost ograničavanja sloboda i prava čovjeka i građanina (npr. u članku 16., stavku 2. članka 43., članku 50., stavku 3. članka 59., stavku 2. članka 60.). No, svako ograničenje (čak i kad je neophodno i zasnovano na Ustavu) predstavlja iznimno stanje, jer odstupa od općih pravila o ustavnim slobodama i pravima. Zbog toga ograničenja trebaju biti ne samo zasnovana na Ustavu, već u srazmjerna cilju i svrsi koje se zakonom želi postići, tj. taj se cilj odnosno svrha mora postići sa što manjim zadiranjem u ustavna prava građana (dakako, ako se ograničenja mogu odrediti stupnjevito). Ovo pravilo o srazmjernosti ograničenja cilju i svrsi koje se zakonom žele postići je opće ustavno načelo, koje je imanentno svim Ustavnim odredbama o slobodama i pravima čovjeka i građanina.
NN 39/1999 • 12/3. Odredba o prvokupu iz stavka 1. članka 29. Zakona o naknadi protivna je Ustavu i zbog toga jer svojom neodređenošću i nedorečenošću dovodi u pitanje pravnu sigurnost, a time i jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske - vladavinu prava (članak 3. Ustava). To se odnosi na neodređenost glede vremena trajanja prava prvokupa, ali i na nedorečenost zakonskog izričaja o "stvarnopravnom raspolaganju" vlasnika koje je pretpostavka za ostvarivanje prava prvokupa. U tom je dijelu Zakon o naknadi sam sebi proturječan, jer u stavku 1. članka 29. govori o (svakom) stvarnopravnom raspolaganju otkupljenim stanom, dok se u nastavku istog članka (i u člancima 30. i 31.) uređuju isključivo modaliteti prodaje stana.
NN 39/1999 • 12/4. Zbog izloženih je razloga u točki 1b. izreke ove odluke ukinuta odredba stavka 1. članka 29. Zakona o naknadi, a u točki 3. odgođeno je nastupanje pravnih posljedica odluke dok Hrvatski državni sabor ne donese nove propise, a najkasnije do isteka roka od godine dana od dana objave ove odluke u "Narodnim novinama".
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 22/09, Broj 124/07,
Broj 12/08, Broj 147/08,
Broj 45/09, Broj 73/91
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE