PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 27/1998 • Ukoliko je Republika Hrvatska smatrala da je njeno pravo bilo povrijeđeno time što se Grad Zagreb upisao kao vlasnik, tada je trebala to osporavati pravnim sredstvima, a ne da se usvajanjem takvog Zakona protivno Ustavu i drugim zakonima ruši pravni sustav Republike Hrvatske utemeljen na nepovredivosti vlasništva.
NN 27/1998 • Osim prijedloga Matije Očića i Dorice Nikolić, podnesen je i prijedlog Željka Bručića, koji navodi da je kao djelatnik Zagrebačkog velesajma sve do umirovljenja onemogućen u stjecanju prava na temelju provedenih godina u Zagrebačkom velesajmu, stvarajući svojim radom Zagrebački velesajam, jer su podjelom vlasništva između Republike i Grada Zagreba djelatnici potpuno izostavljeni. Budući da Zagrebački velesajam nikad nije bio na proračunu niti Grada niti Republike predlagatelj smatra da se zapravo radi o "nacionalizaciji" tuđeg rada i rezultata rada, a što je u suprotnosti sa člankom 49. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske.
NN 27/1998 • Prijedlozi su dostavljeni na odgovor Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom državnom saboru kao i na izjašnjenje Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske, Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i Zagrebačkom velesajmu. Zatražen je izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu te je provedena i javna rasprava sa sudionicima u ustavnosudskom postupku kao i sa pravnim stručnjacima iz tog područja prava (prof. dr. Jakša Barbić, dr. Branko Vukmir, prof. dr. Vilim Gorenc).
NN 27/1998 • Vlada Republike Hrvatske je dostavila odgovor. Hrvatski državni sabor nije odgovorio, već je samo izvjestio da je prijedlog dostavljen Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Izjašnjenje je dostavilo Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba i Gradska skupština Grada Zagreba. Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske se suglasilo sa odgovorom Vlade Republike Hrvatske, a Zagrebački velesajam je izvjestio da nije sudionik u postupku. Trgovački sud u Zagrebu dostavio je dokumentaciju o upisu Zagrebačkog velesajma kao javnog poduzeća.
NN 27/1998 • U točci 1. Statuta poduzeća "Zagrebački velesajam" od 16. prosinca 1989. godine, koji je donijet referendumom (temeljem članka 63. u svezi s člankom 46. i 65. Zakona o poduzećima, "Službeni list", broj 77/88, 40/89, 46/90 i 61/90), navedeno je da je poduzeće Zagrebački velesajam organizirano kao društveno poduzeće za obavljanje privredne djelatnosti. U točci 3. se navodi da je Zagrebački velesajam osnovan rješenjem Narodnog odbora Grada Zagreba, broj: 04-9896/I-1969 od 20. travnja 1962. godine.
NN 27/1998 • Upis usklađivanja općih akata s odredbama Zakona o poduzećima izvršen je temeljem rješenja Okružnog privrednog suda u Zagrebu, broj: Fi-3646/89 dana 12. veljače 1990. godine, tako da je upisan Zagrebački velesajam s potpunom odgovornošću s. p.o. (djelatnost - priređivanje sajmova i izložbi u zemlji i inozemstvu). Statut Javnog poduzeća Zagrebački velesajam donio je Upravni odbor na temelju članka 24.b. i 196.b. Zakona o poduzećima i članka 11. Odluke o organiziranju Javnog poduzeća Zagrebački velesajam ("Sl. glasnik Grada Zagreba", broj 2/91), a stupio je na snagu 24. srpnja 1991. godine. U članku 3. Statuta je navedeno da se na temelju Odluke Skupštine Grada Zagreba od 14. veljače 1991. godine Zagrebački velesajam organizira kao Javno poduzeće. Dolazi do promjene u dijelu o titularu vlasništva, upravljanju i vođenju poslovanja Velesajma na način da prestaje radom organ samoupravljanja, a društvena imovina Velesajma postaje vlasništvo Grada Zagreba kao osnivača.
NN 27/1998 • Upis Javnog poduzeća izvršen je rješenjem, broj: Fi-8879/91 od 13. studenoga 1991. godine. Na temelju članka 637. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93, nastavno: ZTD) Upravni odbor Javnog poduzeća Zagrebački velesajam, donio je izjavu o usklađivanju općih akata sa ZTD i povišenju temeljnog kapitala. U članku 1. je navedeno da je član trgovačkog društva Grad Zagreb, sukladno odredbi članka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95). Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba je dalo suglasnost za to usklađivanje - zaključkom od 21. studenoga 1995. godine.
NN 27/1998 • Trgovački sud u Zagrebu je donio rješenje, broj: Tt-95/8902-2 od 4. siječnja 1996. godine o usklađenju sa ZTD pod nazivom Zagrebački velesajam - društvo s ograničenom odgovornošću. Odluka o organiziranju Javnog poduzeća Zagrebački velesajam, koja je donesena na temelju odredbe članka 196.b. tada važećeg Zakona o poduzećima (preuzet Zakonom o preuzimanju "Narodne novine", broj 53/91), kao ni upis u sudski registar nisu osporavani.
NN 27/1998 • Osporeni Zakon o pretvorbi Zagrebačkog velesajma - ("Narodne novine", broj 55/96, dalje: Zakon) donesen je 28. lipnja 1996. godine i stupio je na snagu 18. srpnja 1996. godine.
NN 27/1998 • Podnositelji prijedloga zatražili su ocjenu ustavnosti tog Zakona u cjelosti.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 27/1998 • Nakon provedenog postupka Ustavni sud je utvrdio da je osporeni Zakon neustavan, jer nije suglasan sa člankom 3., 48. stavak 1. i 50. Ustava Republike Hrvatske.
NN 27/1998 • Prema odredbi članka 3. Ustava, nepovredivost vlasništva i vladavina prava utvrđene su, među najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske.
NN 27/1998 • Člankom 48. stavak 1. Ustava jamči se pravo vlasništva, a člankom 50. Ustava utvrđene su pretpostavke pod kojima je moguće ograničiti ili oduzeti vlasništvo ako je to u interesu Republike Hrvatske i uz naknadu tržišne vrijednosti.
NN 27/1998 • Polazeći od tih ustavnih načela odnosno ustavnih prava, Ustavni sud smatra bitnim za odlučivanje odgovor na pitanje da li je pretvorba Zagrebačkog velesajma u društvo s ograničenom odgovornošću bila provedena prije stupanja na snagu osporenog Zakona, dakle prije 18. srpnja 1996. rješenjem odnosno drugim aktima donesenim prije tog dana ili je ona provedena osporenim Zakonom.
NN 27/1998 • Odredbom članka 1. osporenog Zakona utvrđuje se da je Zagrebački velesajam društvo s ograničenom odgovornošću, ali sada ne više samo sa jednim članom - osnivačem Gradom Zagrebom, već su članovi društva Republika Hrvatska i Grad Zagreb. Prema članku 7. tog Zakona u temeljnom kapitalu društva sudjeluje Republika Hrvatska sa 60%, a Grad Zagreb sa 40%. To su temeljni ulozi. Poslovni udjeli članova društva određuju se u omjeru preuzetih temeljnih uloga.
NN 27/1998 • Iz odredbe članka 1. osporenog Zakona proističe da se njime ne vrši pretvorba iz društvenog vlasništva u vlasništvo sa poznatim vlasnikom. Naime, prema toj odredbi Zagrebački velesajam kao društvo s ograničenom odgovornošću u kome je jedini član osnivač Grad Zagreb (poznati vlasnik) ostaje pravna osoba koja ima isto svojstvo, dakle ostaje društvo s ograničenom odgovornošću, ali sada sa dva člana: Republikom Hrvatskom i Gradom Zagrebom. Prema tome osporeni Zakon nije Zakon o pretvorbi. On je Zakon kojim se mijenjaju udjeli u imovini. Tom se promjenom oduzima dio cjelovitog udjela Grada Zagreba (stopostotnog) tako što se Gradu oduzima 60% i daje Republici Hrvatskoj. Po svom ustavnopravnom sadržaju to je oduzimanje vlasništva, dakle, izvlaštenje. Pretvorba je, naime, prvenstveno pitanje promjene iz društvenog vlasništva na društvenim sredstvima u sredstva vlasništvo poznatog vlasnika - pravnih ili fizičkih osoba. Svrha je pretvorbe određivanje vlasnika, a imovina društvenog poduzeća postaje imovinom onog tipa poduzeća odnosno pravne osobe koja nastaje pretvorbom. Zagrebački velesajam je međutim, u trenutku donošenja osporenog Zakona već bio društvo s ograničenom odgovornošću sa stopostotnim udjelom Grada Zagreba.
NN 27/1998 • Temeljem navedenih akata izvršeni su upisi Trgovačkog društva sa ograničenom odgovornošću u registar. Takav upis ima snagu javne isprave. On se može pobijati samo na načine utvrđene zakonom. Time se jamči sigurnost u pravnom prometu. Oni koji smatraju da su im tim upisom povrijeđena prava imaju protiv rješenja o upisu određena pravna sredstva. Tako je u odnosu na spomenuti upis postojalo pravo žalbe protiv rješenja o upisu (članak 59. stavak 3. Zakona o sudskom registru - "Narodne novine", broj 1/95 i 57/96), a pod određenim pretpostavkama i tužba na ništavost upisa (članak 77. istog Zakona). Bio je moguć i zahtjev za zaštitu zakonitosti. Ta pravna sredstva, nesporno, nisu korištena. Njih ne može zamijeniti posebni zakon, takav kojim bi se provodilo u biti izvlaštenje mimo Ustavom utvrđenih pretpostavki. Ustav, naime, poznaje samo jedno vlasništvo. Ono ima istu ustavnu zaštitu bez obzira tko je vlasnik. U trenutku pravomoćnosti rješenja o upisu u sudski registar, dakle završetka postupka o pretvorbi, poduzeće i njegova imovina napuštaju društveno vlasnički sustav i ulaze u sustav Ustavom zaštićenog vlasništva. Time nastaju i pretpostavke jamstvu prava vlasništva iz članka 48. stavak 1. Ustava.
NN 27/1998 • U postupku iznijete dvojbe o pravu Grada Zagreba na po njemu provedenu pretvorbu, nisu bitne za odlučivanje o ustavnosti osporenog Zakona. Činjenica je da akti na temelju kojih je ta provedba provedena, nisu, ni u kom postupku, ni na koji način i ni od koga, pa ni nadležnih tijela Republike Hrvatske, bili osporeni, da su na temelju tih akata obavljeni i upisi u odgovarajući sudski registar. Njima se (do možebitnog pravomoćnog osporenja) jamči istinitost upisa, time i pravna sigurnost kao dio jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske - vladavine prava, te nepovredivost vlasništva. Uz nesporno postojanje svih tih činjenica, mijenjanje tako nastalih pravnih odnosa, opsega vlasništva, udjela, mimo utvrđenih pravnih sredstava, povreda je ustavnog načela iz članka 3. odnosno ustavnog prava iz članka 48. stavak 1. Ustava i suprotna pretpostavkama određenim u članku 50. Ustava. Taj kao pretpostavke oduzimanju vlasništva (u cjelini ili djelomično) određuje da to mora biti u interesu Republike Hrvatske i da je dana naknada tržišne vrijednosti. To osporeni Zakon nije propisao, pa time te pretpostavke nisu ispunjene.
NN 27/1998 • Ako je Republika Hrvatska smatrala da je njeno pravo bilo povrijeđeno time što se Grad Zagreb upisao kao jedini osnivač, sa stopostotnim udjelom, mogla je to osporavati na zakonom propisani način, a to nije učinila. Obzirom na to, da je osporeni Zakon izmijenio udjele u temeljnom kapitalu trgovačkog društva tako da je oduzeo u korist Republike Hrvatske 60% udjela Gradu Zagrebu, bez naknade, nesuglasan je sa člankom 3., 48. stavak 1. i 50. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je Ustavni sud temeljem članka 126. stavak 1. Ustava i članka 21. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ukinuo osporeni Zakon.
NN 27/1998 • U odnosu pak na prijedlog Željka Bručića valja navesti da razlozi koje je naveo u svom prijedlogu nisu temelj ove odluke, jer osporeni se Zakon ne odnosi na pretvorbu kojom bi bio, kako navodi, nacionaliziran njegov rad i rezultati rada. Njegovi zahtjevi mogli su biti podnošeni u odnosu na pretvorbu kako ju je proveo Grad Zagreb uz korištenje odgovarajućih pravnih sredstava. Stoga razlozi njegovog prijedloga nisu utemeljeni u Ustavu. Time međutim njegov prijedlog nije postao neosnovan, ali se njegova osnovanost ne temelji na, po njemu iznijetim razlozima, već na razlozima koji su u ovoj odluci iznijeti u odnosu na prijedloge Matije Očića i Dorice Nikolić.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 71/99, Broj 108/03,
Broj 16/08, Broj 98/01,
Broj 59/00, Broj 147/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE