PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 49/1993 • Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 24. svibnja 1993. godine, donio je
NN 49/1993 • Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91 i 29/92) i to:
NN 49/1993 • - zakona u cjelini, osim u odnosu na odredbu navedenu pod t II ovog rješenja;
NN 49/1993 • - članka 8. stavak 1. točka 3, 4, i 5. članka 10, 11 i 30. st 2,
NN 49/1993 • 1. Prihvaćaju se prijedlozi Srpske narodne stranke, Predraga Jošanovića, Slađe Mičića i Socijalno-demokratske unije i pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredbe
NN 49/1993 • - članka 26. stavak 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91 i 28/92).
NN 49/1993 • 2. Poziva se Sabor Republike Hrvatske da se u roku od 60 dana izjasni o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 26, stavak 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
NN 49/1993 • I. U izreci navedene osobe podnijele su Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o hrvatskom državljanstvu (dalje u tekstu: Zakon) navodeći i pojedinačne odredbe koje osporavaju (kako je to prikazano u izreci ovog rješenja) osim Socijalno-demokratske unije koja je osporila zakon u cjelini, predložila njegovo ukidanje i izdavanje privremene mjere slijedećeg sadržaja
NN 49/1993 • Državljani SFRJ, čije je izvorno državljanstvo u nekoj drugoj republici koja se nalazila u sastavu zajedničke države SFRJ, a koji su na dan donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine imali prebivalište na teritoriji Republike Hrvatske, kao i državljani koji su bili upisani u birački popis za izbore koji su održani 1990. godine, i oni koji su bili upi sani u birački popis za referendum održan 22. svibnja 1991. godine, smatraju se hrvatskim državljanima i imaju biračko pravo.
NN 49/1993 • Obrazlažući svoje prijedloge predlagatelji polaze od premise da je stjecanje državljanstva pravo građanina, osobito građanina koji je bio državljanin SFRJ (ali nije bio i državljanin SRH, već neke druge federalne republike); da Republika Hrvatska (u odnosu na tog građanina -- stranca) nije mogla urediti stjecanje državljanstva tako da ih smatra strancima jer da su ti građani imali neka stečena prava koja da su im Zakonom o državljanstvu oduzeta; njegovim odredbama jedna kategorija građana ("nehrvatske narodnosti"), u odnosu na građane hrvatske narodnosti, dovedena je u diskriminirani položaj. Neustavnost vide i u tome što o postojanju zakonskih pretpostavki za primitak u hrvatsko državljanstvo prosuduju, po diskrecijskoj ocjeni, policijske uprave, odnosno policijske stanice i ministar unutarnjih poslova, a i u tome što nadležni organ nije dužan u obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje državljanstva navesti razloge za odbijanje zahtjeva.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 49/1993 • Upiru na više odredaba Ustava Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustav) koje da su time povrijedene (članak 1, 3, 14, 15, 18, 19, 22, 23, 28).
NN 49/1993 • II/1 Ustavni sud nije našao da su prijedlozi osnovani (osim u odnosu na članak 26. st. 3.), i to iz slijedećih razloga:
NN 49/1993 • Državljanstvo znači pravno pripadanje neke osobe odredenoj državi odnosno to je trajna pravna veza koja veže državu i pojedinca određujući tom pojedincu pravni položaj (status).
NN 49/1993 • To je volja (zahtjev) određene osobe i odluka države. Niti prema našem a niti prema međunarodnom pravu ne postoji pravo na stjecanje državljanstva. Dakako, već je u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (OUN, 10. prosinca 1948.) proklamirano da svatko ima pravo na jedno državljanstvo i da nitko ne smije samovoljno biti lišen svog državljanstva niti prava da promijeni državljanstvo (članak 15).
NN 49/1993 • Ovdje nije međutim riječ o zaštiti tih prava jer (je) svaki državljanin bivše SFRJ mora(o) uz to državljanstvo imati obavezno i neko od državljanstva republika u sastavu bivše SFRJ. Nijednom odredbom Zakona Republike Hrvatske njih se ne lišava (a niti je to moguće) tog drugog (republičkog) državljanstva.
NN 49/1993 • To je i učinjeno i sukladno članku 9. stavku 1. Ustava, hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom.
NN 49/1993 • Uređujući hrvatsko državljanstvo, zakonodavac je vezan odredbama Ustava: normiranje stjecanja i prestanka hrvatskog državljanstva ne može biti nesuglasno Ustavu. Vezan je i odredbama međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, jer čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona (čl. 134. Ustava).
NN 49/1993 • Zakonodavac je međutim mogao propisati da se odredbe o postupku i načinu stjecanja hrvatskog državIjanstva prirođenjem (podomaćenjem) odnose na sve strance. pa i na državljane republike bivše SFRJ. Ne postoji, naime, zapreka u Ustavu da se osporena materija iz Zakona o hrvatskom državljanstvu uredi na takav način.
NN 49/1993 • Nema zapreke niti u nekom međunarodnom ugovoru, bilateralnom ili multilateralnom, kojeg je zaključila ili mu je pristupila Republika Hrvatska, da se pitanje njihovog stjecanja hrvatskog državljanstva uredi na način kako je uređen Zakonom.
NN 49/1993 • Valja dakako prihvatiti načelo da nitko zbog raspada bivše SFRJ ne može ostati bez državljanstva (postati apatrid); poželjno bi bilo i da države nasljednice bivše SFRJ urede međusobne odnose (i) u pogledu (olakšanih) uvjeta za stjecanje državljanstva onih bivših državljana bivše SFRJ koji su se zatekli u času raspada u drugoj republici, a ne u onoj čije (republičko) državljanstvo imaju i koji su nezadovoljni svojim državljanskim statusom. Medutim, u uvjetima agresije i rata koji su Srbija i Crna Gora vodile i vode (i) protiv Republike Hrvatske, pomažući istovremeno i pobunu i etničko čišćenje koje pobunjeni Srbi u nekim dijelovima Republike Hrvatske vode protiv Republike Hrvatske i njezinih građana s namjerom da od Republike Hrvatske odvoje dijelove njezinog teritorija i pored stava međunarodne zajednice da su granice Republike Hrvatske zajamčene (v. i Rezoluciju OUN broj 715), nerealno je očekivati da se za stjecanje državljanstva uvede pravo opcije za državIjane drugih republika bivše SFRJ. To onemogućuju i same te republike, ne samo ratom i agresijom, već i stavom da SFRJ još postoji i da su one njezini nasljednici što je, kao što je poznato osporila i medunarodna zajednica i komisija. međunarodnih stručnjaka pod predsjedanjem gospodina Roberta Badintera.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 151/04, Broj 82/05,
Broj 56/03, Broj 37/07,
Broj 18/92, Broj 77/92
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE