PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 49/1993 • Preostaje dakle da svaka država nasljednica bivše SFRJ samostalno prosuđuje primitak u svoje državljanstvo (i) državljana neke druge države iz sastava bivše SFRJ i/ili da države nasljednice bilateralnim sporazumima urede i to pitanje o čemu se, kao što je poznato, već vode pregovori u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj SFRJ (Radna skupina o sukcesiji država).
NN 49/1993 • Odlučno je, kao što je već rečeno, sa stajališta međunarodnog prava, da nitko ne smije ostati bez državljanstva, a niti u jednom od prijedloga se ne tvrdi da neka od odredbi hrvatskog Zakona o državljanstvu ili neki drugi hrvatski propis dovodi nekoga u situaciju da ostaje bez državljanstva
NN 49/1993 • Valja stoga zaključiti da uopćeni navodi osobito oni sadržani u prijedlogu Socijalno-demokratske unije (ali i drugih predlagatelja) o povredi navodno stečenih prava spomenutih državljana drugih republika iz sastava bivše SFRJ, nisu osnovani, a time nisu osnovane ni tvrdnje o neustavnosti Zakona u cjelini, osim u odnosu na odredbu navedenu u toč. II. 1. izreke ovog rješenja.
NN 49/1993 • 2. U osnovi isti argumenti (o slobodi u uređivanju odnosno stjecanju državljanstva) odnose se i na paušalne navode kojima se osporava odredba članka 26. st. 2. Zakona prema kojoj Ministarstvo unutarnjih poslova može odbiti zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva iako su ispunjene Zakonom propisane pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva treba odbiti.
NN 49/1993 • Propisivanje zakonskih pretpostavki za stjecanje državljanstva znači, naime, da nadležni državni organ, u našern slučaju Ministarstvo unutarnjih poslova, ne može odobriti primitak ako te pretpostavke nisu ispunjene, osim ako Zakon drukčije propisuje. Međutim, kada su te pretpostavke (i) ispunjene organ cijeni (i) eventualno postojanje interesa Republike Hrvatske zbog kojih se zahtjev treba odbiti. Time se ne daje pravo Ministarstvu da slobodno arbitrira o zahtjevu za stjecanje državljanstva. Ministarstvo mora utvrditi razloge od interesa za Republiku Hrvatsku i ti razlozi moraju biti utemeljeni na podacima utvrdenim u predmetu (spisu).
NN 49/1993 • Dakle, i u tim slučajevima organ ne arbitrira, ne postupa proizvoljno, već vodi postupak na temelju zakona (članak 4. stavak l. ZUP-a), provodi dokaze i utvrduje sve činjenice koje su od važnosti i za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja (članak 7. ZUP-a).
NN 49/1993 • U takvom propisivanju Republika Hrvatska nije posebna iznimka već se uklapa u sistem stjecanja državljanstva naturalizacijom kakav redovito nalazimo u suvremenim državama
NN 49/1993 • Valjalo je stoga odbiti (i) prijedlog da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti odredbe članka 26. st 2. Zakona.
NN 49/1993 • 3. U odnosu na osporavanje odredaba članka 8. stavak 1. točke 3, 4. i 5. i članka 10. i 11. Zakona i pozivanje na navodna prava koja zainteresiranim osobama pripadaju pozivom na odredbe članka 3, 4, 14, 15, 22, 23. i 28. Ustava, valja reći slijedeće.
NN 49/1993 • Osporenim odredbama odredene su pretpostavke kojima treba udovoljiti stranac da bi mogao steći hrvatsko državljanstvo prirođenjenem (prijavljen boravak na teritoriju Republike Hrvatske neprekidno najmanje pet godina; poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma; ponašanje iz kojeg se može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu (članak 8. stavak 1. točka 3., 4. i 5.), kao i uredena mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva prirodenjem, pod određenicn uvjetima, iako nije udovoljeno pretpostavkama iz članka 8 stavak 1. točke 1 - 4 (članci 10. i 11).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 49/1993 • Razlozi osporavanja ustavnosti navedenih odredaba svode se, kako je to već rečeno, na tvrdnje da se time "nehrvatski građani" dovedeni u neravnopravan položaj odnosno da se pripadnici hrvatskog naroda stavljaju u povlašteni položaj u odnosu na pripadnike drugih naroda i manjina.
NN 49/1993 • Osporenim odredbama nije povrijeđena osobama (strancima), kada je riječ o stjecanju državljanstva, jednakost u pravima i slobodama (članak 14. st.1. Ustava) i ravnopravnost pripadnika svih naroda i manjina (članak 15). Naime, oni ta prava i slobode, kao i neka druga prava i slobode iz Ustava Republike Hrvatske, ostvaruju tek stjecanjem hrvatskog državljanstva.
NN 49/1993 • Što se tiče odredaba članka 22, 23. i 28. Ustava (nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti, zabrana bilo kakvog zlostavljanja i presumpcija nedužnosti okrivljenog) valja reći da se te odredbe ne mogu dovesti u vezu sa stjecanjem državljanstva.
NN 49/1993 • 4. Ono što je do sada rečeno u odnosu na osporavanje ustavnosti već spomenutih odredaba Zakona (8, 10, 11) u osnovi važi i za osporavanje odredbe članka 30. stavak 2. Zakona zbog njezine navodne nesuglasnosti s odredbama članka l, 3. 14. i 15. Ustava.
NN 49/1993 • Stavkom 2. članka 30. Zakona određeno je da se hrvatskim državljanom smatra pripadnik hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu Zakona nema hrvatsko državljanstvo; a na dotični dan ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.
NN 49/1993 • Iz ustavnih odredaba da je Republika Hrvatska demokratska država (čl.1 st.1.), da je nacionalna ravnopravnost jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske (čl.3.),da građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode neovisno o nacionalnom podrijetlu (čl. 14. st.1.), da su svi pred zakonom jednaki (čl. 14. st. 2) i da su u Republici Hrvatskoj ravnopravni pripadnici svih naroda i manjina (čl.15. st.1) ne proizlazi da se i kod stjecanja hrvatskog državljanstva moraju jednako tretirati stranci pripadnici hrvatskog naroda i stranci pripadnici drugih naroda i manjina.
NN 49/1993 • U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske određeno je da se Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika onih naroda i manjina, koji su njezini državljani- Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta. Nije stoga bilo ustavne zapreke da se (samo) pripadnicima hrvatskog naroda koji imaju prebivalište u Hrvatskoj prizna pravo na hrvatsko državljanstvo samo na osnovu pisane izjave da se smatraju hrvatskim državljanima.
NN 49/1993 • Uostalom hrvatskim državljanima smatra se svaka osoba (neodlučno je dakle koje je rase, boje kože, spola, jezika, vjere, nacionalnog ili socijalnog podrijetla ili drugih osobina) koja je to svojstvo stekla po propisima važečim do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu (8. X. 1991 ) iako je to hrvatsko državljanstvo stekla po propisima bivše SFRJ i SRH. To drugim riječima znači da se hrvatsko državljanstvo priznaje i npr. pobunjenim Srbima (drugo je pitanje eventualne kaznenopravne odgovornosti svakog onog koji je - bio on Hrvat, Srbin ili nekog trećeg nacionalnog podrijetla - počinio kažnjivo djelo) i svakom onom tko je u času stupanja na snagu Zakona bio hrvatski državljanin. Dužnost je stoga svih nadležnih organa da razgraniče pitanje eventualne kaznene ili druge odgovornosti od prava na državljanstvo i da svakom hrvatskom državljaninu to pravo i priznaju.
NN 49/1993 • 5. Osporavanje ustavnosti odredbe članka 30. stavak 4. Zakona, kojim je odredeno da utvrđivanje pretpostavki iz stavka 2. ovoga članka obavlja policijska uprava odnosno policijska stanica, koja će, ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke, naložiti upis u evidenciju o državljanstvu bez donošenja pisanog rješenja, a ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke odbiti zahtjev rješenjem, također nema osnova u Ustavu.
NN 49/1993 • Tvrdnja da se njome ovlašćuje policijska uprava da građanima utvrduje narodnosnu pripadnost za što da u Ustavu nema osnova, pogotovo što nigdje nisu utvrđeni kriteriji koje neka osoba mora ispunjavati da bi se smatrala Hrvatom odnosno Hrvaticom, ishitrena je i neosnovana.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 17/00, Broj 24/02,
Broj 155/09, Broj 145/99,
Broj 25/96, Broj 13/92
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE