PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1995-07-47-988 NN 47/1995

• Zbog toga osporenom odlukom nisu povrijeđena ustavna prava iz članka 14,19, 26. i 44. Ustava; također, nije povrijeđena bilo koja od najviših ustavnih vrednota iz članka 3. Ustava.


Propis NN 47/1995

• Iz tih je razloga, temeljem članka 59. u svezi članka 61. Poslovnika Suda, odlučeno kao u izreci.


Propis NN 47/1995

• Uslijed odluke o odbijanju ustavne tužbe, nema razloga za odlučivanje o stavljenom prijedlogu za odgodu izvršenja, a u smislu članka 53. Poslovnika Suda.


Propis NN 47/1995

• Odredba dispozitiva p,d II. o objavljivanju odluke u "Narodnim novinama" temelji se na članku 20. stavak I. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.


Propis NN 47/1995
• Prema odredbi članka 120. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske sudačka dužnost je stalna. Ovom odredbom Ustava dokinuta je, bezuvjetno reizbornost sudaca, koja je bila propisana zakonskim propisima donijetim na temelju Ustava bivše Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine.

Propis NN 47/1995
• Ustav je proglašen dana 22. prosinca 1990. godine, a za provedbu Ustava donijet je Ustavni zakon koji je proglašen i stupio na snagu istog dana kada i Ustav tj. 22. prosinca 1990.

Propis NN 47/1995 • Prema odredbi članka 2. Ustavnog zakona odredbe Ustava za čiju se primjenu, ne mora donijeti ustavni zakon ili zakon, primjenjuju se neposredno od dana proglašenja Ustava.
Propis NN 47/1995 • Dakle, prema Ustavnom zakonu ne primjenjuju se neposredno samo one odredbe Ustava za čiju je primjenu potrebno donijeti zakon.
Propis NN 47/1995 • S obzirom na citirani članak 2. Ustavnog zakona, postavlja se pitanje da li se i odredba naprijed citiranog danka 120. stavka 2. Ustava, kojom je određeno da je sudačka dužnost stalna, primjenjuje neposredno
Propis NN 47/1995 • Odgovor na ovo pitanje ima svoj izuzetni značaj i težinu, s obzirom da je Sabor Republike Hrvatske u razdoblju od 22. prosinca 1990. godine pa do 1. srpnja 1994. godine imenovao veliki broj sudaca (oko 60%) pa se postavlja pitanje da li su ti suci imenovani primjenom članka 120. stavka 1. Ustava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 47/1995 • Kako za provedbu odredbe članka 120. stavka 1. Ustava nije potrebno donositi nikakav zakon, ta se odredba Ustava, prema odredbi citiranog članka 2. Ustavnog zakona, primjenjuje neposredno.
Propis NN 47/1995 • Zauzimanje drukčijeg stajališta bilo bi u suprotnosti sa izričitom odredbom članka 2. Ustavnog zakona.
Propis NN 47/1995 • To upućuje na zaključak da je Sabor u navedenom razdoblju suce imenovao na stalnu sudačku dužnost, kao što se to redovito moglo i čuti prilikom davanja prisege.
Propis NN 47/1995 • Kako se radi o odredbi Ustava koja se neposredno primjenjuje, te kako se prema odredbi članka 5. stavka 2. Ustava svatko dužan držati Ustava, zauzimanje drukčijeg stajališta značilo bi ustvari oslobadanje Sabora od poštivanja Ustava, što je prema samom slovu Ustava nedopustivo.
Propis NN 47/1995 • Stoga se ne može dovoditi u pitanje primjena odredbe članka 120. stavka 1. Ustava kod donošenja odluka Sabora o imenovanju sudaca u razdoblju od 22. prosinca 1990. do 1. srpnja 1994. godine, osim ako se ne dovodi u pitanje pravna valjanost odnosno ustavnost odluka Sabora o imenovanju sudaca u navedenom razdoblju.
Propis NN 47/1995 • Smatram, dakle, da se ne može dovoditi u pitanje pravna valjanost odluka Sabora o imenovanju sudaca, donesenih u navedenom razdoblju.
Propis NN 47/1995 • Naime, prema odredbi članka 121. stavka 1. Ustava suce i javne odvjetnike, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razriješava Republičko sudbeno vijeće. Prema odredbi stavka 3. citiranog članka Ustava redsjednika i članove Republičkog sudbenog vijeća predlaže županijski dom, a bira ih Zastupničkk jom, za vrijeme od osam godina, iz reda istaknutih sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora, u skladu sa zakonom.
Propis NN 47/1995 • Dakle, primjena odredbe članka 121. stavka 1. Ustava odgođena je do donošenja Zakona o Republičkom (Državnom) sudbenom vijeću koji je stupio na snagu 26. lipnja 1993. godine k Zakona o sudovima koji je stupio na snagu 7. siječnja 1994. godine.
Propis NN 47/1995 • Do osnivanja i početka rada Državnog sudbenog vijeća, Saboru se ne može osporiti ovlaštenje za donošenje odluka o imenovanju sudaca. To ovlaštenje Sabora proizlazi iz odredbe članka 80. alineje 7. Ustava, kojom je određeno da Sabor obavlja izbore, imenovanja i razriješenja, u skladu s Ustavom i zakonom.
Propis NN 47/1995 • Kako je primjena odredbe naprijed citiranog danka 121. stavka 1. Ustava prema kojoj suce i državne odvjetnike imenuje Republičko (Državno) sudbeno vijeće, odgođena do stvaranja ustavnih uvjeta za njenu primjenu (donošenja odgovarajućih zakona) Saboru koji je odgovoran i za funkcioniranje sudbene vlasti ne može se, s obzirom na odredbu citiranog članka 80. alineje 7., osporiti ovlaštenje za donošenje odluka o imenovanju sudaca sve do isteka roka za usuglašavanje s Ustavom rantjeg Zakona o redovnim sudovima (30. 6.1994.), kojim je bilo propisano da suce bira odnosno imenuje Sabor.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 9/94, Broj 140/05, Broj 60/93, Broj 157/98, Broj 25/07, Broj 96/94


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled