PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2009-12-150-3665 NN 150/2009

• I.5.3.Uspostavljene privremene zone kontrole ne mogu biti ukinute sve dok se ne isključi sumnja na ZAL, u skladu sa podtočkom I.2.2. točke I.2. ovoga Dijela Dodatka. U slučaju potvrde ZAL, u skladu sa točkom I.3. ovoga Dijela Dodatka privremena zona kontrole prelazi u zonu kontrole.

Stranica 2009-12-150-3665 NN 150/2009

• I.5.4. Uspostavljene zone nadziranja ne mogu biti ukinute dok ne prođe dvije godine nakon ukidanja zone kontrole.

Stranica 2009-12-150-3665 NN 150/2009

• I.6. Službeno nadziranje nakon postavljanja sumnje ili potvrde ZAL

Stranica 2009-12-150-3665 NN 150/2009

• I.6.1. U odnosu na članke 28., 29., 32., 33., 34., 35., 47. i 54. Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprječavanju i suzbijanju određenih bolesti akvatičnih životinja (»Narodne novine«, br: 42/2008)[4] a radi utvrđivanja proširenosti i razvoja bolesti nakon postavljanja sumnje ili potvrde ZAL na uzgajalištu, nadležno tijelo mora u svim uzgajalištima smještenim u uspostavljenim zonama provesti program službenog nadziranja temeljenog na procjeni rizika.

Internet NN 150/2009
• I.6.2. U svrhu provedbe službenog programa nadziranja nadležno tijelo mora, ukoliko je potrebno inspekcijom na licu mjesta, identificirati sva uzgajališta u uspostavljenim zonama te napraviti službeni popis vrsta, kategorija i broja riba držanih na uzgajalištima, uključujući podatke o uginućima.
Internet stranice NN 150/2009
• I.6.3. Nastavno na prvi službeni popis, uzgajališta unutar privremeno uspostavljenih zona kontrole koje drže Atlantski losos (Salmo salar) ili bilo koju drugu vrstu navedenu kao prijemčivu na ZAL ili mogućeg nositelja ZAL, u važećoj verziji OIE dijagnostičkog priručnika za bolesti životinja akvakulture, moraju svakih 14 dana dostavljati nadležnom tijelu izvješća o uginućima. O povećanom mortaliteta mora se izvijestiti po danu i kavezu. Nadležno tijelo mora istražiti svako značajno povećanje mortaliteta na uzgajalištu.
Internet stranice NN 150/2009 • Kad je potvrđena sumnja, sva uzgajališta u uspostavljenoj zoni kontrole moraju, jednom tjedno, dostavljati nadležnom tijelu izvješće o dnevnim uginućima, po kavezu.
Internet stranice NN 150/2009 • Uzgajališta u zonama nadziranja moraju, svakih 14 dana, dostavljati nadležnom tijelu izvješće o uginućima.
Internet stranice NN 150/2009 • Nadzor se mora provoditi redovito tijekom godine u uspostavljenim zonama i s učestalošću kako je navedeno u Tablici 1. ovoga Dodatka. Kada klimatski uvjeti u nekom dijelu godine onemogućavaju nadzor, nadležno tijelo može izmijeniti učestalost inspekcijskog nadzora u kriznom planu.
Internet stranice NN 150/2009 • uzgajalištaMinimalni broj nadzora po godiniMinimalni broj nadzora po godini nakon ukidanja zone kontrole
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 150/2009 • I.6.4. Nadzori kao i izbor, prikupljanje, priprema i slanje uzoraka provodi se kako je definirano u točkama II.1. do II. 4 Dijela II. ovoga Dodatka. Pretraživanje uzoraka provodi se u skladu sa Dijelovima III. do VI. ovoga Dodatka.
Informacije NN 150/2009 • II.1. Inspekcijski pregled, odabir i prikupljanje uzoraka na uzgajalištu za koje se sumnja na prisutnost ZAL
Poslovne stranice NN 150/2009 • II.1.1. Pri redovitim inspekcijskim pregledima koji se obavljaju u okviru programa službenog nadziranja navedenog u točki I.6. Dijela I. ovoga Dodatka i u uzgajalištima za koja se sumnja da su zaražena s ZAL, svi objekti uzgajališta (kavezi, bazeni ili ribnjaci) moraju biti podvrgnuti inspekcijom pregledu kako bi se utvrdila prisutnost uginulih i slabih riba ili riba s neuobičajenim ponašanjem. Kada je moguće, nedavno uginule (još neraspadnute) ribe te slabe ribe ili ribe neuobičajenog ponašanja podvrgavaju se pregledu radi utvrđivanja kliničkih znakova ili postmortem nalaza koji odgovaraju ZAL, kako je opisano u važećoj verziji OIE Dijagnostičkog priručnika za bolesti životinja akvakulture.
Pregledi NN 150/2009 • II.1.2. Ukoliko se uoče nedavni klinički znakovi koji odgovaraju ZAL, ili ako inspektor ili veterinar ima bilo kakav drugi razlog za sumnju da su ribe možda zaražene, uzima se uzorak od najmanje 10 riba. Ako je to moguće, uzorak moraju sačinjavati nedavno uginule i slabe ribe ili ribe koje pokazuju neuobičajeno ponašanje. Ukoliko nema dovoljno klinički promijenjenih riba, tada se potreban broj riba u uzorku dobiva nadopunjavanjem uzorcima uzetim od zdravih riba odabranih iz kaveza, bazena ili ribnjaka u kojima je najveći broj uginulih riba ili riba koje pokazuju kliničke znakove bolesti.
Besplatno NN 150/2009 • II.1.3. Ukoliko se uoče nedavno uginule ili slabe ribe ili ribe neuobičajenog ponašanja a klinički znakovi i post mortem nalazi ne odgovaraju ZAL, uzorkovanje nije obvezno, iako inspektor ili veterinar može odlučiti da se takvi uzorci uzmu ukoliko su potrebni za postavljanje diferencijalne dijagnoze.
Glasnik NN 150/2009 • II.1.4. Kada se sumnja da su slobodno-živuće ribe zaražene ZAL, nadležno tijelo mora osigurati da su odgovarajući uzorci prikupljeni i pregledani primjenom odgovarajućih kliničkih i laboratorijskih metoda navedenih u Dijelu II. do VI. ovoga Dodatka kako bi se isključila ili potvrdila prisutnost ZAL i kako bi se procijenilo da li pojava bolesti predstavlja značajnu prijetnju ribama u uzgajalištima.
Propis NN 150/2009 • II.2.1. Uzorci za histološki pregled moraju se prikupiti samo od svježe usmrćenih riba koje pokazuju kliničke znakove ili post mortem nalaze koji su u skladu s prisutnošću bolesti. Od svake pojedine ribe potrebno je uzeti pomoću skalpela uzorak svake vanjske ili unutarnje lezije, a u svakom slučaju uzorke jetre, srednjeg bubrega, srca i slezene, koji se stavljaju u 8 – 10% (vol/vol) puferiranu solnu otopinu formalina. Omjer između fiksira i tkiva mora biti najmanje 20 : 1 kako bi se osiguralo zadovoljavajuće očuvanje tkiva.
Propis NN 150/2009 • II.2.2. Tkiva za virološko pretraživanje uzimaju se od svih uzorkovanih riba. Radi potvrđivanja nalaza, uzimaju se dvojni uzorci. Komadići jetre, prednjeg bubrega, srca i slezene moraju se ukloniti iz ribe korištenjem sterilnog instrumenta i premjestiti u plastične epruvete koje sadrže 9 ml transportne otopine, tj. medij kulture stanica s antibioticima. Kombinacija 12,5 µg ml-1 fungizona, 200 IU ml-1 polimiksina B i 200 µg ml-1 kanamicina je prikladna, ali se mogu upotrijebiti i druge kombinacije s dokazanom učinkovitošću. Tkiva od najviše pet riba mogu se sakupiti u jednu epruvetu koja sadrži transportnu otopinu, što čini jedan skupni uzorak. Težina tkiva u jednom uzorku treba iznositi 1,0 ± 0,5 g.
Propis NN 150/2009 • II.2.4. Ribe koje pokazuju znakove anemije mogu se omamiti te se od njih mogu odmah uzeti heparinizirani uzorci krvi za hematološki pregled, kao što je mjerenje hematokrita.
Propis NN 150/2009 • II.2.5. Tkivo za RT-PCR uzima se od svih uzorkovanih riba. Upotrebom sterilnog instrumenta uklanja se komad prednjeg ili srednjeg bubrega te se prenosi u cijev mikrocentrifuge koja sadrži 1 ml dokazano učinkovite otopine za očuvanje RNA. Tkivo uzeto od najviše pet riba može se sakupiti u jednu epruvetu koja sadrži otopinu za konzerviranje, što čini jedan skupni uzorak. Težina tkiva u jednom uzorku treba iznositi približno 0,5 g. Kada je riba premala da bi se dobio uzorak potrebne težine, uzimaju se komadi bubrega, srca, slezene, jetre ili piloričnih nastavaka (cekuma), upravo navedenim redoslijedom, dok se ne postigne težina od 0,5 g.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 189/04, Broj 129/00, Broj 39/07, Broj 59/04, Broj 65/05, Broj 3/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled