PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 36/2007 • I u osporenoj revizijskoj presudi Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi slično pravno stajalište:
NN 36/2007 • »Činjenica što je tužitelj uspio u upravnom sporu i što su poništeno prvostupanjsko i drugostupanjsko upravno rješenje samo po sebi ne znači da postoji odgovornost države za naknadu štete. Odgovornosti države nema ako je do pogrešne primjene materijalnoga prava došlo zbog drugačijeg – pogrešnog pravnog shvaćanja određenog propisa. Smisao odredbe čl. 13. ZSDU je ta, da država odgovara za štetu u slučaju kad bi bila riječ o svjesnom postupanju suprotno zakonu s voljom da se nekome nanese šteta.«
NN 36/2007 • Ustavni sud utvrđuje da su navedena pravna stajališta redovnih sudova u cijelosti neprihvatljiva u dijelu u kojem se tumači da nema nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave ako nema »volje i pristanka državnih tijela da se time oštete prava i interesi trećega«, odnosno »svjesnog postupanja suprotno zakonu s voljom da se nekome nanese šteta«.
NN 36/2007 • Nadležni sudovi pogrešno smatraju, naime, da je za javnopravnu odgovornost Republike Hrvatske za štetu bitno postojanje volje ili pristanka da se nezakonitim ili nepravilnim radom oštete prava i interesi trećeg, odnosno da bez ispunjenja voljnog elementa nema ni nezakonitog, odnosno nepravilnog rada tijela državne uprave, kao prve pretpostavke odgovornosti države za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave.
NN 36/2007 • Ustavni sud u tom smislu ističe da je Zakonom o sustavu državne uprave ustanovljen sustav objektivne odgovornosti Republike Hrvatske za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave, koji se temelji na načelu uzročnosti (causa), a ne na načelu krivnje (culpe).
NN 36/2007 • Primarna i neposredna odgovornost države za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave poseban je izraz načela vladavine prava, jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske utvrđene u članku 3. Ustava.
NN 36/2007 • 8. Podnositelji u ustavnoj tužbi u tom smislu tvrde da su osporenim presudama nadležnih sudova diskriminirani, jer u njima »nisu primijenjena Opća načela Europskog prava o odgovornosti države za naknadu štete, u kojem su sudovi primijenili nacionalno pravo iznad Načela europskog prava kojima se regulira odgovornost države za naknadu štete, te što su u konkretnom slučaju primijenili institut krivnje, što je protivno Načelima Europskog prava«.
NN 36/2007 • Stoga smatraju da im je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost svih pred zakonom, zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Ustava, a iz istih razloga smatraju povrijeđenima i ustavno jamstvo jednakosti stranaca i hrvatskih državljana u postupcima pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (»to isto i za čl. 26. Ustava Republike Hrvatske«).
NN 36/2007 • Sukladno navedenom, za utvrđenje je li podnositeljima osporenim presudama nadležnih sudova povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom, u ustavnosudskom postupku trebalo je odgovoriti i na sljedeće pitanje:
NN 36/2007 • Sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrđuje da navedena neprihvatljiva pravna stajališta redovnih sudova, vezana uz zahtjev za postojanjem »voljnog elementa« (krivnje) kao pretpostavke nezakonitog ili nepravilnog rada tijela države uprave, sama po sebi nisu mogla dovesti do povrede ustavnog prava na jednakost pred zakonom na koje ukazuju podnositelji ustavne tužbe.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 36/2007 • To stoga što je u dokaznom postupku pred redovnim sudom utvrđeno da podnositeljima nezakonitim rješenjima Ministarstva financija Republike Hrvatske od 4. prosinca 1993. i 8. studenoga 1994. godine nije nastala šteta. Budući da je nastanak štete druga konstitutivna pretpostavka odgovornosti države za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave, činjenica da su sudovi sva tri stupnja pogrešno protumačili pretpostavke za postojanje »nezakonitog ili nepravilnog rada« (prve pretpostavke te odgovornosti), nije od utjecaja na utvrđenje Ustavnog suda da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pravne pretpostavke odgovornosti države za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave.
NN 36/2007 • Budući da neprihvatljiva pravna stajališta sudova nisu utjecala niti su mogla utjecati na pravilnost utvrđenja o nepostojanju odgovornosti Republike Hrvatske za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave u konkretnom slučaju, to nema ni povrede ustavnog prava podnositelja na jednakost pred zakonom, zajamčenog člankom 14. stavkom 2. Ustava.
NN 36/2007 • Ustavni sud na kraju napominje da podnositelji u ustavnoj tužbi pogrešno poistovjećuju ustavno jamstvo jednakosti stranaca i hrvatskih državljana u postupcima pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima, propisano člankom 26. Ustava, s ustavnim jamstvom jednakosti svih pred zakonom, propisanim člankom 14. stavkom 2. Ustava.
NN 36/2007 • Ustavni sud u tom smislu napominje da konkretan slučaj nije moguće ispitati s aspekta članka 26. Ustava, jer je podnositelj »M.« d.o.o., stranka u provedenom sudskom postupku, domaća pravna osoba koja je tužila Republiku Hrvatsku (stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci, broj: U-III-884/2004 (»Narodne novine«, broj 2/05.).
NN 36/2007 • 9. Podnositelji smatraju povrijeđenim i ustavno pravo na štovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, zajamčeno člankom 35. Ustava, utvrđujući »da u provedenom postupku nije pružena adekvatna pravna zaštita«.
NN 36/2007 • Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.
NN 36/2007 • Ocjenjujući provedeni sudski postupak kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud u prvom redu ističe da ga je podnositelj M. d.o.o. pokrenuo radi naknade štete koju je potraživao od Republike Hrvatske smatrajući da su mu tijela državne uprave svojim nezakonitim radom nanijela štetu.
NN 36/2007 • Iz činjeničnog stanja, utvrđenog u dokaznom postupku pred nadležnim sudom, proizlazi da podnositelju u konkretnom slučaju nije nastala šteta. Polazeći od neosnovanosti tužbenog zahtjeva kojim je podnositelj M. d.o.o. pokrenuo sudski postupak, ocjene podnositelja o tome, da im »u provedenom postupku nije pružena adekvatna pravna zaštita« Ustavni sud smatra proizvoljnim, osobito u odnosu na pravnu zaštitu ustavnih dobara navedenih u članku 35. Ustava.
NN 36/2007 • 10. Podnositelji u ustavnoj tužbi navode da konkretnom slučaju »Republika Hrvatska ne samo da nije poticala gospodarski razvitak tužitelja M. d.o.o., te njegovih osnivača (tužitelja G. Č. i B. Č.), već je umanjila prava tužitelja na način da im nije osigurala jednak položaj na tržištu (neosnovano blokirala žiroračun, opteretila nekretnine i osnovna sredstva založnim pravom M. d.o.o. u svoju korist), a koje radnje su protivne odredbi čl. 49. st. 3. Ustava Republike Hrvatske«.
NN 36/2007 • Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 94/01, Broj 136/03,
Broj 59/99, Broj 31/04,
Broj 114/07, Broj 1/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE