PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 98/2009 • Imajući u vidu sva navedena gledišta i stvarno stanje na ovom području u Republici Hrvatskoj, prevenciju je moguće odrediti i kao složeni sustav mjera, aktivnosti i kontinuiranih napora usmjerenih otklanjanju rizičnih činitelja i/ili posljedica njihovog djelovanja, jačanja zaštitnih činitelja na svim razinama, područjima i ključnim točkama s ciljem osiguravanja kvalitetnog rasta, razvoja, prilagodbe i sazrijevanja novih naraštaja u sigurne, prilagođene, uspješne i sretne, a samim tim i zdrave ljude.
NN 98/2009 • Prevencijsku praksu, u skladu s tim, čini složeni sustav trajnog, sveobuhvatnog, složenog i umreženog djelovanja na svim razinama - mikro (pojedinca), mezo (obitelji) i makro (lokalna zajednica, županija, država), na svim točkama presudnim za osiguravanje minimalnih uvjeta potrebnih za zdrav rast i razvoj djece i mladih (priprema za kvalitetan brak, odgovorno roditeljstvo, rani postnatalni razvoj, predškolski razvoj, polazak u školu, početak puberteta, prelazak u srednju školu, adolescentna kriza) i razinama prevencije (primarne, sekundarne i tercijarne).
NN 98/2009 • Izvor: J. Janković (Konferencija s međunarodnim sudjelovanjem – ovisnost, zlouporaba droga, rehabilitacija, resocijalizacija, smanjenje štete, Pula, 2006.)
NN 98/2009 • Tek kroz tako, sveobuhvatno, u sve tri dimenzije umrežen sustav prevencije (Slika 1. Mreža sustava prevencije poremećaja u ponašanju) u jednoj zemlji, moguće je očekivati uspjeh u suočavanju s ovom pojavom koja ima stotinu izvora, lica i naličja.
NN 98/2009 • Sve navedeno, kao i brojni drugi činitelji, razlogom je da do sad u Hrvatskoj nije postojala nacionalna strategija u vidu pisanog dokumenta te je, s druge strane, utjecalo na ritam nastanka ovog, prvog takvog strateškog dokumenta.
NN 98/2009 • 1.3. KRETANJE POJAVE POREMEĆAJA U PONAŠANJU DJECE I MLADIH I REAKCIJE DRUŠTVA NA
NN 98/2009 • Suvremeni trendovi usmjereni prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih, kao i kretanje te pojave uglavnom se prate kroz godišnja izvješća nadležnih resora (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo, Visoki prekršajni sud, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa).
NN 98/2009 • Unatrag desetak godina, otkako Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih prati ovu pojavu i suočavanje s njom na razini države kroz izvješća već spomenutih nadležnih institucija, razvidno je kako nije moguće govoriti o jednoznačnim pokazateljima. Ne postoji usuglašenost u praćenju pojave, što proizlazi iz problema i nejasnoća u njenoj definiciji, metodologiji praćenja i evidentiranja, kao i nadležnosti određenih institucija.
NN 98/2009 • Iz tih razloga daleko se lakše i preciznije otkrivaju, evidentiraju i prate kaznena djela i prekršaji djece i mladih, kao i oni počinjeni na njihovu štetu te reakcije društva na te pojave, nego kad je riječ o ponašanjima djece i mladih koja su obuhvaćena širim pojmovnim određenjem pojave.
NN 98/2009 • U odnosu na kaznena djela i prekršaje, čiji su počinitelji djeca i mladi, posljednjih 10 godina moguće je uočiti razmjerno stabilan broj maloljetnih počinitelja kaznenih djela (oko 3.000), dok je ukupan broj počinjenih kaznenih djela u 2007. godini (4.975) porastao u odnosu na prethodne godine (s izuzetkom 2001. /6.294/ i 2002. /5.154/ godine). Među prijavljenim maloljetnicima tijekom 2007. nalazimo 1.587 ili 40,2% mlađih maloljetnika (14-16 godina). Nepovoljan je podatak da iz godine u godinu bilježimo porast prijavljenih ove dobne skupine, iz čega proizlazi da maloljetne osobe sve ranije započinju s kaznenim djelima. Tako je tijekom 2007. prijavljeno ukupno 1.188 djece (do 14 godina starosti), što predstavlja porast od 27,4% u odnosu na 2006. godinu, kada je bilo prijavljeno 932 djece. Značajno je, međutim, smanjen broj maloljetnih počinitelja prekršaja (2005. godine ukupno je prekršaje počinilo 12.638 maloljetnika, a 1998. godine čak 17.811). Unutarnja struktura maloljetničkog kriminaliteta također pokazuje određenu stabilnost budući su i dalje najučestalija kaznena djela protiv imovine (djeca počinjaju 70% imovinskih kaznenih djela, dok maloljetnici počinjaju 66%, a slijede, mada sa značajno nižom frekvencijom, kaznena djela s elementima nasilja - 15-20%). Kaznena djela zlouporabe opojnih droga sudjeluju s oko 8-10% u ukupnom kriminalitetu maloljetnika i kod njih je zabilježen blagi pad broja evidentiranih kaznenih djela, dok se kod kaznenih djela s elementima nasilja bilježi blagi porast. Kod prekršaja su i nadalje najzastupljeniji prekršaji protiv sigurnosti u prometu na cestama. Kad je riječ o teritorijalnoj rasprostranjenosti u odnosu na počinjena kaznena djela i prekršaje, i dalje su najzastupljeniji veliki gradovi, ali se ne radi o ujednačenoj teritorijalnoj rasprostranjenosti, već prednjače Zagreb i Split. Recidivizam se godinama kreće oko 30%.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 98/2009 • Otkrivanje kaznenih djela počinjenih na štetu djece i maloljetnika iz godine u godinu je u porastu, pa je u posljednjih desetak godina (odnosno otkad se ova pojava intenzivnije prati i sankcionira) zabilježen višestruki porast otkrivanja i procesuiranja tih djela (primjerice, 2007. godine otkriveno je i prijavljeno 6.676 takvih kaznenih djela, a 2002. godine 4.192), a što istodobno upućuje i na rezultate poduzetih promjena u radu policije u cilju primjerenijeg rješavanja pojave maloljetničke delinkvencije i djelotvornije zaštite djece i maloljetnika od ponašanja koja im ugrožavaju život, tjelesni integritet, zdravlje, spolni život ili odgoj, odnosno na usmjerenje policije na snažnije zahvaćanje u zonu tzv. tamne brojke ovoga kriminaliteta. Prema strukturi kaznenih djela najčešće je riječ o zapuštanju i zlostavljanju djece, nasilju u obitelji, povredi dužnosti uzdržavanja te seksualnim deliktima. Prekršajno je zbog nasilničkog ponašanja u obitelji prijavljeno 17.391 osoba, a kazneno 612 osoba zbog počinjenih 1.798 kaznenih djela.
NN 98/2009 • Određeni rast pojave zabilježen je i kod propuštanja roditeljske skrbi o noćnim izlascima djece do 16 godina. Kao najčešći razlog kršenja zakonske odredbe o zabrani noćnih izlazaka djece zabilježena je dozvola roditelja djece zatečene u zabranjenim noćnim izlascima, dok se u manjem broju slučajeva radi o neposlušnosti djece. Porast je uočen i kod pojava udaljavanja djece i maloljetnika od kuće i bjegova iz odgojne ustanove. Kao najčešći razlozi tih ponašanja navode se avanturizam, ljubavni problemi, skitnja te izbjegavanje odgojne mjere.
NN 98/2009 • Odgovori društva u odnosu na prethodno spomenuta kaznena djela, prekršaje i štetna ponašanja posljednjih su godina poprimili drukčija obilježja te se od primarno represivnih usmjeravaju prema preventivnim aktivnostima i djelatnostima. To je najviše uočljivo u Ministarstvu unutarnjih poslova koje je svoje djelovanje konceptualno unaprijedilo i značajno obogatilo preventivnim aktivnostima, primjerice usmjeravanjem na otkrivanje kaznenih djela počinjenih na štetu djece i maloljetnika, timskim multidisciplinarnim i međuresorskim pristupom u obavljanju određenih policijskih poslova, provođenjem edukativnih programa za učenike, roditelje i nastavnike, uvođenjem posebnog ustroja specijaliziranih policijskih službenika za maloljetničku delinkvenciju u sustavu policije, održavanjem predavanja i tribina s ciljem prevencije zaštite djece u prometu i dr., djelovanjem kontakt policajca i Vijeća za komunalnu prevenciju, provedbom Programa mjera za povećanje sigurnosti u zonama odgojno-obrazovnih ustanova, postupanjem prema Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja među djecom i mladima itd. Primjena neformalnih sankcija predstavlja značajan instrument u postupanju prema mladim osobama, što među ostalim ima i veliki odgojni učinak na počinitelja, s ciljem prevencije recidivizma. Tako je, primjerice, načelo uvjetovanog oportuniteta primijenjeno kod oko 50% slučajeva (najčešće humanitarni i komunalni rad, slijedi odvikavanje od ovisnosti, popravak ili nadoknada štete, izvansudska nagodba i savjetovalište). Kod izrečenih sudskih sankcija u preko 80% slučajeva riječ je o izvanzavodskim mjerama (registar odgojnih mjera značajno je proširen s 13 posebnih obveza), a zavodske odgojne mjere zadržavaju određenu stabilnost posljednjih desetak godina s oko 10%. Novosti u ovom području uočavaju se i u zaštiti djece od dodatnog viktimiziranja u sudskim postupcima, intenziviranjem međuinstitucionalne suradnje i sl. Kad je riječ o prekršajima, značajna novina jest mogućnost izricanja i korištenja odgojnih mjera u prekršajnom postupku. Provedene su edukacije sudaca i prepoznate prednosti tih mjera, no one se još uvijek skromno koriste jer ne postoje dovoljni kapaciteti za njihovo provođenje.
NN 98/2009 • Poseban problem predstavlja uočavanje, praćenje i suočavanje s pojavom poremećaja u ponašanju djece i mladeži kad je riječ o ponašanjima koja nisu zakonom sankcionirana, a kojima dijete/mlada osoba izravno ugrožava sebe ili druge pojedince i skupine (npr. izostajanje iz škole, prekidanje školovanja, laganje, varanje, agresija, odavanje skitnji, destruktivno ponašanje, samovolja, ovisnost o drogi i alkoholu i dr.). S takvim ponašanjima djece i mladih susreću se, prije svega, institucije odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Načini evidentiranja i praćenja tih pojava razlikuju se te nije moguće na generalnoj razini govoriti o intenzitetu pojave. U području odgoja i obrazovanja tek se posljednjih nekoliko godina, na zamolbu Povjerenstva, započelo s postupnim uvođenjem sustava detektiranja, procjene pojave i načina suočavanja s njom. No budući je riječ o nedorečenostima u načinu praćenja te nepotpunim podacima, s određenom razinom sigurnosti moguće je samo konstatirati da u školama postoji značajan broj djece i mladih za koje stručnjaci procjenjuju da su rizičnog ponašanja ili žive u rizičnim uvjetima ili postoje drugi rizični čimbenici zbog kojih bi im trebalo osigurati primjerenu pomoć, odnosno i njih i roditelje obuhvatiti primjerenim preventivnim programima, uključiti u primjerene programe školovanja i sl. Iz izvješća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa vidljivo je da se u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj provodi niz različitih programa prevencije (opći i specifični programi), oblika školovanja (posebni, prilagođeni, pomoć u učenju, produženi stručni boravak i sl.) koje provode zaposlenici/zaposlenice škole, vanjski suradnici/suradnice, udruge ili druge institucije. Postoji razmjerno »živa« aktivnost u području odgojno-
NN 98/2009 • -obrazovnih institucija, no nije u potpunosti jasno što se konkretno radi, s kojim ciljem, prema kome, kako dugo i s kojim rezultatom. Takvo stanje ukazuje na potrebu dogovora oko primjerenih načina uočavanja, evidentiranja i praćenja pojave, kao i poduzi
NN 98/2009 • U području zdravstva također nije moguće procijeniti angažman oko pojave poremećaja u ponašanju djece i mladih te je, kako i sami u izvješću navode, više riječ o »grubim« podacima. U okviru zdravstvenih ustanova tom se pojavom bave, prije svega, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež te savjetovališta u službama školske medicine i primarne zdravstvene zaštite. Pojavu prate prema klasifikaciji MKB-10 (primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež najbrojnija kategorija prema vrsti dijagnoze su poremećaji u ponašanju i osjećajima F90 – F98 - 39%). Stoga je i u području zdravstva potrebno učiniti napore i postići dogovore oko pojavnih oblika neprilagođenog ponašanja, te načina evidentiranja i praćenja pojave kako bi se mogla ostvariti bolja suradnja i učinkovitost u preveniranju ove pojave kroz multidisciplinarnu i međuinstitucijsku suradnju.
NN 98/2009 • Tijekom 2007. godine u području socijalne skrbi određene mjere (preventivne, socijalnozaštitne, obiteljskopravne, odgojne) poduzete su prema 18.088 osoba (djece oko 18%, maloljetnika 52%, a mlađih punoljetnika 30%). Udio ženske populacije iznosi 16%, od čega je najveći udio maloljetnih ženskih osoba. U skupinu djece i mladih kojima se bave institucije socijalne skrbi ulaze primjerice: počinitelji kaznenih djela i prekršaja, mladi zatečeni u skitnji, s problemima ovisnosti, zanemarena i zlostavljana djeca, mladi nakon izlaska iz institucije itd. Stoga socijalna skrb poduzima širok raspon mjera kao što su: male socijalizacijske skupine (u suradnji s osnovnim školama), nadzor nad roditeljskom skrbi, sudjelovanje u provođenju i posredovanju pri izvršenju posebnih obveza i odgojnih mjera, smještaj u dom ili poludnevni i dnevni tretman itd. Međutim, prema izvješću Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi izuzetno značajan dio aktivnosti stručnjaka u centrima za socijalnu skrb usmjeren je na predpripremne, sudske i prekršajne postupke. S raspoloživim stručnim djelatnicima na tom području nemoguće je na kvalitetan način zadovoljiti postojeće potrebe. Usto je važno imati u vidu i određenu upitnost takvog iscrpljivanja stručnih potencijala socijalnog sustava oko pribavljanja podataka i prikupljanja obavijesti radi izrade navedenih izvješća. Takvo postupanje istodobno je i u koliziji s temeljnom ulogom i funkcijom ovog sustava u zaštiti djece i maloljetnika. Nadalje, takvo postupanje u određenoj mjeri oslabljuje ostale nadležne ustanove, tijela i stručnjake, primjerice zdravstvo, škole, policiju, stručne suradnike/suradnice u državnim odvjetništvima za mladež i sudovima za mladež itd. I dalje ostaje značajan problem smještaja i poduzimanja primjerenog tretmana za djecu i mlade s višestrukim smetnjama, odnosno za djecu i mlade koji osim poremećaja u ponašanju imaju izražene psihičke poremećaje i duševne smetnje, te se na tom području i nadalje očekuje bolja suradnja sa sustavom zdravstva.
NN 98/2009 • 2. NAČELA NACIONALNE STRATEGIJE PREVENCIJE POREMEĆAJA U PONAŠANJU DJECE I MLADIH
NN 98/2009 • 3. partnerstvo na svim razinama (individualnim i institucionalnim);
NN 98/2009 • 3. CILJEVI NACIONALNE STRATEGIJE PREVENCIJE POREMEĆAJA U PONAŠANJU DJECE I MLADIH
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 25/96, Broj 124/00,
Broj 169/04, Broj 85/09,
Broj 130/05, Broj 43/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE