PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 107/2008 • (Lamio orvalae -Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)
NN 107/2008 • (Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae (I. Horvat 1938/ Pocs et Borhidi 1960)
NN 107/2008 • 2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800-1000 m n. v.)
NN 107/2008 • Najviši pojas u ovoj zoni izložen je oštrim klimatskim prilikama i dovoljnim količinama vlage. Šume su pod utjecajem panonske klime, s istoka i alpske klime, koja obiluje oborinama i manjih je temperaturnih kolebanja. Rasprostranjene su na Medvednici, Ivanščici, Macelju i Papuku, na južnim ekspozicijama iznad 800 m n.v., a na sjevernim ponekad već od 300 m n.v. na pješčenjacima i škriljevacima, a ostali zapadni dijelovi areala nalaze se na karbonatnim stijenama.
NN 107/2008 • Sjemenska zona šume panonske bukve i jele obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima se razvijaju šumske zajednice obične bukve i jele i zajednica gorskog javora i običnog jasena:
NN 107/2008 • Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području u gorsko-kotarskoj i dinarskoj regiji. Ovu oblast čine četiri sjemenske zone.
NN 107/2008 • Šume visokih gora i planina dinarskog područja Hrvatske zauzimaju prostore Gorskog kotara, Like i visokih planina Dalmacije, kao što su Dinara, Svilaja i Biokovo. Na relativno malom prostoru smjestio se velik broj šumskih zajednica nastalih prirodnim putem, s prirodnom strukturom i velikim brojem biljaka, koje su za razliku od sličnih područja Europe dosta dobro očuvane.
NN 107/2008 • Tla ovih šuma su se razvila na pretežno čistim vapnencima i dolomitima, vapnenim brečama i konglomeratima te djelomično na silikatima paleozojskih i verfenskih klastita. Na takvim geološkim podlogama najčešće susrećemo smeđa tla na vapnencima i dolomitima, tla tipa vapneno-dolomitne crnice, smeđa i lesivirana tla i rendzine. Što je veća nadmorska visina, udio crnice i plitkih kalkokambisola je veći.
NN 107/2008 • Što se tiče klime, dolaze do izražaja mediteranska klima, utjecaj Atlantika sa sjeverozapada preko Alpa i kontinentalna klima koja utječe sa sjevera preko Panonske nizine. Prema Köppenu klimatski tip definiran je formulom Cfsbx”, što označava umjereno toplu kišnu klimu, bez sušnog razdoblja, s oborinama jednoliko raspoređenim na cijelu godinu. Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborine u početku toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni koji je veći od prvoga. U planinskim predjelima iznad 1200 m nadmorske visine javlja se borealni tip klime – Dfsbx". Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3°C, a najtoplijeg mjeseca iznad 10 °C, te postoji toplo ljeto i oštra zima. Temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22°C. Tlo je prekriveno dugotrajnim snježnim prekrivačem. Oborina je jednoliko raspodijeljena na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u toplo godišnje doba.
NN 107/2008 • Uzajamnim utjecajem sinekoloških čimbenika tijekom tisuća godina na tom su se prostoru formirale različite šumske zajednice. Neke od njih su klimatogene zajednice, a neke su prijelazne odnosno azonalne. Klimatogene zajednice tvore na tim prostorima mješovite ili čiste sastojine obične jele (Abies alba Mill.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.). Prijelazne zajednice tvore one vrste drveća koje imaju široku ekološku valenciju, što ih svrstava u grupu pionirskih vrsta drveća. To su ponajprije obična smreka (Picea abies (L.) H. Karst.), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold.), tisa (Taxus baccata L.), bor krivulj (Pinus mugo Turra), gorski javor (Acer pseudoplatanus L.), obični jasen (Fraxinus excelsior L.) i dr. Pionirske vrste drveća na tim prostorima zauzimaju ekstremno loše stojbine, bilo da se radi o plitkim kamenitim tlima, mrazištima ili stojbinama izloženima pretežni dio godine niskim temperaturama, vjetru, ledu i snijegu. Vrlo često se događa da pionirske vrste drveća ispune svoj zadatak stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta na staništu koje zauzimaju te omogućuju pridolazak vrsta i klimatogenih zajednica, npr. bukovih ili jelovo – bukovih šuma. Na ekstremno lošim stanišnim uvjetima, kao što su velika stjenovitost bez kvalitetnog tla ili velike visine blizu granice šumske vegetacije gdje vladaju vrlo niske temperature, taj proces je vrlo spor i teško uočljiv, ali se on ipak odvija. Gdje se god nalaze šume koje tvore pionirske vrste drveća, nastaje progresija stojbine i progresivna sukcesija vrsta drveća koje tvore klimatogene zajednice.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 107/2008 • 3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)
NN 107/2008 • Obuhvaća zapadni dio naše zemlje na nižim položajima kontinentalne klime, što ju čini bitno različitom od zone u panonskom dijelu Hrvatske.
NN 107/2008 • Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena čini područje provenijencije jedne sjemenske regije.
NN 107/2008 • Sjemenska zona obuhvaća područje Velike i Male Kapele, Ličke Plješivice, Risnjaka i Velebita. Litološka podloga su uglavnom vapnenci i dolomiti, puno manje pješčenjaci na kojima su se razvila tla bogata skeletom (većim učešćem kamenja) i koja su slabo do umjereno lesivirana. Oštrija klima i obilnije oborine glavna su razlika između ove zone i zone u gorskoj bukovoj šumi (2.2.).
NN 107/2008 • Sjemenska zona gorske bukove šume obuhvaća područje provenijencija u dvije sjemenske regije u kojima se razvijaju šumske zajednice gorske bukove šume:
NN 107/2008 • (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)
NN 107/2008 • Zona se prostire na području Gorskog Kotara, Like i viših planina Dalmacije. Ima veliku visinsku amplitudu gdje su se uzajamnim utjecajem ekoloških čimbenika formirale klimatogene i azonalne zajednice. Uz raznolikost zajednica izraženi krški fenomeni i geološke specifičnosti na vapneno-dolomitnoj i silikatnoj podlozi daju osnovno obilježje ovoj zoni. Klima je također oštrija, od zone u panonskom dijelu sa puno više oborina i dužim zadržavanjem snijega.
NN 107/2008 • Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele obuhvaća područje provenijencija u Gorsko-kotarskoj sjemenskoj regiji u šumskim zajednicama:
NN 107/2008 • (Helleboro nigri-Piceetum /I. Horvat 1950/ Trinajstić et Pelcer 2005)
NN 107/2008 • Sjemenska zona utjecana je značajnim djelovanjem primorske klime koja se sukobljava s oštrom kontinentalnom.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 16/06, Broj 151/03,
Broj 109/07, Broj 56/08,
Broj 47/94, Broj 120/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE