PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 120/2009 • Na minski sumnjivom prostoru u Republici Hrvatskoj koji se prostire u 12 županija, odnosno 111 gradova i općina neposredno je od minske opasnosti ugroženo 921.253 stanovnika, što čini 43,2% ukupnog stanovništva u županijama s MSP-om, odnosno 20,8% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
NN 120/2009 • Prikaz minske situacije i stanja obilježenosti u digitalnom ortofotu (DOF2)
NN 120/2009 • ŽupanijaBroj općina i gradova s MSP-omBroj stanovnika u općinama i gradovima s MSP-omUkupan broj stanovnika u županijiUčešće broja stanovnika u općinama i gradovima s MSP-om na ukupan broj stanovnika županije
NN 120/2009 • Navedeni pokazatelj nedvosmisleno ukazuju na opasnost kojoj je dnevno izložen velik broj stanovnika Republike Hrvatske te istovremeno utvrđuje jedan od najznačajnijih prioriteta protuminskog djelovanja u periodu do 2019. godine.
NN 120/2009 • U dosadašnjem razdoblju prioriteti razminiravanja su bili obnova kuća, prometne i komunalne infrastrukture na nacionalnoj razini, obnova trafostanice Ernestinovo i pripadajućih elektroprijenosnih objekata, izgradnja autoceste Zagreb-Dubrovnik, kanali I i II reda, nasipi, te područja uz naseljene kuće i u neposrednoj blizini naselja. Temeljem analize strukture MSP-a prema namjeni površina najveći problem za gospodarstvo su minirano poljoprivredno zemljište i to oranice, i šumske površine.
NN 120/2009 • Veliki dio oranica na minski sumnjivom području je u vlasništvu države, pa se programom raspolaganja državnog zemljišta želi unaprijediti poljoprivredna proizvodnja i iskoristiti programi Europske komisije namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnje do ulaska u Europsku uniju kada će daljnji razvoj i povećanje poljoprivredne proizvodnje ovisiti o utvrđenim kvotama. Oranice u MSP-u čini 2,4% oranica u županijama s MSP-om, odnosno 1,3% ukupne površine oranica u RH.
NN 120/2009 • Drugi problem predstavlja obnova lokalne infrastrukture, posebice kanalske mreže III i IV reda. Miniranost kanala za melioraciju i odvodnju i nemogućnost njihovog održavanja, uvjetuje zarašćivanje kanala, a posljedica je plavljenje oranica. Taj problem je najizraženiji na prostoru uz hrvatsko-mađarsku granicu.
NN 120/2009 • Uz kanale, dijelovi obala rijeka, Kupe u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj, Save u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj, te Drave u Osječko-baranjskoj županiji su nedostupni zbog minske zagađenosti i onemogućena je provedba zaštite od poplave.
NN 120/2009 • Jedan od prioriteta na početku procesa razminiravanja bio je stvoriti uvjete za siguran boravak turista u Republici Hrvatskoj. Tako su u tu svrhu razminirani prostori uz turističke prometnice, te je minski sumnjivi prostor odmaknut od istih što je omogućilo siguran dolazak turista na željena odredišta. Također su razminirani dijelovi nacionalnih parkova i parkova prirode. Problem s kojim se sada suočavaju pogotovo kontinentalne županije je minski sumnjivi prostor koji je prije rata korišten za lovni turizam što je bio značajan izvor prihoda za pojedine gradove i općine.
NN 120/2009 • Razvojem prometne infrastrukture, poglavito autocesta jača i gospodarstvo, te županije kroz koje prolazi autocesta Zagreb-Dubrovnik otvaraju poslovne zone uz istu. Razminiravanjem preostalog prostora koji će se koristiti za poslovne zone jedan je od glavnih prioriteta u tim županijama.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 120/2009 • Sukladno gore navedenom, HCR je u suradnji s resornim ministarstvima, državnim agencijama i pravnim osobama kojima minska zagađenost površina i/ili objekata u vlasništvu otežava poslovanje izradio kriterije za određivanje prioriteta u razminiravanju za područja koja su važna sa sigurnosnog, socio-ekonomskog i ekološkog aspekta (grupe prioriteta).
NN 120/2009 • Kriteriji za izradu prioriteta su pomoć lokalnoj i regionalnoj samoupravi za izradu prijedloga (prioriteta) za humanitarno razminiravanje, odnosno godišnja planiranja.
NN 120/2009 • Grupa prioritetaI Podgrupa prioritetaII Podgrupa prioritetaIII Podgrupa prioriteta
NN 120/2009 • SIGURNOSTŠkole, bolnice, dječja igrališta i sl.Područja uz naseljaŠume uz naselja
NN 120/2009 • SOCIO-EKONOMSKAKuće uključene u Vladin program obnovePoljoprivredno zemljište II redaPoljoprivredno zemljište III reda
NN 120/2009 • Infrastrukturalni objekti I redaŠumske površine II redaŠumske površine III reda
NN 120/2009 • Za poslove razminiravanja i pretraživanja u Republici Hrvatskoj akreditirano je u vrijeme izrade ovog Nacionalnog programa 26 ovlaštenih pravnih osoba te jedna nevladina organizacija koje raspolažu s 586 pirotehničara (nisu uključeni pirotehničari HCR-a koji obavljaju poslove iz nadležnosti HCR-a), 57 strojeva za razminiravanje i 48 pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a. U odnosu na prethodno razdoblje kada je učešće stranih izvora financiranja (kredit svjetske banke, i dr.) bilo značajno te su u postupku nadmetanja i izvođenja radova sudjelovale i strane pravne osobe s stranim pirotehničarima, u posljednje dvije godine strane pirotehničare su koristile domaće pravne osobe na poslovima razminiravanja i pretraživanja financiranim sredstvima Europske komisije.
NN 120/2009 • Pored toga razminiravanje vojnih objekata provodi specijalizirana postrojba Oružanih snaga Hrvatske vojske (bojna za razminiravanje), po posebnom planu Ministarstva obrane.
NN 120/2009 • Kapaciteti za razminiravanje utvrđeni su postupkom akreditacije ovlaštenih pravnih osoba za obavljanje poslova razminiravanja koju provodi HCR.
NN 120/2009 • Uporabom ukupnih sadašnjih kapaciteta, 586 pirotehničara, 57 strojeva za razminiravanje i 48 pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a, te njihovim međusobnim povezivanjem moguće je razminiravati do 67 km2 godišnje. Ovaj godišnji učinak bi se ostvario petosatnim radnim danom i uključujući sve neradne dane, državne praznike i godišnje odmore tijekom godine, kao i procjenjeni broj dana s nepovoljnim vremenskim uvjetima za izvršavanje poslova razminiravanja (kišni dani, niske temperature i slično). Također, pretpostavljena je mogućnost uporabe strojeva za razminiravanje na 80% od ukupne površine, a na ostalih 20% uporaba isključivo metode ručne detekcije mina.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 142/06, Broj 70/05,
Broj 155/08, Broj 40/07,
Broj 22/07, Broj 182/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE