PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 67/2009 • Nadležno je tijelo za skrbnicu podnositeljičinog djeteta postavilo njegovu baku po pok. ocu. Podnositeljica i njezina majka, koja je također postavila prijedlog da bude skrbnica djetetu, bezuspješno su se žalile na to rješenje. U povodu njihove žalbe za skrbnicu je ponovo postavljena djetetova baka po pok. ocu.
NN 67/2009 • Podnositeljica u ustavnoj tužbi tvrdi da je postavljenje njezinu djetetu skrbnice u osobi bake njegova pok. oca, a imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, neposredno utjecalo na pojavu i postupno povećavanje otpora njezina djeteta prema susretima s njom, koje je u konačnici dovelo do njegova kategoričkog odbijanja tih susreta i sudske zabrane njihovih međusobnih susreta u najboljem interesu djeteta.
NN 67/2009 • Ustavni sud u tom smislu utvrđuje da nema razloga posumnjati u ocjenu nadležnog suda da je u vrijeme izricanja sudske zabrane susreta i druženja podnositeljice ustavne tužbe s njezinim djetetom (ožujak 2008.) ta mjera bila nužna radi zaštite zdravlja djeteta, jer je za njom postojala prijeka društvena potreba kako bi se zaštitili najbolji interesi djeteta.
NN 67/2009 • Sagledavajući postupanja nadležnih tijela u konkretnom predmetu kao jedinstvenu cjelinu, međutim, Ustavni sud dužan je primijetiti kako postoji velik stupanj izvjesnosti da su sama nadležna tijela pojedinim svojim postupcima i sama doprinijela takvom ishodu.
NN 67/2009 • 13. Ustavni sud ocjenjuje da sporost u postupcima vezanim uz zaštitu dobrobiti djeteta, kao što su postupci o postavljanju skrbnika djetetu ili postupci o susretima i druženju djeteta s roditeljima, a koji se okončaju odlukama nadležnih tijela negativnim za interese bioloških roditelja, mogu biti u suprotnosti s postupovnim zahtjevima koji proizlaze iz članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije. U situaciji kad sporost nadležnih tijela pri odlučivanju u takvim predmetima na kraju dovede do odluke da susreti i druženja roditelja s djetetom više nisu u njegovu najboljem interesu, ta sporost nadležnih tijela može dovesti do povrede članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije. Navedeno stajalište zastupa i Europski sud (usp. presudu H. protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 8. srpnja 1987., zahtjev br. 9580/81, § 87-90).
NN 67/2009 • U konkretnom je slučaju postupak odlučivanja o susretima i druženjima podnositeljice ustavne tužbe s njezinim djetetom pred upravnim i sudskim tijelima trajao više od 3 godine, a okončan je sudskom mjerom njihove zabrane, tijekom kojeg je razdoblja podnositeljica ustavne tužbe posljednji put vidjela svoje dijete 13. rujna 2005.
NN 67/2009 • Sukladno navedenom, Ustavni sud smatra da se u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja postupanje nadležnih tijela u tom predmetu mora ocijeniti sporim, budući da nadležna tijela nisu poštivala zahtjev za hitnošću postupanja u smislu u kojem to od njih zahtijeva članak 35. Ustava i članak 8. Konvencije, ali i članak 263. stavak 2. Obiteljskog zakona. Na sporost je utjecala i intervencija zakonodavca koji je, promjenom nadležnosti tijela za odlučivanje u konkretnom slučaju, doveo do toga da je desetomjesečni postupak pred tijelima nadležnim za socijalnu skrb morao krenuti od početka, sada pred sudom.
NN 67/2009 • Ustavni sud također primjećuje da je određivanje psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja majke (podnositeljice ustavne tužbe) i djeteta radi utvrđivanja psihofizičkog stanja i stupnja traumatiziranosti te mogućnosti ostvarivanja najpogodnijeg načina međusobnih susreta i druženja nastupilo tek 10. travnja 2007., nakon proteka više od 15 mjeseci od dana pokretanja sudskog postupka, što se ne može smatrati djelotvornim postupanjem suda u najboljem interesu djeteta. Osim toga, čini se da kontrolno vještačenje za koje su sudski vještaci preporučili da se provede šest mjeseci nakon rezultata onog prvog – nikada nije provedeno.
NN 67/2009 • Ustavni sud nadalje primjećuje da se postavljanje djetetu skrbnice u osobi bake pok. djetetovog oca samo po sebi ne može ocijeniti protivnim zahtjevima koje postavlja članak 35. Ustava i članak 8. Konvencije. Ustavni sud nema nijednog razloga za sumnju da je u konkretnom slučaju djetetova baka obavljala većinu poslova skrbnice u najboljem interesu djeteta, štiteći njegovo ustavno pravo na dostojan život i djelotvorno ga ostvarujući.
NN 67/2009 • Polazeći od okolnosti konkretnog slučaja, međutim, Ustavni sud dužan je primijetiti da se – zbog tragičnog i iznimno traumatičnog događaja u kojem je skrbnica izgubila svoga sina, a dijete svoga oca, za koji gubitak odgovornost snosi njezina snaha odnosno djetetova majka – ne može otkloniti bojazan o postojanju objektivne nemogućnosti da baka djeteta u svojstvu skrbnice ispuni onaj dio skrbničkih obveza koje se odnose na pripremu djeteta za ponovno spajanje s preostalim biološkim roditeljem odgovornim za smrt skrbničina sina. Naime, sama sumnja u objektivnu nemogućnost ispunjavanja pojedinih skrbničkih obveza dostatna je za utvrđenje da je moglo doći do povrede članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije na štetu biološkog roditelja (u konkretnom slučaju, majke odnosno podnositeljice ustavne tužbe). Ustavni sud u tom smislu utvrđuje da su nadležna tijela radi zaštite obiteljskog života biološkog roditelja i njegova djeteta dužni brižljivo i savjesno utvrditi sve činjenice i okolnosti kad djeci određuju skrbnike, radi otklanjanja i najmanje bojazni da će postavljeni skrbnik biti doveden u situaciju objektivne nemogućnosti izvršavanja cjeline svojih skrbničkih obveza.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 67/2009 • Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku nije ispitivao je li ta bojazan o objektivnoj nemogućnosti bake u svojstvu skrbnice da dijete pravilno pripremi za ponovno spajanje s biološkom majkom u konkretnom slučaju doista i postojala. Postavljenje bake po pok. ocu za skrbnicu podnositeljičinog djeteta bilo je predmet posebnog postupka, a rješenja koja su u tom postupku donesena podnositeljica nije osporila pred Ustavnim sudom.
NN 67/2009 • Međutim, kad je baka po pok. ocu već postavljena za djetetovu skrbnicu, onda postaje bitnom činjenica da u osobitim okolnostima konkretnog slučaja nadležna tijela nisu s potrebnom pažnjom razmotrila podnositeljičin prijedlog za postavljanje skrbnika za poseban slučaj koji bi pratio provedbu i način na koji se odvija psihoterapija preporučena od sudskih vještaka, kao neophodan korak u »prorađivanju« traume i uspostavljanju odnosa između majke i djeteta.
NN 67/2009 • Čini se da izjave predstavnica Centra za socijalnu skrb Zadar koje su na sudskom ročištu navele da skrbnica, djetetova baka po pok. ocu, svoju funkciju skrbnika obnaša uredno nisu s dostatnom pažnjom razlučile ulogu bake po pok. ocu djeteta u njezinoj općoj funkciji skrbnice (za koju nema osnove sumnjati da nije pravilno provedena) od njezina položaja i uloge u specifičnoj situaciji ograničenoj samo na psihoterapiju djeteta kojoj je cilj »prorađivanje« traume – izazvane ubojstvom njegova oca koje je počinila njegova majka, a koja je usporediva s traumom same bake izazvane tim istim događajem, jer je ubijen njezin sin – radi prevladavanja smetnji za uspostavljanje susreta i druženja majke (skrbničine snahe) i djeteta.
NN 67/2009 • U tom se svjetlu ni navodi suda kojima obrazlaže razloge zbog kojih nije prihvatio prijedlog podnositeljice za postavljanje skrbnika za poseban slučaj (»Sud nije prihvatio prijedlog predlagateljice za postavljenjem posebnog skrbnika djetetu, iznesen na ročištu 6. studenog 2007. godine s obzirom da je cijeli postupak proveden uz sudjelovanje skrbnice mlt. djeteta na čije obnašanje dužnosti od strane Centra za socijalnu skrb Zadar nije bilo primjedbi, a s obzirom da eventualna psihoterapija kojoj će se predlagateljica podvrgnuti neće biti provedena u okviru ovog postupka, sud nije mogao ni odlučivati o postavljenju posebnog skrbnika tijekom takve terapije.«), ne čine uvjerljivim i dostatnim u odnosu na zahtjeve za poštovanjem obiteljskog života koje im postavlja članak 35. Ustava i članak 8. Konvencije. Ustavni sud te navode suda u svakom slučaju ocjenjuje pretjerano formalističkim.
NN 67/2009 • Ustavni sud stoga mora zaključiti da osobite okolnosti konkretnog slučaja sagledavane u cjelini – ozbiljna sudska mjera zabrane susreta i druženja podnositeljice ustavne tužbe s njezinim djetetom (28. ožujka 2008.), kojoj je prethodilo višegodišnje razdoblje u kojem podnositeljici nisu omogućeni susreti i druženja s djetetom (od 13. rujna 2005.) u kombinaciji sa stvarnim življenjem djeteta s bakom i djedom po pok. ocu od dana tragičnog događaja ubojstva njihova sina i djetetova oca (19. ožujka 2005.) do danas, uz propust da se sudsko vještačenje provede ranije i uz propust da se, uvažavajući činjenicu da je za skrbnicu djeteta određena njegova baka po pok. ocu, na bilo koji način razmotri potreba postavljanja djetetu skrbnika za poseban slučaj u vrijeme provedbe psihoterapije radi »prorađivanja« događaja tragičnog i iznimno traumatičnog i za dijete, ali i za njegovu baku-skrbnicu, te uz činjenicu da kontrolno vještačenje po preporuci sudskih vještaka nije provedeno, a u svjetlu okolnosti da se sporošću postupanja nadležnih tijela pri odlučivanju o susretima i druženju majke i djeteta objektivno otvorila mogućnost utjecaja na promjenu djetetovog odnosa prema majci čiji je ishod djetetovo kategoričko odbijanje susreta s njom – ukazuju da Ustavni sud nema druge mogućnosti no postupanje nadležnih tijela, sagledavano u cjelini, ocijeniti povredom podnositeljičinog prava na poštovanje njezina obiteljskog života, zajamčenog člankom 35. Ustava i člankom 8. Konvencije, u dijelu koji se odnosi na susrete i druženja podnositeljice kao biološke majke sa svojim djetetom.
NN 67/2009 • 14. Ustavni sud je u točki II. izreke ove odluke ukinuo sudske presude o zabrani susreta i druženja podnositeljice i njezina djeteta. Time je iz pravnog poretka uklonjena sudska mjera koja je izrečena u specifičnim okolnostima boravka podnositeljice ustavne tužbe u zatvoru. Sukladno izmijenjenim okolnostima nastalim otpuštanjem podnositeljice ustavne tužbe iz zatvora, Ustavni sud smatra da se uklanjanjem iz pravnog poretka sudske zabrane susreta i druženja podnositeljice i njezina djeteta otvara mogućnost, ali i stvara obveza da tijela nadležna za socijalnu skrb, uz angažiranje odgovarajućih stručnjaka, u okviru svojih zakonskih ovlasti provedu sve potrebne radnje i postupke radi djelotvorne pripreme podnositeljice i njezina djeteta za ponovno obiteljsko spajanje. Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke ove odluke.
NN 67/2009 • 15. Osim povrede članka 35. Ustava, Ustavni sud je u ovom postupku utvrdio i povredu članka 8. Konvencije, ukinuo osporene presude i naložio nadležnim tijelima obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u konkretnom slučaju. Ustavni sud smatra da je time pružena zadovoljština podnositeljici ustavne tužbe dostatna da bi s nje bio skinut status »žrtve« u smislu konvencijskog prava i prakse Europskog suda (usp. presude u predmetu Amuur protiv Francuske od 25. lipnja 1996., 1996-III, str. 846, § 36.; Dalban protiv Rumunjske (Veliko vijeće), br. 28114/95, § 44., ECHR 1999-VI; Rotaru protiv Rumunjske od 4. svibnja 2000. (Veliko vijeće), zahtjev br. 28341/95, § 35), za što osnovu daju i pojedini podaci iz spisa predmeta koji se na ovom mjestu ne iznose, jer su klasificirani oznakom tajnosti.
NN 67/2009 • 16. Slijedom iznijetog, na temelju članaka 73. i 76. Ustavnog zakona, odlučeno je kao izreci. Objava ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.
NN 67/2009 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u Trećem vijeću za rješavanje izbornih sporova, u sastavu sudac Marko Babić, predsjednik Vijeća, te suci Mario Jelušić i Miroslav Šeparović, članovi Vijeća, odlučujući o žalbi za zaštitu izbornog prava u izbornom sporu Hrvatske demokratske zajednice – Gradski odbor Trogir, na sjednici održanoj 6. lipnja 2009. godine, jednoglasno je donio
NN 67/2009 • I. Usvaja se žalba Hrvatske demokratske zajednice – Gradski odbor Trogir i poništava rješenje Županijskog izbornog povjerenstva Županije splitsko-dalmatinske, broj: ŽIP-ST-313/09 od 4. lipnja 2009. godine.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 14/04, Broj 28/96,
Broj 10/90, Broj 67/99,
Broj 114/01, Broj 14/99
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE