PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 137/2008 • Navedene bi se tvrdnje mogle odnositi samo na štete koje su u razdoblju Domovinskog rata uzrokovali pripadnici hrvatskih redarstvenih snaga u redarstvenoj službi ili u vezi s tom službom, jer za te snage – za razliku od onih vojnih – nije postojala zakonska odredba koja bi izrijekom isključivala odgovornost Republike Hrvatske za štete koje su one uzrokovale za vrijeme ratnog stanja. Odgovornost Republike Hrvatske za te štete, s druge strane, nijednim zakonom ili drugim propisom nije bila izrijekom ustanovljena, pa su se stranke u svojim tužbama podnesenima prije 6. studenoga 1999. mogle pozivati samo na opće propise o naknadi štete sadržane u ZOO-u, pod pretpostavkom da se nije radilo o ratnoj šteti.
NN 137/2008 • 7. Osporeni Zakon izrijekom razlikuje ratnu štetu od šteta sličnih pojavnih oblika uzrokovanih klasičnim građanskim deliktom odnosno štetnim radnjama pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata koje nisu posljedica ratnog čina (to jest, ratnih operacija, ratnih djelovanja i sl.) niti su u izravnoj uzročnoj vezi s ratom.
NN 137/2008 • Sukladno tome, odgovornost za štetu u smislu osporenog Zakona prosuđuje se prema prirodi štetne radnje.
NN 137/2008 • Konkretnije, osporenim se Zakonom izrijekom isključuje odgovornost Republike Hrvatske za ratnu štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u vezi s tom službom. Osporeni Zakon istodobno prvi put definira pojam »ratne štete« u svrhu isključivanja odgovornosti Republike Hrvatske za tu štetu, uključujući i onu za koju se pretpostavlja da ima karakter ratne štete u smislu članka 3. tog Zakona.
NN 137/2008 • Ustavni sud smatra ustavnopravno nespornom slobodu zakonodavca da isključi odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju su tijekom oružane obrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga, a koja je bila posljedica ratnog čina (to jest, ratnih operacija, ratnih djelovanja i sl.) ili je nastala u izravnoj uzročnoj vezi s ratom, istodobno je određujući.
NN 137/2008 • Ustavni sud pritom smatra iznimno važnom činjenicu da je u sudskom postupku uvijek dopušteno dokazivati suprotno, jer se šteta smatra ratnom samo ako se ne dokaže suprotno. Drugim riječima, u sudskom je postupku dopušteno dokazivati da šteta nije bila od izravne i konkretne vojne koristi niti je bila u neposrednoj funkciji vojnih operacija odnosno da nije bila izravno izazvana ratnim stanjem ili vezana uz ratne operacije, a u kojem slučaju za pretrpljenu štetu odgovara Republika Hrvatska.
NN 137/2008 • 8. Uzimajući o obzir utvrđenja navedena u prethodnim točkama, očito su pogrešna stajališta predlagatelja da su – do stupanja na snagu Zakona o dopunama ZOO-a iz 1999. – osobe koje su pretrpjele štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata ostvarivale pravo na naknadu štete, dok je svim osobama koje to pravo nisu ostvarile do tada osporenim Zakonom onemogućeno ostvarivanje tog prava.
NN 137/2008 • Iz sadržaja podnesaka predlagatelja, naime, razvidno je da smatraju nesuglasnim s Ustavom upravo isključivanje odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koja se prema osporenom Zakonu kvalificira ratnom, pogrešno smatrajući da je Republika Hrvatska za tu štetu odgovarala prije 6. studenoga 1999. godine.
NN 137/2008 • Ustavni sud u tom smislu ponavlja da Republika Hrvatska nije odgovarala za ratnu štetu ni prije ni poslije stupanja na snagu Zakona o dopunama ZOO-a iz 1999., a za nju ne odgovara ni nakon stupanja na snagu osporenog Zakona iz 2003. godine.
NN 137/2008 • Sukladno tome, osporenim Zakonom nije promijenjena pravna situacija oštećenika koji su pokrenuli parnične postupke radi naknade štete prije stupanja na snagu Zakona o dopuni ZOO-a iz 1999. ako se šteta koju su pretrpjeli ubraja u kategoriju ratne štete. Ni prije ni poslije stupanja na snagu osporenog Zakona, naime, oni u domaćem pravnom poretku nisu imali pravnu osnovu za naknadu takve štete.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 137/2008 • Nezadovoljstvo predlagatelja širinom opsega pojma »ratne štete« koji je ustanovljen osporenim Zakonom, zbog čega oni smatraju da im je njegovim stupanjem na snagu bitno sužena mogućnost pozitivnog ishoda sudskih postupaka pokrenutih njihovim tužbama za naknadu štete, na to utvrđenje nema utjecaja. Nadležni sudovi su i prije stupanja na snagu osporenog Zakona tumačili je li u svakom konkretnom slučaju riječ o ratnoj šteti ili ne, ali su svoja tumačenja zasnivali isključivo na sudskoj praksi, pri čemu su se služili odredbama Zakona o utvrđivanju ratne štete kao okvirnim mjerilima. Stoga je ishod sudskih postupaka pokrenutih tužbama za naknadu štete i prije stupanja na snagu osporenog Zakona bio neizvjestan, pa mišljenje predlagatelja o zakonskom proširenju tog pojma, a time i navodnom sužavanju njihovih pravnih mogućnosti za pozitivan ishod sudskih postupaka, nema racionalnu pravnu osnovu.
NN 137/2008 • S druge strane, osporenim se Zakonom izrijekom priznaje odgovornost Republike Hrvatske za sve štete koje su u razdoblju Domovinskog rata uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga, a koje nemaju karakter ratne štete. U tom je području odgovornost Republike Hrvatske proširena, budući da do stupanja na snagu osporenog Zakona 6. studenoga 1999. za štetu koju su u Domovinskom ratu uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih snaga u službi i u vezi s obavljanjem vojne službe (»vojne osobe« u terminologiji ZSOS-a) Republika Hrvatska nije odgovarala.
NN 137/2008 • Slijedom iznesenog, tvrdnje podnositelja da je osporenim Zakonom, suprotno članku 3. Ustava (kojim je jednakost utvrđena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske), te članku 14. stavku 2. Ustava (koji propisuje jednakost svih pred zakonom), uvedena nejednakost među osobama o čijim je zahtjevima za naknadu štete uzrokovane od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga odlučeno do dana stupanja na snagu Zakona o dopunama ZOO-a iz 1999. i osoba o čijim se zahtjevima odlučuje na temelju osporenog Zakona, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanima.
NN 137/2008 • 9. Ustavni sud ocjenjuje neosnovanima i tvrdnje predlagatelja da je osporeni Zakon nejasan, jer ne određuje što se smatra ratnom štetom i ne propisuje tko je odgovoran za štetu nastalu oduzimanjem pokretnih stvari od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga koje su uništene djelovanjem neprijateljske oružane sile za vrijeme Domovinskog rata.
NN 137/2008 • Polazeći od odredbi članka 3. osporenog Zakona, Ustavni sud utvrđuje da osporeni Zakon određuje što se smatra ratnom štetom te propisuje da Republika Hrvatska ne odgovara za tu štetu.
NN 137/2008 • Ustavni sud pritom napominje da je zakonodavac prepustio sudovima da u sudskom postupku tumače – ovisno o činjenicama i okolnostima svakog pojedinog slučaja – radi li se u konkretnom slučaju o ratnoj šteti ili ne.
NN 137/2008 • Europski sud za ljudska prava je u točki 34. već spomenute presude Aćimović protiv Hrvatske (2003.) također napomenuo da »bilježi kako su uvjeti koji se odnose na odgovornost za naknadu štete utvrđeni na način da sudovima ostavljaju široki prostor za tumačenje. Tek treba vidjeti kako će sudovi koji primjenjuju Zakon o odgovornosti tumačiti njegove odredbe. Svakako će u svakom pojedinom slučaju morati ocijeniti može li se dosuditi naknada štete«.
NN 137/2008 • U tom je smislu potrebno napomenuti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u dosadašnjoj praksi već donio preko 100 presuda u kojima je utvrdio određene standarde u primjeni osporenog Zakona u odnosu na imovinske štete učinjene u vrijeme Domovinskog rata i na nekretninama i na pokretninama, kao i na one neimovinske.
NN 137/2008 • Tako je, primjerice, u predmetu broj: Rev-509/05-2 od 18. siječnja 2006. Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio stajalište nižestupanjskih sudova koji su utvrdili odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju su na tužiteljevom stambenom objektu prouzročili pripadnici Hrvatske vojske. U tom je predmetu Vrhovni sud Republike Hrvatske, između ostalog, istaknuo i sljedeće:
NN 137/2008 • »... nižestupanjski sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kad su ocijenili da postoji odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu na tužiteljevu stambenom objektu i stvarima koje su se u objektu nalazile, a koje su pojedinačno navedene u nalazu i mišljenju vještaka. Ovo iz razloga što su nižestupanjski sudovi u ovoj pravnoj stvari, cijeneći način nastanka oštećenja i u čemu se ista sastoje, pravilno ocijenili da se nastala šteta ne može podvesti pod pojam ratne štete sukladno čl. 3. Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika Hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine« broj 117/03 – dalje Zakon), s obzirom da šteta nije nastala u svezi s odvijanjem vojnih borbenih djelovanja niti su štete tužitelju nastale zbog borbenog djelovanja (granatiranja i sl.). Naprotiv, kada je u postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno da je šteta nastala djelovanjem pripadnika Hrvatske vojske koje je okarakterizirano kao namjerno oštećenje, odnošenje stvari ili nepažljivo postupanje tada se radi o odgovornosti Republike Hrvatske za nastalu štetu primjenom članaka 1. i 2. Zakona prema kojima Republika Hrvatska odgovara za štetu po općim pravilima o odgovornosti za štetu.«
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 39/08, Broj 87/93,
Broj 62/00, Broj 109/07,
Broj 5/04, Broj 99/00
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE