PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 143/2009 • Ocjenu o tome je li zakonodavac odredio primjerenu donju granicu iznosa mjesečnih plaća, mirovina i drugih neto primitaka poreznih obveznika, ispod koje se oni neće oporezivati posebnim porezom (3.000,00 kuna), nije moguće dati sagledavajući problem s općeg aspekta Republike Hrvatske kao socijalne države (članak 1. Ustava). Za to su mjerodavna posebna ustavna načela porezne jednakosti i pravednosti, u čijem je središtu zahtjev za razmjernošću poreznih opterećenja u skladu s gospodarskim mogućnostima svakog pojedinca (članak 51. stavak 1. Ustava), kao posebnom izrazu općeg načela razmjernosti (članak 16. Ustava). To je ujedno i okvir unutar kojega je Ustavni sud nadležan ispitivati zakonske porezne mjere do granice koju određuje demokratski ustavni poredak kao poredak slobodnog političkog procesa.
NN 143/2009 • 14. Ustavni poredak Republike Hrvatske počiva na načelu razmjernosti, sadržanom u članku 16. Ustava. On glasi:
NN 143/2009 • Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
NN 143/2009 • Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
NN 143/2009 • Načelo razmjernosti u svjetlu socijalne države i socijalne pravde ukazuje se kao sastavni dio koncepta materijalne pravne države, odnosno vladavine prava (članak 3. Ustava).
NN 143/2009 • 14.1. Europski sud polazi od načelnog stajališta da je svako oporezivanje prima facie miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno člankom 1. stavkom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02.; u daljnjem tekstu: Konvencija), budući da ono »pogođenu osobu lišava imovine, to jest iznosa novca koji ona mora platiti« (presuda Velikog vijeća Europskog suda u predmetu Burden protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 20. travnja 2008., zahtjev br. 13378/05, § 59.).
NN 143/2009 • Međutim, Konvencija ne lišava državu njezinih poreznih ovlasti: država ima pravo primijeniti zakone radi osiguranja plaćanja poreza. Takvo miješanje države u imovinu osoba općenito je opravdano na temelju članka 1. stavka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju, koji izrijekom propisuje »pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni«. S aspekta nadzora koji provodi Europski sud »države, u načelu, ostaju slobodne iznaći različita pravila u području porezne politike« (presuda Burden, § 65.).
NN 143/2009 • Ipak, Europski sud, slično kao i Ustavni sud u postupcima pokrenutim ustavnim tužbama, pridržava pravo sudske kontrole miješanja države putem poreznih mjera u privatnu imovinsku sferu pojedinaca u konkretnim slučajevima, »budući da je pravilna primjena članka 1. Protokola br. 1 predmet njegova nadzora« (presuda Burden, § 59.).
NN 143/2009 • 14.2. Sukladno navedenom, u provedenom je ustavnosudskom postupku Ustavni sud morao odgovoriti na sljedeća pitanja:
NN 143/2009 • Prethodno je već rečeno da u poreznim stvarima zakonodavac uživa široku slobodu procjene, jer je riječ o važnim instrumentima javne politike. Ipak, budući da propisi porezne naravi prima facie zadiru u temeljna ustavna prava, za njihovo opravdanje zakonodavac mora pokazati postojanje osobito važnog (kvalificiranog) javnog interesa.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 143/2009 • Čini se da je za donošenje ZoPPPM-a postojao osobito važan javni interes: sačuvati stabilnost državnog financijskog sustava u uvjetima gospodarske krize djelovanjem na prihodovnu stranu državnog proračuna u kratkom vremenu. Poreznom mjerom uvedenom ZoPPPM-om planiraju se ostvariti dodatni prihodi od oko 755 milijuna kuna u 2009. te oko 2,1 milijardu kuna u 2010. godini.
NN 143/2009 • Vlada Republike Hrvatske taj je interes obrazložila u prijedlogu ZoPPPM-a (v. toč. 4. obrazloženja ove odluke i rješenja), a Hrvatski sabor ga je legalizirao u članku 1. stavku 1. samog ZoPPPM-a (»Ovim se Zakonom, u uvjetima gospodarske krize u Republici Hrvatskoj, određuje poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke …«).
NN 143/2009 • Vlada Republike Hrvatske u zatraženom je očitovanju, dostavljenom Ustavnom sudu, postojanje osobito važnog interesa za donošenje ZoPPPM-a dodatno pojasnila:
NN 143/2009 • »Povod za donošenje Zakona je gospodarska situacija u Republici Hrvatskoj u kojoj su zbog ekonomske i financijske krize prihodi državnog proračuna znatno manji od potreba za uobičajeno financiranje svih javnih obveza, uključivo i mirovinskog osiguranja. Naime, ukupni prihodi u prvom polugodištu 2009. godine ostvareni su u iznosu od 52,8 milijardi kuna, što je za 4,9 milijardi kuna, odnosno 8,6% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, rashodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2009. bili su za 4,3 milijarde kuna veći od izvršenja u istom razdoblju prethodne godine, što je rezultat većih izdvajanja za mirovine, plaće, zdravstvo i socijalne naknade. U skladu s kretanjima prihoda i rashoda državnog proračuna, deficit državnog proračuna iznosio je 6,4 milijarde kuna (1,9% BDP-a) u prvih šest mjeseci 2009. godine. (...)
NN 143/2009 • Kako bi se prevladale posljedice gospodarske krize, koja se nije mogla predvidjeti (tome u prilog ide i činjenica da su sve vodeće međunarodne institucije, eminentni svjetski stručnjaci kao i ostale države kontinuirano revidirale svoje makroekonomske projekcije jer nitko u ovim trenucima gospodarskih previranja nije mogao sa sigurnošću predvidjeti tijek događanja) i zaštitio javni interes građana Republike Hrvatske, u smislu neometanog i redovitog ispunjavanja obveza za koje su sredstva planirana u državnom proračunu i to, osobito, redovita isplata mirovina, plaća i socijalnih davanja, nužno je bilo osigurati financijska sredstva za pokrivanje manjka prihoda, odnosno nužno je bilo poduzeti mjere na prihodovnoj strani državnog proračuna.
NN 143/2009 • (...) u okviru državnog proračuna, u 2008. godini u odnosu na proračun od prije pet godina, rashodi za zaposlene povećali su se za 35,9%, a subvencije gospodarstvu za 72,2%. Također, naknade građanima i kućanstvima povećale su se za 46,2%, od čega valja izdvojiti povećanje rashoda za mirovine od 36,0%, rashoda za zdravstvo od 71,6%, socijalnu skrb za 11,6%, rodiljne naknade za 83,8%, dječji doplatak 17,1% te povećanje rashoda za naknade za nezaposlene za 6,3%. S ciljem osiguravanja i izgradnje infrastrukture koja predstavlja osnovnu pretpostavku budućeg gospodarskog rasta, Vlada Republike Hrvatske je ulagala u kapitalne projekte koji su u promatranom razdoblju gotovo trostruko povećani. Nadalje, važno je istaknuti da je tijekom proteklih godina Vlada počela s povratom duga umirovljenika temeljem Odluke Ustavnog suda iz 1998. godine. Razrađenim modelima povrata duga umirovljenicima, do sada je vraćeno 6,8 milijardi kuna duga, pri čemu je još preostalo za isplatiti 3,4 milijarde kuna do kraja 2013. godine. Povrat duga umirovljenicima financirao se primicima od prodaje državne imovine, a da nije bilo navedene obveze povrata duga, navedeni primici bili bi iskorišteni za financiranje deficita što bi za rezultat imalo i smanjivanje razine javnog duga.
NN 143/2009 • Imajući u vidu specifičnosti hrvatskog državnog proračuna, od iznimne je važnosti napomenuti i da se iz državnog proračuna financiraju i rashodi koji se javljaju kao posljedica rata. Pritom se najveći dio usmjerava na izravnu brigu o braniteljima, odnosno osiguravanje njihovih mirovina, trajnih prava, rehabilitacije, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i slično. Također, značajna sredstva ulažu se i u obnovu i stambeno zbrinjavanje povratnika.
NN 143/2009 • Kada promatramo državni proračun, važno je napomenuti i da je 87,2% državnog proračuna zapravo nefleksibilno te je vezano uz zakonom zajamčena prava (rashodi za zaposlene, subvencije, socijalne naknade, odnosno stečena prava) i kamate koje ovise o dospijećima budućih plaćanja. Naime, ukoliko se promotri samo sustav mirovina, rashodi za mirovine za 2009. godinu iznose 34,1 milijardu kuna, a doprinosi za mirovinsko osiguranje 20,2 milijarde kuna, što znači da se iz doprinosa može financirati 59,1% potrebnih sredstava za mirovine. Preostali iznos mora se financirati iz drugih izvora. Promotrimo li zatim sustav zdravstva, iz državnog proračuna je za zdravstvo u 2009. godini planirano 23,3 milijarde kuna, a doprinosi za zdravstveno osiguranje iznose 18,7 milijardi kuna, što znači da se iz doprinosa može financirati 80,2% potrebnih sredstava za rashode zdravstva, dok se preostali iznos također mora financirati iz drugih proračunskih izvora. (…)
NN 143/2009 • Zbog smanjenja prihoda državnog proračuna, postoji opasnost od nemogućnosti podmirivanja tekućih obveza za plaće, mirovine, subvencija i naknada, što bi značilo da bi se, između ostalog, trebalo pristupiti ili smanjenju plaća državnih službenika i namještenika ili smanjenju mirovina, a moguća je i situacija da ne dođe do isplate istih uslijed nedostatka financijskih sredstava.«
NN 143/2009 • Slijedom navedenog, Ustavni sud nema razloga dovoditi u sumnju procjenu Vlade Republike Hrvatske da je bilo nužno »u uvjetima gospodarske krize djelovati na prihodnu stranu državnog proračuna kako bi se podmirile sve tekuće obveze države i osiguralo nesmetano obavljanje svih državnih funkcija i zadataka i funkcioniranje svih državnih službi kako bi se poštivale gore navedene odredbe Ustava te štitio interes Republike Hrvatske. Navedeni cilj nužno je bilo postići u što kraćem vremenskom razdoblju, pri tome osobito vodeći brigu, između ostalog i o bilo kakvim dodatnim troškovima, koji bi taj cilj usporili, umanjili i prolongirali, odnosno onemogućili ispunjavanje takvog cilja.«
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 58/93, Broj 51/93,
Broj 55/92, Broj 40/07,
Broj 63/91, Broj 20/92
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE