PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 114/2006 • Pojam »gender mainstreeminga« ključan je i općeprihvaćen pojam za provedbu politike ravnopravnosti spolova u zemljama članicama EU, koji prema definiciji Vijeća Europe označava: »Reorganizaciju, unapređivanje, razvoj i evaluaciju političkih procesa na način da je perspektiva ravnopravnosti spolova uključena u sve politike na svim razinama i stupnjevima, od strane aktera uključenih u donošenje političkih odluka.« Ovaj teško prevodiv pojam, za koji se u Hrvatskoj služi i izrazom »rodno osviještena politika«, konceptualni je temelj za unapređivanje ravnopravnosti spolova EZ. On je operacionaliziran člancima 2. i 3. Ugovora EZ, kao doprinos uklanjanju neravnopravnosti i promicanju ravnopravnosti spolova kroz cjelokupno djelovanje Zajednice, odnosno definiran na način da »gender mainstreeming« znači uključivanje ciljeva ravnopravnosti spolova u cjelokupnu politiku Zajednice.«
NN 114/2006 • Opća ocjena europske institucionalne politike ravnopravnosti muškaraca i žena, u potpunosti primjenjiva i na situaciju u Hrvatskoj, bilježi: »da unatoč pozitivnim i značajnim postignućima u zemljama članicama Vijeća Europe u području ravnopravnosti muškaraca i žena, i to kako u zakonodavstvu tako i u provedbi politike, stvarna ravnopravnost spolova još uvijek nije postignuta. Iako su žene postigle de iure jednaka prava u većini zemalja članica, one su još diskriminirane de facto u mnogim područjima.«
NN 114/2006 • Ova ocjena temeljno je polazište i za analizu dosegnutoga stupnja stvarne ravnopravnosti muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj.
NN 114/2006 • Od usvajanja Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2001. godine pa do danas osnovani su temeljni institucionalni mehanizmi i uvedene značajne zakonodavne promjene radi suzbijanja neravnopravnosti spolova i promicanja politike jednakih mogućnosti. Donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova potkraj srpnja 2003. godine, kao najvažnijeg pravnog dokumenta usmjerenog otklanjanju spolne diskriminacije, stvoreni su preduvjeti za učinkovitiju provedbu politike rodne ravnopravnosti. Iste godine usvojeni su i drugi tzv. antidiskriminacijski zakoni poput Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o istospolnim zajednicama, a u području kaznenoga, obiteljskog i radnog prava također su propisane nove antidiskriminacijske odredbe. Uz Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o radu najvažniji je zakon koji sadržava odredbe za sprječavanje diskriminacije na temelju spola u području rada i zapošljavanja.
NN 114/2006 • Za osiguranje provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova, sukladno njegovim odredbama, u listopadu 2003. godine imenovana je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, (usp: www.prs.hr), a u 2004. godine ustrojen je Ured za ravnopravnost spolova, (usp: www.ured-ravnopravnost.hr) kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova vezanih za ravnopravnost spolova. Tijekom 2004. godine imenovani/e su i koordinatori/ice u svim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave kao i u svim uredima državne uprave u županijama, koji/e u skladu s nadležnostima tijela državne uprave surađuju s Uredom za ravnopravnost spolova i odgovaraju za provedbu Zakona. Osnivanjem navedenih institucija, uz djelovanje Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora od 2001. godine, zaokružen je sustav institucionalnih mehanizama za provedbu politike ravnopravnosti spolova na državnoj razini. U 2004./2005. godini nastavljen je rad na osnivanju, edukaciji i uspostavljanju mreže županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Naime, iako je u Programu djelovanja Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2001.–2005. uspostavljanje mreže povjerenstava i razvijanje njihove međusobne suradnje određeno kao jedna od prioritetnih zadaća cjelokupnog programa, u većini županija povjerenstva nisu bila osnovana. Na konferenciji predstavnika/ca županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova »Provođenje politike ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini« (Pula, 22.–24.travnja 2005.), održanoj kao završnom dijelu projekta »Realizacija politike jednakih mogućnosti«, koji su Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i udruga CESI – Centar za edukaciju i savjetovanje provodili od rujna 2004. godine, osnovana je koordinacija županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova radi unapređivanja i usklađivanja provođenja politike ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini. Također je zaključeno da je u prijedlog Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje 2006.–2010. potrebno uvrstiti odredbe vezane za ulogu i ciljeve, ovlasti i djelokrug rada županijskih/lokalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova, kao i za način njihova osnivanja i financiranja. Danas povjerenstva djeluju u gotovo svim županijama te manjem broju gradova i općina. Razvoju institucionalnog sustava za promicanje ravnopravnosti spolova, ne samo na državnoj već i na lokalnoj razini, u siječnju 2005. godine priznanje je odao i Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena.
NN 114/2006 • U cjelokupnom procesu promicanja i provedbe politike ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena važnu ulogu igraju nevladine udruge koje svojim djelovanjem i zagovaranjem javnih politika senzibiliziraju javnost i sudjeluju u predlaganju i/ili rješavanju pojedinih problema. One su u proteklom razdoblju dale značajan i nezaobilazan doprinos otvaranju javnog prostora za pitanja ljudskih prava žena, edukaciji javnosti i institucija i predlaganju rješenja za javne politike i zakone. Jačanje civilnog društva je trajni cilj i važan preduvjet za obrazovano građanstvo u području ljudskih prava žena te je iznimno važno daljnje unapređivanje sustavne suradnje, koordinacije i partnerskih odnosa nevladinih udruga s državnim tijelima i institucionalnim mehanizmima na nacionalnoj i lokalnoj razini u području provedbe rodno osviještene politike.
NN 114/2006 • Zaključno, unatoč činjenici da je posljednjih nekoliko godina politička volja jasno usmjerena prema uspostavljanju institucionalnog okvira i pokušajima uključivanja načela ravnopravnosti spolova u različita područja nacionalne politike, razvidna je potreba daljnjeg razvoja i jačanja nadležnih tijela i suradnje s partnerskim ženskim udrugama radi učinkovitije primjene zakonodavstva i implementacije ciljeva i zadaća Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
NN 114/2006 • S istom svrhom potrebno je unaprijediti i druga važna sredstva za uspostavljanje predviđenih standarda ravnopravnosti spolova, odnosno razviti mjere za sustavno prikupljanje spolno razvrstanih statističkih podataka, provođenje istraživanja i rodnih analiza kao i uključivanje perspektive ravnopravnosti spolova u proces planiranja, donošenje i provedbu proračuna. Iako se u mnogim značajnim područjima života, a koja daju pokazatelje o gospodarskom, socijalnom, kulturnom i političkom položaju žena u Republici Hrvatskoj već godinama statistike izražavaju razlučene prema spolu, potrebno je i dalje raditi na učinkovitijem prikupljanju, obradi i objavljivanju spolno specifičnih statističkih pokazatelja, kako bi se na temelju egzaktnih i sistematiziranih podataka stvorili preduvjeti za provođenje velikog broja mjera. Potrebno je napomenuti da se u ovom području bilježi pozitivan smjer. U Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2005. godinu (»Narodne novine«, br. 58/05.) unosi se i obveza razvrstavanja statističkih podataka po spolu za veliki broj novih podataka. Državni zavod za statistiku započeo je s objavljivanjem prikaza prosječnih mjesečnih bruto-neto plaća zaposlenih po spolu od 2003. godine (Priopćenje 9.1.7. od 8. travnja 2005.), a tiskao je i publikaciju rodne statistike »Žene i muškarci u Hrvatskoj 2006.« zbog »sve veće potrebe korisnika za statističkim pokazateljima po spolu radi prikazivanja položaja žena i muškaraca u društvu«. Ove je godine Ured za ravnopravnost spolova, objavljivanjem studije Europskog ženskog lobija »Proračunom prema ravnopravnosti spolova«, otvorio i temu rodne analize upravljanja proračunom, čime se Hrvatska pravodobno uključila u raspravu koja se o ovom pitanju vodi u većini zemalja članica EU.
NN 114/2006 • Navedene promjene nisu dovele do takvog razvoja u provedbi rodno osviještene politike i demokratizaciji društva koje bi u potpunosti otklonile različite oblike diskriminacije žena i uspostavile društvo jednakih mogućnosti za oba spola.
NN 114/2006 • Iako čine više od polovine ukupnog stanovništva zemlje, žene ne sudjeluju u uravnoteženom omjeru u procesima donošenja političkih odluka niti su im jednako dostupne mogućnosti za puno sudjelovanje u mnogim drugim područjima društvenoga života, zbog različitih oblika socijalnih, političkih i ekonomskih prepreka s kojima se susreću.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 114/2006 • Najvažniji pokazatelji neravnopravnog položaja žena i dalje su sadržani u njihovom natpolovičnom udjelu u ukupnom broju nezaposlenih osoba, različitim oblicima diskriminacije pri zapošljavanju i profesionalnom napredovanju, podzastupljenosti u procesu donošenja političkih odluka te učestalosti obiteljskog nasilja nad ženama.
NN 114/2006 • Jedan od najvažnijih ciljeva u postizanju pune ravnopravnosti muškaraca i žena jest poboljšanje položaja žena na tržištu rada s obzirom na njihovo otežano zapošljavanje i niže plaće, odnosno sektorsku segregiranost. Žene čine većinu u djelatnostima kao što su tekstilna industrija, ugostiteljske i trgovačke usluge, obrazovanje, javna uprava, društvene djelatnosti, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i dr., uz izrazitu potplaćenost, primjerice u tekstilnoj industriji. Nasuprot tome, u vojnim zanimanjima i policiji žena ima tek nešto više od 5%. Stopa zaposlenosti žena znatno je niža od stope zaposlenosti muškaraca (45,1%). Od ukupnog broja administrativno registriranih nezaposlenih osoba žene čine 59%, iako njihov udio u ukupnom broju samozaposlenih osoba raste (od 32,1% u 2002. godini do 40% u 2004. godini). Za kontinuirani rast nezaposlenosti žena odgovorno je više čimbenika, među kojima ponajprije otpor poslodavaca da zapošljavaju žene koje imaju ili bi mogle imati majčinske obveze, ali razlozi nezaposlenosti žena su i u previsokim cijenama čuvanja djece, s obzirom na visinu plaća. Osim toga, za mnoge su obitelji jaslice i dječji vrtići nedostupni zbog popunjenih kapaciteta i predugih lista čekanja. Provedena istraživanja pokazuju da žene u prosjeku primaju 20% manju plaću od muškaraca, a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2004. godinu postotni udio plaća žena u plaćama muškaraca iznosio je 89,5 ili 456 kuna manje od prosječne plaće muškaraca (prosječna neto plaća žena iznosila je 3.885 kuna, a muškaraca 4.341 kunu). Udio žena u poduzetništvu ne prelazi 30%, a niska je i zastupljenost u upravnim odborima javnoga i privatnog sektora (na rukovodećim položajima 100 najvećih tvrtki u Republici Hrvatskoj samo je 6% žena). Radi jačanja poduzetništva žena ministarstva, tijela lokalne vlasti i nevladine udruge provode programe jačanja ženskog poduzetništva i ekonomskog osnaživanja žena. Jedan od ciljeva Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2006. godinu uključuje i stvaranje pretpostavki za brže uključivanje žena, kao ciljane skupine, dodjeljivanjem kreditnih subvencija te je, primjerice, od ukupnog broja primljenih zahtjeva za financijskom potporom u 2005. godini Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odobrilo 256 zahtjeva ili 61,08% od ukupno 419 zahtjeva koje su uputile žene poduzetnice. U tu svrhu iz proračuna je izdvojeno 2.893.788,00 kuna, pri čemu je najviše odobrenih projekata ostvareno u području poticanja uvođenja novih tehnologija i primjeni znanja u tehnološkom razvoju. U ukupnim poticajima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za 2005. godinu žene sudjeluju sa 27% udjela.
NN 114/2006 • Proces usklađivanja privatnoga i profesionalnog života ne prati zahtjeve uklanjanja nejednakosti u društvenom položaju muškaraca i žena. Manje od 1% muškaraca koristi roditeljski dopust, iako se bilježi blagi porast u odnosu na prošlu godinu. Isto tako ne postoji dovoljan broj odgojno-obrazovnih institucija i drugih socijalnih ustanova koje bi svojom ponudom zadovoljile potrebe i interese obitelji. No, ovdje treba napomenuti da na provođenje mjera socijalne politike uvelike utječe ukupno gospodarsko stanje u zemlji.
NN 114/2006 • U pogledu jednakog postupanja prema ženama i muškarcima najvažniji zakoni koji zabranjuju diskriminaciju na temelju spola, vezano za zapošljavanje i položaj na tržištu rada, jesu Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova prema kojemu je diskriminacija na području zapošljavanja i rada zabranjena u javnom i privatnom sektoru. Odnosi se na uvjete zapošljavanja, napredovanje na poslu, pristup stručnom usavršavanju, uvjete zaposlenja i rada te članstva i djelovanje u udrugama radnika i poslodavaca. Obim različitih oblika diskriminacije žene u procesu traženja zaposlenja, kao i na radnome mjestu, nije proporcionalan zaprimljenim tužbama i predstavkama nadležnim tijelima. Jedan od uzroka malog broja zaprimljenih i procesuiranih tužbi jest nedostatna operativnost sudstva u području antidiskriminacijskih odredbi, te deklarativnost zakona koja onemogućuje njegovu primjenu i zaštitu prava u konkretnim slučajevima. U tom pogledu potrebno je poduzeti daljnje akcije radi osvještavanja i upoznavanja žena s mogućnostima pravne zaštite koje sadrži nacionalno zakonodavstvo.
NN 114/2006 • Zabrinjavajući je nizak udio žena u obnašanju vlasti na lokalnoj razini – u Hrvatskoj je tek 11% gradonačelnica, a porast ukupnog broja vijećnica nakon provedenih lokalnih izbora u svibnju 2005. godine, u odnosu na 2001. godinu, slijedi dolje prikazanu distribuciju (pri čemu je prosječna zastupljenost žena vijećnica iznosila u 2001. god. 11,5%, a 2005. god. 12,9%).
NN 114/2006 • Zamjetna je i velika neujednačenost ženske političke participacije u pojedinim skupštinama županija, primjerice: od samo 2,4% u Šibensko-kninskoj županiji, 4,9% u Varaždinskoj pa do 27% u Istarskoj i Međimurskoj županiji te Gradu Zagrebu. (Izvor: Državni zavod za statistiku, 2006.)
NN 114/2006 • Iako u Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave postoji odredba u članku 15. prema kojoj su političke stranke kao predlagatelji lista dužni voditi računa o ravnopravnosti spolova, a Zakon o ravnopravnosti spolova također propisuje da su sve političke stranke dužne odrediti metode za promicanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na popisima kandidata za izbore u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, rezultati provedenih izbora nedvojbeno pokazuju da se navedeni propisi ne primjenjuju i da za njihovo kršenje nisu predviđene pravne sankcije. Zanimljivo je i da prema mišljenju Ustavnog suda RH spomenuti čl. 15. »ne sadrži mjerilo na temelju kojeg bi se moglo utvrditi postojanje povrede«, odnosno da to znači »da će primjena načela ravnopravnosti spolova ovisiti o konkretnim okolnostima svake kandidacijske liste« (Odluka U-VIIA/1895/2005). Međutim, prema preporukama EU i VE jasno je što se podrazumijeva pod provedbom načela ravnopravnosti spolova i uravnoteženoj participaciji žena i muškaraca. To znači da zastupljenost bilo žena bilo muškaraca u bilo kojem tijelu koje odlučuje u političkom ili javnom životu ne bi smjela pasti ispod 40%. Navedene zakonske odredbe, kao i mjera pozitivne akcije kojom se političkim strankama dodjeljuje 10% više sredstava za podzastupljeni spol (Zakon o političkim strankama), nisu dovele do očekivanoga rezultata te je potrebno unijeti takva rješenja i odredbe koje će osigurati primjenu članaka gore navedenih propisa.
NN 114/2006 • S druge strane, suočeni smo s nadzastupljenošću žena u sudskoj vlasti. U većini sudova, prve instancije u Republici Hrvatskoj, žene su u većini: one čine oko 65% od ukupnog broja općinskih sudaca, 54% od ukupnog broja trgovačkih i 74% prekršajnih sudaca. Žene čine većinu i u Upravnom sudu RH (71%), kao i Visokom prekršajnom sudu (62%). U Vrhovnom sudu RH zastupljene su sa 50%, a u Ustavnom sudu sa 30,8%. Udio žena među pripravnicima također upućuje na daljnji trend feminizacije sudačke funkcije.
NN 114/2006 • Prema Izvještaju o stanju ženskih ljudskih prava u 2005. godini Ženske mreže Hrvatske (usp: www.zenska-mreza.hr) najveća kršenja ženskih ljudskih prava događaju se sustavno u okviru odgojno-obrazovnog procesa zbog odsutnosti seksualne edukacije i edukacije o rodnoj ravnopravnosti kao i zbog diskriminativnih obrazaca i stereotipa u školskim udžbenicima, dok su se pozitivni pomaci dogodili na području zaštite od nasilja nad ženama donošenjem i početkom provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine i Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.
NN 114/2006 • Iako iz statističkih pokazatelja proizlazi da u Hrvatskoj ne postoji spolni raskorak/ diskriminacija s obzirom na pristup obrazovanju, u području obrazovnih sadržaja još su i sad prisutni tradicionalni stereotipi o spolnim ulogama muškaraca i žena.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA
IZBOR:
Broj 127/06, Broj 132/04,
Broj 126/03, Broj 40/95,
Broj 49/91, Broj 78/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE