PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-01-3-43 NN 3/2005

• Postupno izgraditi ceste najviše razine služnosti – autoceste, poluautoceste i brze ceste u osnovnim magistralnim koridorima u skladu sa sadašnjom i prognoziranom prometnom potražnjom te strateškim opredjeljenjem ukupnog razvitka Republike Hrvatske.

Stranica 2005-01-3-43 NN 3/2005

• Gospodarenje javnim cestama Vlada Republike Hrvatske povjerila je sljedećim pravnim subjektima:

Stranica 2005-01-3-43 NN 3/2005

• Hrvatske ceste d.o.o. (HC) za gospodarenje mrežom državnih cesta i koordinativnom ulogom u odnosu na županijske i lokalne ceste te za pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole;

Stranica 2005-01-3-43 NN 3/2005

• Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) za gospodarenje mrežom autocesta i ostalih objekata s naplatom;

Internet NN 3/2005
• Koncesijska društva za izgradnju i gospodarenje autocestama i objektima:
Internet stranice NN 3/2005
• Županijske uprave za ceste (ŽUC) za gospodarenje mrežom županijskih i lokalnih cesta
Internet stranice NN 3/2005 • Sustav financiranja javnih cesta u Republici Hrvatskoj pridružen je prvenstveno osnovnim prometno – tehničkim i ekonomskim karakteristikama ukupne mreže cesta, koju možemo podijeliti na osnovnu mrežu i na komercijalne ceste.
Internet stranice NN 3/2005 • Osnovnu mrežu javnih cesta čine državne, županijske i lokalne ceste na kojima se za njihovu uporabu izravno ne naplaćuje naknada, dok se kod komercijalnih cesta (autoceste, objekti i druge ceste visoke razine usluga) izravno naplaćuje naknada (cestarina, tunelarina, mostarina) za njihovu uporabu. Daljnje obilježje, koje suštinski odvaja ova dva sustava, je princip rentabilnosti izgradnje komercijalnih cesta i objekata i njihova gradnja putem dugoročnih kredita, a koji se vraćaju iz naplate cestarine. U tom smislu svakoj gradnji autocesta i komercijalnih objekata prethodi izrada studija isplativosti kojima se izračunavaju direktne i indirektne koristi i stopa povrata uloga u pretpostavljenom životnom vijeku takvog objekta.
Internet stranice NN 3/2005 • a) autoceste, koje se financiraju putem naknade za ceste iz goriva, cestarine koja se plaća prilikom izravne upotrebe i dugoročnih kredita
Internet stranice NN 3/2005 • b) državne ceste, koje se financiraju pretežno iz naknade za ceste iz goriva
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 3/2005 • c) županijske i lokalne ceste, koje se financiraju najvećim dijelom iz naknade za ceste koja se plaća prilikom registracije motornih vozila.
Informacije NN 3/2005 • Pored navedenih osnovnih izvora financiranja, HC d.o.o., ŽUC-e i HAC d.o.o. ostvaruju prihode i iz drugih izvora, no njihova veličina, u pravilu, ne prelazi 5% osnovnih izvora. Isto tako treba istaći da u politici razvoja HC d.o.o. i ŽUC-e također koriste dugoročne kredite kao izvor sredstava kako bi ubrzale ostvarenje zacrtanih strateških ciljeva, no u odnosu na osnovne prihode visina kreditnog zaduženja doseže daleko manju razinu nego kod autocesta.
Poslovne stranice NN 3/2005 • Ovakav sustav financiranja javnih cesta u Republici Hrvatskoj je rezultat dugogodišnjeg razvojnog puta, koji se razvijao paralelno s razvitkom cestovne mreže. Od čisto proračunskog sustava preko mješovitog došlo se do sustava koji je upravo izložen, a koji maksimalno uvažava tržišni princip da troškove infrastrukture snose korisnici. Veoma je logičan i na sadašnjem stupnju ukupnog razvitka, a posebno razvitka cesta, je najprimjenjeniji. Dok se osnovna mreža javnih cesta financira iz naknada od goriva i registracije vozila, komercijalne ceste se financiraju putem cestarine, naknade od goriva i dugoročnim kreditima. Iako se u svijetu financiranje autocesta vrši prvenstveno putem dugoročnih kredita (koji se vraćaju iz cestarine), Hrvatska je, u cilju što brže izgradnje i dovršenja mreže autocesta, za ovu namjenu odvojila dio naknade za ceste iz goriva.
Pregledi NN 3/2005 • Radi što zornijeg prikaza, u nastavku se daje tabelarni prikaz izvora financiranja pojedinih subjekata:
Besplatno NN 3/2005 • Pored zakonske i ostale normativne uređenosti planske aktivnosti važan su čimbenik u definiranju politike razvitka ovog segmenta prometne infrastrukture.
Glasnik NN 3/2005 • Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, koju je na prijedlog Vlade donio Hrvatski sabor 1999. godine, polazni je i okvirni dokument svih daljnjih planskih aktivnosti na području prometa i prometne infrastrukture. Ovim su dokumentom utvrđeni osnovni okviri i strateški ciljevi razvitka cesta, a zacrtani su također organizacijska struktura i način financiranja.
Propis NN 3/2005 • Temeljem tog dokumenta, Vlada Republike Hrvatske je donijela Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine. Ovim su dokumentom razrađeni i konkretizirani utvrđeni dugoročni strateški ciljevi, razrađen je konkretan program gradnje i održavanja državnih cesta i autocesta i dati su konkretni okviri razvitka županijskih i lokalnih cesta. Budući je preostalo svega jedno tromjesečje ovog planskog razdoblja, veoma se precizno mogu iznijeti rezultati i ostvarenje planiranog programa za protekle četiri godine.
Propis NN 3/2005 • Četverogodišnji program realizirali su subjekti: Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijske uprave za ceste i koncesijska društva putem godišnjih planova. Nužno je na ovom mjestu istaknuti da je Hrvatska 2001. godine ušla u novo plansko razdoblje s veoma jasno utvrđenim ciljevima, dobro razrađenom strukturom organizacije gospodarenja i precizno razrađenim sustavom financiranja. Istovremeno nisu bile izvršene nužne pripreme od studija, istraživanja, projektne dokumentacije, izvlaštenja nekretnina, ishođenja potrebnih suglasnosti i građevinske dozvole, tako da je ta činjenica stvarala velike probleme u kvaliteti realizacije donijetog Programa. Danas je taj problem daleko blaži, tako da će se ovaj program za razdoblje od 2005. do 2008. godine moći realizirati ravnomjernije i kvalitetnije. Pod tim se podrazumijeva ostvarenje programa u zadanom obimu, u zadanim rokovima i pretpostavljenoj kvaliteti.
Propis NN 3/2005 • U proces planiranja cesta nužno je uvesti metode suvremenog, dinamičkog planiranja kojemu će prethoditi izrade fizibiliti studije za dionice autoceste i objekte s naplatom i uz precizno razrađen investicijski program za sve projekte koji se u okviru ovog programa realiziraju.
Propis NN 3/2005 • Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine je jedinstven dokument koji bilancira ukupne aktivnosti na mreži javnih cesta u Republjici Hrvatskoj.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 24/06, Broj 24/93, Broj 103/97, Broj 106/04, Broj 108/96, Broj 76/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled