PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2006-12-132-2957 NN 132/2006

• – povećanje nataliteta sa svrhom da u određenom dužem razdoblju postignemo zadržavanje nataliteta iznad stope mortaliteta, koju je moguće dostići stopom nataliteta oko 15‰,


Stranica 2006-12-132-2957 NN 132/2006

• – postizanje optimalnoga migracijskog obrasca kroz zaustavljanje koncentracije stanovništva u velikim urbanim središtima, uz poticanje razvoja manjih urbanih naselja, kao sredina u kojima je, prema svim istraživanjima, stopa prirodnog prirasta viša; ovom procesu može pridonijeti i zaustavljanje sveprisutnije urbano-ruralne polarizacije prostora, poduzimanje mjera u svrhu zaustavljanja iseljavanja mladih iz ruralnih područja i hrvatskih prostora, plansko i selektivno naseljavanje u rijetko naseljena i manja naselja (redistributivna politika),


Stranica 2006-12-132-2957 NN 132/2006

• – poticanje povratka hrvatskog iseljeništva, kao najpoželjnijeg izvora doseljeničkog toka,


Stranica 2006-12-132-2957 NN 132/2006

• – poticanje uravnoteženijeg razmještaja stanovništva i demografskog razvoja putem prostorne preraspodjele stanovništva u svrhu njegova ravnomjernijeg razmještaja i regionalnoga demografskog razvoja, pretežito migracijom radne snage, čime bi omogućili »rasterećenje« velikih urbanih aglomeracija i stvaranje razvojnih jezgri u zaostalim područjima, što je vezano uz prostorno planiranje.


Internet NN 132/2006
• U postizanju željenog cilja moguće je primijeniti tzv. ekspanzivni tip populacijske politike, uz odgovarajuće mjere redistributivnog tipa, ali dijelom i činitelje imigracijskog oblika ekspanzivne politike. Mjere sadržane u Nacionalnoj populacijskoj politici dio su ukupnih nastojanja hrvatskoga društva za usmjeravanje kretanja stanovništva u željenom pravcu, imajući na umu da sve ono što činimo danas daje učinak kroz dvadeset do trideset godina. Ova spoznaja, kao i dosadašnje pojedinačne aktivnosti u otklanjanju negativnih migracijskih i natalitetnih kretanja, predstavljaju poticaj za osnaživanje ukupnih nastojanja u zaustavljanju uočenih i vrlo zabrinjavajućih demografskih procesa.

Internet stranice NN 132/2006
• II. DEMOGRAFSKO STANJE I PROMJENE U STRUKTURI STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Internet stranice NN 132/2006 • Republika Hrvatska sa 4.437.460 stanovnika 10 ili 78,4 na jedan četvorni kilometar (dalje u tekstu: st/km2) pripada skupini rijetko napučenih europskih zemlja, jer oko tri četvrtine zemalja Europe ima gušću naseljenost. Iza ove prosječne gustoće naseljenosti prostora Republike Hrvatske, po regijama, zamjetna je vrlo neujednačena razmještenost stanovništva. To je razvidno na razini županija, počevši od Ličko-senjske županije kao najrjeđe naseljene s 10 st/km2 do najgušće naseljene Međimurske županije sa 162,4 st/km2. Grad Zagreb, u ovim mjerilima, pripada karakterističnom urbanom području s gustoćom naseljenosti od 1.214 st/km2. Nadalje, unutar regija i županija zamjetne su značajne razlike glede gustoće naseljenosti i općega kretanja stanovništva, posebice između gradskih i seoskih područja, odnosno između izrazitijih urbanih i ruralnih općina te između naselja u nizinsko-ravničarskim i brdsko-planinskim područjima.
Internet stranice NN 132/2006 • Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u 546 jedinica lokalne samouprave (423 općine i 123 grada) zabilježene su vrlo velike razlike u gustoći napučenosti stanovništva u odnosu na prethodno popisno razdoblje. Primjerice, neke su općine, posebice one u brdsko-planinskom (dinarskom) kršu i na otočju, populacijske polupustoši (subekumene),pa je tako opću gustoću do 10 st/km2 imalo devet općina i grad Obrovac. U njima je na 9,5% državnog teritorija živjelo samo 0,7% stanovnika Republike Hrvatske, od čega u općini Civljane 1,7 st/km2, slijedi općina Udbina s 2,4 st/km2, Lanišće na Ćićariji s 2,8 st/km2, Lovinac s 3,2 st/km2, Karlobag s 3,6 st/km2, Gračac s 4,1 st/km2, Ervenik sa 4,7 st/km2 itd.
Internet stranice NN 132/2006 • Nasuprot navedenim primjerima, mnoge su općine gusto napučene i prenapučene. Uglavnom je riječ o općinama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te gradovima (administrativnim i gospodarskim središtima) diljem Republike Hrvatske. Ako se izuzmu gradovi, u kojima je po naravi stvari gušća naseljenost, najnapučenije su prigradske općine, kao na primjer: Dugi Rat (670 st/km2) i Podstrana kod Splita (631,7 st/km2), Viškovo kod Rijeke (479,2 st/km2) i Sv. Nedjelja kod Zagreba (392,7 st/km2). Usmjeravanje stanovništva u gradove i njima gravitirajuće općine imalo je za posljedicu stvaranje gusto napučenih krajeva, s 300 i više st/km2, tako da je na 4,1% teritorija Republike Hrvatske 2001. godine živjelo 41,8% ukupnoga hrvatskog stanovništva.
Internet stranice NN 132/2006 • Omjer između najrjeđe i najgušće naseljene općine, odnosno općine Civljane, koja se nalazi u brdsko-planinskom području, i općine Dugi Rat, koja se nalazi u neposrednoj blizini Grada Splita, iznosi 1: 394, iz čega se može zaključiti kakav utjecaj imaju visoko urbana područja na migraciju stanovništva. Ako se u razmatranje uzmu sve administrativno-teritorijalne jedinice, dakle i najveći gradovi, onda ovaj omjer iznosi 1: 1.947, što je vrlo nepovoljna slika naseljenosti stanovništva na prostorima Republike Hrvatske.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 132/2006 • Za bolje razumijevanje ovih demografskih zbivanja, pa tako i za prikaze značajnih promjena u razmještaju stanovništva, ovisno od zemljišta, vode i drugih prirodnih resursa, tijekom proteklih desetljeća 20. stoljeća, mogu poslužiti podaci iz popisnih godina na početku i kraju proteklog stoljeća.
Informacije NN 132/2006 • Tablica 1. Prikaz promjene strukture naselja na područjima Republike Hrvatske 1900. i 2001. godine
Poslovne stranice NN 132/2006 • Naselja prema broju stanovnikaPopis stanovništva 1900. godinePopis stanovništva 2001. godine
Pregledi NN 132/2006 • Broj% od ukupnoBroj u ‘000% od ukupnoBroj% od ukupnoBroj u ‘000% od ukupno
Besplatno NN 132/2006 • Izvor: J. Gelo, A. Akrap, I. Čipin »Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske – Bilanca 20. stoljeća«; Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Zagreb 2005.11
Glasnik NN 132/2006 • Nakon Drugoga svjetskog rata strukturu naseljenosti Hrvatske obilježavala je visoka disperzivna naseljenost s početka stoljeća, odnosno vrlo velika brojnost malih naselja. Ovakva struktura naselja bila je posve neprimjerena tadašnjim izmijenjenim društveno-gospodarskim uvjetima i ubrzanoj industrijalizaciji, odnosno razvoju sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Proces ubrzanog napuštanja agrara i razvoj industrije imao je za posljedicu iseljavanje ruralnih područja i određenu, urbanu, koncentraciju stanovništva.
Propis NN 132/2006 • Tablica 2. Prikaz kretanja zastupljenosti ukupnoga poljoprivrednog stanovništva po spolu u odnosu na ukupno stanovništvo Republike Hrvatske po popisnim godinama
Propis NN 132/2006 • Veća naselja, odnosno gradovi, postavši nositelji tadašnjega gospodarskog razvitka, sve više su akumulirali radno i fertilno stanovništvo, a samim time jačali i populacijski. U procjeni ovog učinka valja imati na umu da se gradovi općenito ne razvijaju i ne mijenjaju kao entiteti nezavisno od svog okruženja. Znano je da ni jedan grad ne raste isključivo na temelju svog populacijskog prirasta, već, naprotiv, tomu pridonose selektivni imigracijski tokovi, koji prije svega dolaze iz seoskih područja.12
Propis NN 132/2006 • Tablica 3. Prikaz prirodnog prirasta stanovništva u gradskim i seoskim naseljima u Hrvatskoj, u vremenskim intervalima od pet godina, od 1964. do 2004. godine
Propis NN 132/2006 • Izvor: A. Akrap, »Zapošljavanje u inozemstvu i prirodna depopulacija seoskih naselja«, Društvena istraživanja broj 72-73, str. 690, Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«, 2005. (*Napomena: prazne rubrike u tablici posljedica su nedostupnosti relevantnih podataka u vrijeme nastanka tablice.)
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 56/08, Broj 1/97, Broj 78/03, Broj 32/03, Broj 106/09, Broj 14/00


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled