PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-01-6-119 NN 6/2005

• Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. (...)

Stranica 2005-01-6-119 NN 6/2005

• Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

Stranica 2005-01-6-119 NN 6/2005

• 8. Ocjenjujući osnovanost prijedloga za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu s aspekta njegove formalne ustavnosti, Ustavni sud je pošao od stajališta izraženog u odluci broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 od 27. studenoga 2003. godine, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 190/2003.

Stranica 2005-01-6-119 NN 6/2005

• Ustavni sud je u toj odluci utvrdio mjerila za ocjenu koji se zakon, čijim se odredbama razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, ima smatrati organskim zakonom u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava:

Internet NN 6/2005
• Glava III. Ustava pod nazivom »Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda« podijeljena je na sljedeće odjeljke:
Internet stranice NN 6/2005
• 2. Osobne i političke slobode i prava (članak 21. do 47.), te
Internet stranice NN 6/2005 • 3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava (članak 48. do 69.).
Internet stranice NN 6/2005 • Polazeći od sadržaja svih odredaba koje se nalaze u Glavi III. Ustava, razvidno je da u zakonodavnoj praksi gotovo i nema zakona koji u određenom broju svojih odredaba barem dijelom ne razrađuje neko od ljudskih prava ili temeljnih sloboda. Sukladno tome, svaki ili gotovo svaki zakon izglasan u Hrvatskom saboru mogao bi se svrstati među organske zakone.
Internet stranice NN 6/2005 • Takva široka ustavna interpretacija, međutim, u cijelosti bi izbrisala razliku između »običnog« (ordinarnog) zakona i organskog zakona, što očito nije bio cilj ustavotvorca kad je oblikovao normativni sadržaj prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava.
Internet stranice NN 6/2005 • Zbog toga, u odgovoru na pitanje koji se od zakona – čijim se odredbama u većoj ili manjoj mjeri razrađuju pojedina Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode – ima smatrati organskim zakonom, treba se ograničiti na područje slobode, jednakosti i poštivanja prava čovjeka, kao temeljnih ustavnih vrednota propisanih u članku 3. Ustava. Njihov je sadržaj – za razliku od gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava – određen samim Ustavom i individualiziran zajamčenom pravnom zaštitom na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 6/2005 • Polazeći od izloženog, organskim zakonom kojim se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava ima se smatrati samo onaj zakon kojemu su temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena osobna i politička prava i slobode čovjeka. Jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđenje određenog zakona organskim u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 1. Ustava ispituje se – u slučaju sumnje – zasebno u svakom konkretnom slučaju.
Informacije NN 6/2005 • 9. Zakonom o radu uređuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj (članak 1. Zakona o radu).
Poslovne stranice NN 6/2005 • Zakon o radu, dakle, najvećim dijelom razrađuje ljudska prava i temeljne slobode utvrđene u Glavi III. Ustava. Međutim, polazeći od stajališta ovog Suda glede pitanja koji se zakon, čijim se odredbama razrađuju pojedina Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, ima smatrati organskim zakonom, u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava, te činjenice da je prava, koja su uređena Zakonom o radu, Ustav svrstao među socijalna prava sadržana u odjeljku 3. Glave III. Ustava pod nazivom »Gospodarska, socijalna i kulturna prava«, Ustavni sud ocjenjuje da ni Zakon o radu, niti zakoni o njegovim izmjenama i dopunama, nisu organski zakoni za čije je donošenje, sukladno članku 82. stavku 2. Ustava, potrebna većina glasova svih zastupnika Hrvatskog sabora.
Pregledi NN 6/2005 • »Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika.«
Besplatno NN 6/2005 • Na temelju činjenica utvrđenih uvidom u fonogram sjednice Hrvatskog sabora, održane 14. srpnja 2003. godine, na kojoj je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, Ustavni sud utvrđuje da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu donesen u postupku koji je sukladan odredbama Ustava.
Glasnik NN 6/2005 • 11. U svezi s ostalim navodima iz prijedloga Ustavni sud ističe:
Propis NN 6/2005 • Prema odredbi članka 89. stavka 3. Ustava zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.
Propis NN 6/2005 • Osporena odredba članka 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ima nomotehničkih nedostataka i propusta, jer je sastavljena tako da dopušta (i) tumačenje koje je u svom podnesku naveo predlagatelj. Ustavni sud utvrđuje, međutim, da nepravilni rečenični sklop ne izaziva dvojbe o sadržaju i načinu primjene osporene zakonske odredbe ako se ona tumači s teleološkog (ciljnog) aspekta. U tom smislu Ustavni sud utvrđuje da su i odredbe članaka 27. i 28. Zakona stupile na snagu danom objave Zakona u »Narodnim novinama«.
Propis NN 6/2005 • U svezi s prijedlogom predlagatelja navedenim pod točkom 3. obrazloženja ovog rješenja, Ustavni sud ističe da o postojanju pravnih (zakonskih) praznina Sud nije nadležan odlučivati u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom.
Propis NN 6/2005 • 12. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci pod točkom I.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 150/05, Broj 30/02, Broj 21/90, Broj 4/08, Broj 126/08, Broj 33/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled