PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 143/2009 • Sažeto rečeno, posebni porez na plaće (točnije iz plaća) kojem je osnovica neto-plaća pojmovno je contradictio in adjecto, dakle protuslovlje; unutarnji nesklad u samom pojmu. Naime, u hrvatskom poreznom sustavu »neto-plaća« je rezidualna veličina, ono što preostaje kad se od bruto-plaće odbiju doprinosi (mirovinsko) i porezi (porez iz dohotka i prirez). Stoga bi, po postojećim zakonima, osnovica za posebni porez (kolokvijalno nazvan – krizni porez ili harač), mogla biti samo bruto-plaća ili dohodak.
NN 143/2009 • Da je tome tako, potvrđuje i činjenica da su tek nakon dva mjeseca, nakon prosvjeda javnosti, zakonom obuhvaćeni obrtnici i druga slobodna zanimanja (njih stotinjak tisuća), te je Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke i u tome razdoblju bio nedvojbeno protuustavan. Nije se tu radilo samo o zaboravnosti ili previdu – problem je bio u tome što obrtnici i druga slobodna zanimanja nemaju plaću! Oni ostvaruju dohodak iz kojeg tijekom godine plaćaju porez na dohodak i prirez, kao akontaciju temeljem prošlogodišnje porezne prijave.
NN 143/2009 • U hrvatskom Ustavu, u članku 51. piše: »Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.«
NN 143/2009 • U postojećem sustavu poreza na dohodak, primjerice, osoba sa neto-plaćom 3.000,01 kuna (bruto 3.750,01 kuna), ako ima samo dva uzdržavana člana obitelji, ne plaća nikakav porez iz dohotka niti prirez. Na taj način je u zakonu (bila) ugrađena zaštita egzistencijalnog minimuma. Kroz ovaj oblik zakona, ta se zaštita poništava odnosno oduzima!
NN 143/2009 • Ovim zakonom o posebnom (kriznom) porezu na plaće, mirovine i druge primitke narušavaju se i sva u teoriji poznata porezna načela (fleksibilnost, jednakost, vertikalna i horizontalna pravednost, razumljivost, pa ako hoćemo nemoguća je i politička prihvatljivost ovakvog oblika poreznog opterećenja iz neto-plaće, zbog čega je porez u javnosti i nazvan haračem). Otuda i 80.000 prijedloga građana za ukidanjem ovog poreza.
NN 143/2009 • Stoga smatramo da je po postojećim zakonima, osnovica mogla biti samo bruto-plaća ili dohodak, pri čemu bi se progresivnom skalom kroz postojeće porezne razrede moglo približiti načelima sadržanim u citiranom članku 51. Ustava Republike Hrvatske, a koja načela u ovome obliku zakona nisu, niti su mogla biti ispoštivana. Zato je i ovdje sporni Zakon neustavan, tj. protivan je članku 51. Ustava Republike Hrvatske. Kroz progresivnu skalu bruto-plaće, a još više dohotka bili bi porezno više opterećeni oni koji i najviše imaju. Ovim se oblikom poreznog opterećenja rješavaju socijalna davanja socijalno potrebitima, ali na račun širokih nižih socijalnih slojeva koji su također na rubu socijalnog, egzistencijalnog minimuma, umjesto uvođenja takve razmjernosti prema kojoj bi bogatiji plaćali srazmjerno znatno više negoli što plaćaju po ovome spornom i neustavnom zakonu.
NN 143/2009 • Na ovakvim i sličnim primjerima sva porezna načela i testovi tih načela osobito po europskim mjerilima i kriterijima padaju u vodu. Takav je slučaj i sa ovdje spornim zakonom.
NN 143/2009 • Nepravedno je da se ovim spornim Zakonom problem enormne javne potrošnje i velikih socijalnih izdvajanja i davanja sada i dalje prebacuje na leđa socijalno ugroženih građana koji ionako najteže žive. Ovakvim oblikom poreznog opterećivanja oporezuje se egzistencijalni minimum građana dok najbogatiji ostaju gotovo netaknuti. Stoga je uvođenje spornog kriznog poreza dodatno narušilo i ugrozilo ostvarivanje kakve-takve socijalne države što je suprotno članku 1. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.
NN 143/2009 • Pokušaj opravdanja za uvođenje kriznog poreza činjenicom da je 87 posto državnog proračuna unaprijed zadano, pokušaj je bijega od suočavanja s potrebom da se konačno osmisle i provedu toliko potrebne reforme državne javne uprave i smanji javna potrošnja te da se uvede red u javne nabave kroz koje odlaze enormne količine državnog novca koji se putem »dogovaranja« znatno viših cijena i troškova od realnih korupcijskim malverzacijama i kanalima odlijeva u privatna nezakonita pohlepna bogaćenja. Tih »zadanih« 87 posto proračunskih sredstava utvrđeno je zakonima koje je donio Sabor, a kao što ih je donio, tako ih može i promijeniti, ako i kada za to postoje razlozi. S obzirom da su razlozi postojali jer je uveden krizni porez a koja je porezna presija nedvojbeno ustavno sporna, trebalo je u takvim uvjetima težište promjena staviti na rashodovnu stranu proračuna, i to već u proračunu za 2010. godinu. Pri tome ništa, osim čiste socijale, na rashodovnoj strani nije nedodirljivo. Naravno, to nije stvar Ustavnog suda već Vlade i Sabora Republike Hrvatske. Višegodišnje bježanje od suočavanja s realnom situacijom, eskalacije ekonomskih problema i financijskih dubioza u fiskalnom sektoru ne može biti razlogom za neustavno uvođenje tzv. kriznog poreza na neto-plaću zaposlenih i mirovine umirovljenika.
NN 143/2009 • U završnom dijelu ovog našeg izdvojenog mišljenja moramo naglasiti činjenicu da u cijelosti prihvaćamo stručna mišljenja profesora financijskog i ustavnog prava, koji su kao ustavnosudski (vanjski) savjetnici pozvani od strane suca izvjestitelja da daju svoje stajalište o ustavnosti predmetnog Zakona. Obadvoje su bez ostatka zaključili da Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (»Narodne novine« broj 94/09.) nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Takvo stajalište je od tih i drugih znanstvenika i stručnjaka potvrđeno na savjetodavnoj raspravi koju je organizirao Ustavni sud Republike Hrvatske 23. listopada 2009. godine.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 143/2009 • Stajališta o neustavnosti Zakona, koja su iznosili naši znanstvenici, stručnjaci, predstavnici udruga te gotovo nepodijeljeno naša javnost, a što se očitovalo u velikom broju (najvećem od kako postoji ustavno sudovanje u Republici Hrvatskoj, a to je od 1964. pa do danas) podnesenih prijedloga i zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona, samo su nas dodatno uvjerila i osnažila u našim argumentima i na njima zasnovanom mišljenju da Zakon nije u skladu s Ustavom.
NN 143/2009 • Uostalom, kad se pročita naše izdvojeno mišljenje i analiziraju u njemu izloženi primjeri, polazeći od ustavnih odrednica o jednakosti, socijalnoj pravdi, pravednosti i obvezi plaćanja poreza prema gospodarskim mogućnostima, teško je moguće zauzeti drugačije stajalište i kvalitetno ga obraniti, osim ovoga koje smo mi izložili u našem mišljenju, a to je da navedeni Zakon i njime propisani porez niti je pravedan niti osigurava jednakost građana i socijalnu pravdu, niti je utvrđen na način da se vodi računa o socijalnoj osjetljivosti i ekonomskoj snazi poreznih obveznika prema njihovim gospodarskim mogućnostima.
NN 143/2009 • Zbog svega toga glasali smo protiv Odluke i Rješenja broj: U-IP-3820/2009 i U-IP-3826/2009 i dr., koju je Ustavni sud Republike Hrvatske na svojoj sjednici 17. studenoga 2009. donio većinom glasova, te najavili ovo izdvojeno mišljenje jer:
NN 143/2009 • za razliku od većine sudaca koji su gore navedenu Odluku i Rješenje prihvatili, mi smatramo da Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (»Narodne novine« broj 94/09.) nije u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske te ga je svojom odlukom Ustavni sud Republike Hrvatske trebao i morao ukinuti.
NN 144/2009 • Na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske donesenog na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 12. studenoga 2009., Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske utvrdio je pročišćeni tekst Poslovnika Vlade Republike Hrvatske.
NN 144/2009 • Pročišćeni tekst Poslovnika Vlade Republike Hrvatske obuhvaća Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 138/99, 16/00, 36/00 i 105/00), Pročišćeni tekst Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 107/00) te njegove izmjene i dopune (»Narodne novine« 24/01, 22/05, 68/07, 10/08, 102/09, 107/09 i 140/09), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
NN 144/2009 • Ovim Poslovnikom, sukladno Zakonu o Vladi Republike Hvatske, uređuje se ustrojstvo i način rada i odlučivanja Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
NN 144/2009 • O primjeni ovog Poslovnika brine se tajnik Vlade, ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
NN 144/2009 • Prvu sjednicu Vlade, u roku od osam dana od dana njenog imenovanja, saziva predsjednik Vlade, ako je nije prethodno sazvao Predsjednik Republike.
NN 144/2009 • Predsjedniku, potpredsjednicima i ministrima (u daljnjem tekstu: članovi Vlade) izdaje se iskaznica kojom, od dana imenovanja za člana Vlade pa do dana razrješenja ili dana raspuštanja Vlade, dokazuju članstvo u Vladi i prava iz članka 33. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 41/94, Broj 82/04,
Broj 31/05, Broj 31/92,
Broj 92/96, Broj 6/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE