• Tekst akta u kojem su sadržana pravila iz točke I. ove Odluke, u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:

• Priopćenje Komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o određenim pravnim aspektima u vezi s kinematografskim i ostalim audiovizualnim djelatnostima ( SL C 43, 16.02.2002.)

• Audiovizualna djela, a posebno kinematografija, imaju važnu ulogu u oblikovanju europskih identiteta, kako u odnosu na zajedničke aspekte širom Europe tako i odnosu na kulturnu raznolikost koja je obilježje naših različitih tradicija i povijesti. Ona su bitan element dobrog funkcioniranja našeg demokratskog sustava zbog znatnog utjecaja na društvo. Ona su i u središtu promjena koje proizlaze iz razvoja informacijskog društva: nova tehnološka dostignuća nude nove moćnosti promicanja kulture i očuvanja baštine, te povećanja uzajamnog razumijevanja širom Europe. Ali povećanje distribucijskih putova raspoloživih distribuciji audiovizualne robe ne vodi automatski do povećanja stvaranja kvalitetnih sadržaja.

• Načela audiovizualne politike Zajednice iznesena su u Priopćenju Komisije od prosinca 1999.1 te su i danas u potpunosti važeća. Prvotna svrha uređivanja audiovizualnog sektora jest zaštita određenih ciljeva od javnog interesa kao što su pluralizam, kulturna i jezična raznolikost te zaštita maloljetnika. Na europskoj razini, mora se održati potrebna ravnoteža koja jamči supsidijarnost u području u kojem su glavne nadležnosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini, istovremeno osiguravajući europskim poduzetnicima potpuno iskorištavanje europske dimenzije. Ključni europski instrumenti posebno razvijeni u ovom području, Direktiva o televiziji bez granica za aspekte uređivanja, te program MEDIA plus za mehanizme podrške, imaju za svoj glavni cilj europskim poduzetnicima u ovom sektoru u potpunosti omogućiti iskorištavanje prednosti europskog jedinstvenog tržišta.

• Od audiovizualnih djela, ističu se kinematografska djela zbog cijene proizvodnje i kulturnog značaja: proračuni za proizvodnju kinematografskih filmova znatno su viši od drugih audiovizualnih sadržaja, ona su češće predmet međunarodnih koprodukcija i trajanje njihova razdoblja iskorištavanja je duže, uz mogućnost uporabe svih distribucijskih putova kina, DVD-a i videokazeta (za prodaju i iznajmljivanje), kopiranja s Interneta i televizije (plaćanje prema gledanju, plaćanje prema programu, besplatno gledanje). Kinematografska djela suočavaju se sa snažnom konkurencijom izvan Europe 5. Distribucija europskih djela izvan zemlje njihova porijekla je slaba, iako se primjećuje uzlazi trend: prema određenim procjenama, europski ne-nacionalni filmovi dosegli su više od 10%6 ukupne prodaje ulaznica 1999. u odnosu na 8% 1996.

• Zbog posebnih značajki kinematografije, Komisija je u svom priopćenju o audiovizualnoj politici 1999. naznačila potrebu detaljnijeg pregleda brojnih pitanja s ciljem razjašnjavanja pravnog okvira kinematografskog sektora, uključujući primjenu politike državnih potpora u tom području. Cilj ovog pregleda bio je određivanje mjera koje bi se mogle poduzeti za poboljšanje distribucije tih djela u Europi.