PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 65/2009 • U bitnome smatra da je Županijski sud u Dubrovniku, odlučujući o žalbi tužene u odnosu na dosuđenu joj obvezu naknade podnositelju iznosa na ime manje isplaćenih plaća, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno protumačio i primijenio mjerodavne odredbe Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine« broj 29/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 29/00. i 53/00.), Zakona o policiji (»Narodne novine« broj 129/00.), Zakona o sigurnosnim službama (»Narodne novine« broj 32/02. i 38/02.) i Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine« broj 27/01.).
NN 65/2009 • Presudom Županijskog suda u Dubrovniku, u osporenom dijelu, povrijeđenima smatra ustavna prava zajamčena člancima 14. stavkom 2. i 26. Ustava.
NN 65/2009 • 3. U konkretnom slučaju predmet prijepora između stranaka dio je tužbenog zahtjeva kojim podnositelj, kao državni službenik zaposlen u Službi za zaštitu ustavnog poretka (koja je u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske), od Republike Hrvatske pozivom na mjerodavne odredbe naznačenih zakona, potražuje isplatu iznosa na ime manje isplaćenih mjesečnih plaća u razdoblju od studenoga 2001. do lipnja 2003. godine.
NN 65/2009 • Općinski sud u Dubrovniku utvrdio je osnovanim taj dio tužbenog zahtjeva i usvojio ga u cijelosti. U obrazloženju presude broj: P-1092/05 od 24. svibnja 2005. godine taj sud, između ostalog, navodi: »Do dana stupanja na snagu Zakona o policiji – 1. siječnja 2001. godine, sukladno tada važećem Zakonu o unutarnjim poslovima, Služba za zaštitu ustavnog poretka bila je uređena kao unutarnja ustrojstvena i redarstvena služba Ministarstva unutarnjih poslova, a tužitelj je bio raspoređen na radno mjesto u odgovarajućem platnom razredu i posebnim rješenjem bila mu je utvrđena visina plaće. Odredbom članka 132. stavka 3. Zakona o policiji, određeno je da će između ostalog bivši pripadnici SZUP-a biti postavljeni u zvanja odnosno imenovani na položaje utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu, usklađenim sa odredbama Zakona o policiji i propisima o državnim službenicima i namještenicima, a u stavku 4. istog članka propisano je da će Vlada Republike Hrvatske donijeti uredbu kojom će biti propisana zvanja i položaj svih osoba i uvjeti njihovog razvrstavanja u platne razrede i vrijednosti koeficijenta radnih mjesta. Kako tuženica nije ispunila svoju obvezu iz članka 132. stavka 4. Zakona o policiji, to tužitelju nije niti utvrđena struktura i visina plaće, pa je i nakon stupanja na snagu Zakona o sigurnosnim službama tužitelju isplaćivana plaća u iznosu od 7.249,85 kune, temeljem propisa koji su u međuvremenu prestali važiti. Tek donošenjem Uredbe o unutarnjem ustrojstvu POA-e od 15. svibnja 2003. godine i Pravilnika o unutarnjem redu POA-e, koji su stupili na snagu i počeli se primjenjivati od 1. lipnja 2003. godine, tužitelju se utvrđuje i obračunava plaća sukladno mjerodavnim propisima u iznosu od 9.671,24 kunu, a isplaćuje počevši od lipnja 2003. godine. Nedefinirani status zaposlenika SZUP-a u navedenom razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o policiji, kao i činjenica da nisu istom po stupanju na snagu navedenog zakona doneseni podzakonski akti koji bi regulirali unutarnje ustrojstvo i radnopravni status SZUP-a odnosno POA-e, po mišljenju ovog suda ne mogu ići na štetu tužitelja«.
NN 65/2009 • Županijski sud u Dubrovniku, rješavajući o žalbi tužene u odnosu na navedeni dio prvostupanjske presude (isplata iznosa s osnove manje isplaćene plaće) navodi kako je pogrešno i neutemeljeno tumačenje prvostupanjskog suda o nedefiniranom statusu zaposlenika SZUP-a u navedenom razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o policiji iz razloga nedonošenja podzakonskih propisa sukladno članku 132. stavku 4. tog zakona. U svojoj presudi, u dijelu obrazloženja koje je vezano za točku a) izreke (dio koji ustavnom tužbom osporava podnositelj), Županijski sud u Dubrovniku navodi da su prema odredbi članka 90. stavka 2. Zakona o sigurnosnim službama, zaposlenici Službe za zaštitu ustavnog poretka postali zaposlenici Protuobavještajne agencije (POA) i da su sukladno članku 93. stavku 1. istog Zakona nastavili s radom na poslovima radnih mjesta na kojima su zatečeni. Zbog navedenog drugostupanjski sud smatra da je zaposlenicima Službe za zaštitu ustavnog poretka, u prijepornom razdoblju, bio reguliran radnopravni status, uključujući i pravo na plaću određene visine i da je sud u prvom stupnju, pogrešnim tumačenjem i primjenom materijalnog prava, neosnovano usvojio sporni dio tužbenog zahtjeva podnositelja.
NN 65/2009 • 3.1. U ustavnosudskom postupku, analizirajući osnovanost navoda iz ustavne tužbe podnositelja, potrebnim se ukazalo razmotrili praksu i stajališta drugih sudova u Republici Hrvatskoj, u predmetima u kojima se odlučivao o istovjetnom pravnom pitanju – visini plaće državnih službenika zaposlenih u prijepornom razdoblju u Službi za zaštitu ustavnog poretka, a koja služba je na temelju tada važećeg Zakona o unutarnjim poslovima bila uređena kao unutarnja ustrojstvena i redarstvena služba Ministarstva unutarnjih poslova.
NN 65/2009 • Budući da se većinom radilo o potraživanjima koja nisu prelazila iznos od 100.000,00 kuna, postupci u opisanim predmetima okončavani su pravomoćnim odlukama drugostupanjskih sudova donesenima u povodu izjavljenih žalbi.
NN 65/2009 • Iznimka od navedenog je predmet pokrenut tužbom kod Općinskog suda u Karlovcu, u kojem je presudom suda u prvom stupnju broj: P-2918/04-19 od 29. rujna 2006. godine (potvrđenom presudom i rješenjem Županijskog suda u Karlovcu broj: Gž-556/07-2 od 18. travnja 2007. godine), usvojen tužbeni zahtjev više tužitelja (državnih službenika zaposlenih u Službi za zaštitu ustavnog poretka) na ime manje isplaćene plaće za razdoblje od 1. svibnja 2001. godine do 30. studenoga 2002. godine.
NN 65/2009 • Odlučujući u tom predmetu u žalbenom postupku Županijski sud u Karlovcu ocijenio je da je, s obzirom na karakter spora u kojem se radi o isplati razlike plaće i drugih primanja, gdje se sporovi identične pravne problematike javljaju i na područjima drugih županijskih sudova, potrebno pozivom na članak 382. stavak 2. točku 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03., u daljnjem tekstu: ZPP) dopustiti izjavljivanje revizije i to samo u onom dijelu koji se odnosi na isplatu razlike plaće državnih službenika zaposlenih u Službi za zaštitu ustavnog poretka Ministarstva unutarnjih poslova u razdoblju do stupanja na snagu Zakona o policiji.
NN 65/2009 • U slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi stavka 1. ovog članka, reviziju mogu podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, primjerice:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 65/2009 • 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelnoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.
NN 65/2009 • Utvrđujući u konkretnom slučaju da je pitanje osnovanosti naznačenog potraživanja tužitelja kao materijalnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, te da je već u praksi utvrđeno da sudovi različito primjenjuju propise u ovoj pravnoj problematici, što rezultira ugrožavanjem ravnopravnosti građana, Županijski sud u Karlovcu u tom predmetu dopustio je izjavljivanje revizije i to samo u odnosu na naznačeni dio prijepora između stranaka.
NN 65/2009 • 3.2. Vrhovni sud Republike Hrvatske reviziju, koju je u tom predmetu izjavila Republika Hrvatska zastupana od Građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, razmotrio je u granicama razloga zbog kojih je revizija i dopuštena, a u odnosu na mjerodavne odredbe Zakona o unutarnjim poslovima, Zakona o policiji, Zakona o sigurnosnim službama i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
NN 65/2009 • Ocjenjujući reviziju neosnovanom, u presudi broj: Revr-601/07-2 od 18. lipnja 2008. godine, Vrhovni sud Republike Hrvatske, između ostalog, naveo je sljedeće:
NN 65/2009 • »Prema pravnom shvaćanju sudova nižeg stupnja tužitelji imaju u spornom vremenskom razdoblju (od lipnja 2001. do studenoga 2002. godine) pravo na plaću temeljem istih propisa kao i ostali službenici i namještenici Ministarstva unutarnjih poslova. To pravno shvaćanje temelji se na činjenici da je Služba za zaštitu ustavnog poretka bila u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova i uređena odredbama čl. 13. do 17. Zakona o unutarnjim poslovima. Prema članku 134. stavku 1. Zakona o policiji prestao je važiti Zakon o unutarnjim poslovima, osim odredaba članaka 13. do 24ž. i članaka 80. do 92. tog Zakona, u smislu kojih su i dalje u primjeni odredbe koje uređuju položaj Službe za zaštitu ustavnog poretka i koje su prestale važiti tek 1. travnja 2002. godine – temeljem odredbe članka 98. stavka 2. Zakona o sigurnosnim službama. Ovaj sud prihvaća pravno shvaćanje sudova nižeg stupnja da u tom periodu radnopravni položaj tužitelja nije bio različit u odnosu na ostale službenike i namještenike Ministarstva unutarnjih poslova. Pravilno su sudovi nižeg stupnja zaključili da se i nakon stupanja na snagu Zakona o sigurnosnim službama (od travnja do studenoga 2002.) ništa nije izmijenilo u pogledu prava tužitelja na isplatu plaća, jer prema odredbi članka 93. stavka 3. tog Zakona oni nastavljaju raditi na poslovima radnih mjesta na kojima su zatečeni na dan početka primjene zakona i zadržavaju plaću i dodatke na plaću do donošenja rješenja o rasporedu na poslove utvrđene pravilnicima o unutarnjem radu sigurnosnih službi ili do donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje. Prema odredbi članka 45. stavka 1. Zakona o sigurnosnim službama u pitanjima koja nisu uređena tim zakonom za službene osobe i druge službenike i namještenike obavještajne agencije i protuobavještajne agencije primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Tuženica se u svoju korist poziva na odredbu članka 93. stavka 1. Zakona o sigurnosnim službama izvodeći zaključak da su tužitelji temeljem te odredbe zadržali plaću koja im je do tada priznavana i isplaćivana. Tužitelji, međutim, traže razliku plaće koja im nije isplaćena, a pripadala im je temeljem citiranih propisa koji uređuju plaće državnih službenika i namještenika. Time što je tuženica tužiteljima isplaćivala manju plaću od one na koju su imali pravu, nije stekla pravo da to i dalje čini i da tužiteljima ukraćuje isplatu dijela plaće koja im stvarno pripada a nije im isplaćena«.
NN 65/2009 • 4. Ustavni sud utvrđuje da je navedeno pravno stajalište Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio u presudi donesenoj nakon što je drugostupanjski sud dopustio reviziju »temeljem odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku (…), a zbog pravnog pitanja primjenjuju li se na tužitelje koji su bili zaposlenici Službe za zaštitu ustavnog poretka, odnosno Protuobavještajne agencije (POA) isti zakonski propisi koji se primjenjuju i na ostale službenike i namještenike Ministarstva unutarnjih poslova u navedenom periodu (od lipnja 2001. do studenoga 2002.), pri čemu treba reći da se pitanje odnosi na obračun plaće.« (str. 2. obrazloženja presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revr-601/07-2 od 18. lipnja 2008.)
NN 65/2009 • Ustavni sud nadalje utvrđuje da u cijelosti prihvaća pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske navedeno u točki 3.2. obrazloženja ove odluke.
NN 65/2009 • Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
NN 65/2009 • Sukladno navedenom, Ustavni sud ističe da su svi nadležni sudovi u Republici Hrvatskoj dužni poštivati pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u presudi broj: Revr-601/07-2 od 18. lipnja 2008., jer se njime osigurava jedinstvena primjena zakona i ravnopravnost građana u predmetima istovrsnim onom u povodu kojega je taj sud donio navedenu presudu.
NN 65/2009 • Vrhovni sud Republike Hrvatske time je ujedno zaštitio i ustavno jamstvo stranaka u svim navedenim sudskim postupcima na jednakost pred zakonom, propisano člankom 14. stavkom 2. Ustava, ali i njihovo ustavno pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava odnosno konvencijsko pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02.), jer su tužitelji u svim navedenim postupcima imali legitimno očekivanje da će im plaća biti isplaćena u skladu s propisima koji su važili u relevantno vrijeme.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 144/09, Broj 86/04,
Broj 49/90, Broj 127/00,
Broj 116/93, Broj 155/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE