PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-11-130-2398 NN 130/2005

• U Hrvatskoj je odvojeno skupljanje otpadnih baterija i akumulatora započelo u 1990-ima i danas se provodi u ograničenom opsegu u većim gradovima (Zagreb, Osijek, Rijeka, itd.) preko posuda i reciklažnih dvorišta.

Stranica 2005-11-130-2398 NN 130/2005

• Otpadne baterije iz satova, mobitela i brojne druge elektroničke opreme skupljaju se u standardiziranim posudama crvene boje, koje su postavljene uglavnom, po robnim centrima i većim trgovinama, te u reciklažnim dvorištima. U Zagrebu je, na primjer 2003. odvojeno skupljeno oko 9 tona otpadnih baterija. U Osijeku se skuplja desetak tona, više od 80% u posudama.

Stranica 2005-11-130-2398 NN 130/2005

• Procjenjuje se da se godišnje odvojeno skuplja oko 30 tona otpadnih baterija, što je samo oko 3% njihove procijenjene ukupne količine (oko 1.000 t/god.).

Stranica 2005-11-130-2398 NN 130/2005

• Odvojeno se skupljene baterije skladište i djelomično izvoze.

Internet NN 130/2005
• Otpadni akumulatori iz najraznovrsnijih cestovnih vozila, željezničkih lokomotiva, plovila, aviona, poljoprivrednih i građevinskih strojeva, rezervnih električnih napajanja u elektroenergetskom sustavu, industriji i telekomunikacijskim uređajima, itd., skupljaju se, uglavnom, u reciklažnim dvorištima, gdje su, npr. 2003. u Zagrebu, skupljene 83 tone.
Internet stranice NN 130/2005
• Postojana organska zagađivala vrlo su toksični spojevi otporni na razgradnju, netopivi u vodi, ali visoko topivi u mastima, što rezultira njihovom akumulacijom u masnim tkivima živih organizama. To su uglavnom organoklorni spojevi, sadržani u okolišu u vrlo malim koncentracijama koji se, međutim, zrakom i vodom prenose na velike udaljenosti. Zbog opasnosti koju postojana organska zagađivala predstavljaju za okoliš, Stockholmska konvencija UN (na snazi od 17. 2. 2004.) uvela je obvezu sustavnog praćenja i nadzora nad proizvodnjom, uporabom i ispuštanjem postojanih organskih zagađivala spojeva u okoliš, uz trenutan prestanak njihove proizvodnje, a zatim i postupan prestanak njihove uporabe i smanjivanja ispuštanja.
Internet stranice NN 130/2005 • Glavne kategorije postojanih organskih zagađivala su sljedeće:
Internet stranice NN 130/2005 • – pesticidi (diklordifenildikloretan, aldrin, dieldrin, klordan, lindan itd.).
Internet stranice NN 130/2005 • Tablica 2.8. INVENTARIZACIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ZAGA?IVALA U HRVATSKOJ
Internet stranice NN 130/2005 • Poliklorirani bifenilioko 23.000 električnih kondenzatora težine 660 t i 300 transformatora težine 730 t.HEP industrija itd.do 2025. ukloniti uporabu u opremi, najkasnije do 2028. sigurno zbrinuti poloklorirane bifenile.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 130/2005 • TEQ/god proizvodnja električne i toplinske energije proizvodnja željeza i obojenih metala postrojenja termičke obrade, itd.najkasnije do 2008. uvesti BAT*) za nove izvore i BEP*) za nove i postojeće izvore.
Informacije NN 130/2005 • *) BAT – Best available technology (Najbolja raspoloživa tehnologija)
Poslovne stranice NN 130/2005 • *) BEP – Best environmental practice (Najbolja okolišna praksa)
Pregledi NN 130/2005 • Izvor: VIII. simpozij gospodarenja otpadom Zagreb 2004., str. 565
Besplatno NN 130/2005 • – inertni medicinski otpad (otpad po sastavu i izgledu sličan komunalnom otpadu) i
Glasnik NN 130/2005 • Inertni medicinski otpad čini oko 86% sastava otpada, a uključuje uobičajeni otpad, papir i kartonsku ambalažu, staklo te ostatke hrane. Opasni medicinski otpad čini oko 14% ukupnih količina medicinskog otpada, a sastoji se od sljedećih grupa otpada:
Propis NN 130/2005 • Sastav opasnog medicinskog otpada poklapa se s prosječnim vrijednostima iz literature i stranih iskustava. Zdravstvene ustanove kao proizvođači otpada dužne su ga zbrinuti na ekološki prihvatljiv način.
Propis NN 130/2005 • Na temelju ankete koju je provelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 2003. u okviru izrade stručnih podloga za cjelovito rješavanje problematike uspostave organiziranog i sustavnog zbrinjavanja otpada iz zdravstvene djelatnosti, ukupna je količina medicinskog otpada (t/god):
Propis NN 130/2005 • Anketom je obuhvaćeno 77 zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu i vlasništvu županija, 73 zdravstvene ustanove u privatnom vlasništvu, te zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja.
Propis NN 130/2005 • U dijelu upitnika koji se odnosi na probleme koji se javljaju prilikom postupanja s medicinskim otpadom zdravstvene ustanove istaknule su:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 90/05, Broj 36/01, Broj 116/05, Broj 37/91, Broj 53/99, Broj 185/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled