PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 137/2008 • Ustavni sud ne smatra ustavnopravno spornim kompenziranje naknade za imovinsku štetu na način da država obnovi oštećena ili uništena materijalna dobra umjesto da za tu štetu isplaćuje novčane naknade. Zakonodavac ima relativno široku slobodu prosudbe u tom pitanju.
NN 137/2008 • S aspekta nadzora koji provodi Ustavni sud bitno je da zakonodavac pri odabiru načina uređenja kompenzacije štete koja je učinjena na materijalnim dobrima fizičkih osoba ne poništi samu bit tog prava potencijalnog oštećenika, a oštećeniku ne nametne nerazmjeran i prekomjeran teret, jer bi time narušio pravičnu ravnotežu koja mora postojati između zaštite prava pojedinca i ostvarenja općih ili javnih interesa zajednice.
NN 137/2008 • Predlagatelji u tom smislu osnovano ističu da Zakon o obnovi uređuje pravo na obnovu materijalnih dobara uništenih ili oštećenih u Republici Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. On se, dakle, odnosi na prošlo, točno određeno vremensko razdoblje, pa su i pretpostavke za ostvarivanje prava u Zakonu o obnovi vezane uz događaje i činjenice iz tog razdoblja.
NN 137/2008 • Zaključno, Zakon o obnovi pripada korpusu tzv. poslijeratnog reparacijskog zakonodavstva, pa njegove odredbe uređuju pravo na obnovu u ratu uništenih ili oštećenih materijalnih dobara uvažavajući prava i dajući prvenstvo određenim skupinama adresata vezanima isključivo uz protekla ratna zbivanja u zemlji. U tom kontekstu, redovni sudovi nadležni su tumačiti i primjenivati mjerodavne odredbe ZOŠT-a ovisno o osobitim okolnostima svakog konkretnog slučaja, a eventualne povrede ustavnih prava učinjene sudskih odlukama nadležan je ispitivati Ustavni sud u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom.
NN 137/2008 • Ustavni sud to pitanje smatra osnovanim ispitati u ovom postupku, jer se radi o generalnim učincima ZOŠT-a (materijalnog zakona) koji se primjenjuje u sudskom postupku koji se vodi po pravilima Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/99. i 117/03.) – postupovnog zakona, a obuhvaća veći broj osoba u istovjetnoj pravnoj situaciji odnosno sve adresate članka 10. ZOŠT-a (u obrazloženju Konačnog prijedloga ZOŠT-a sadržan je podatak da je na cijelom području Republike Hrvatske prekinut po sili Zakona o izmjeni ZOO-a 1996. ukupno 381 takav postupak).
NN 137/2008 • U svjetlu svih činjenica i okolnosti koje su prikazane u prethodnim točkama obrazloženja ovog rješenja, Ustavni sud ocjenjuje da bi plaćanje sudskih troškova – u koje se uračunavaju troškovi od dana podnošenja tužbi početkom ili sredinom 1990-ih godina na temelju članka 180. ZOO-a – dovelo do prebacivanja na tužitelje nerazmjernog i prekomjernog tereta koji bi poremetio ravnotežu koja mora postojati između zaštite prava pojedinaca i ostvarenja javnih ili općih interesa zajednice (zbog kojih su nakon 3. veljače 1996. i prekinuti svi sudski postupci pokrenuti na temelju članka 180. ZOO-a koji je brisan iz pravnog poretka).
NN 137/2008 • Nesporno je da je svim pogođenim strankama njihova imovina uništena ili oštećena početkom ili sredinom 1990-ih godina. Odlučivanje o tome je li uništenje ili oštećenje te imovine uzrokovano aktom terora iz članka 1. ZOŠT-a u nadležnosti je redovnog suda koji u tim postupcima primjenjuje pravila ZOŠT-a koja su stupila na snagu tek 31. srpnja 2003. U slučaju da redovni sud – primjenjujući ZOŠT na konkretan slučaj – utvrdi neosnovanost takvog tužbenog zahtjeva, ne postoji nijedan racionalan ni legitiman razlog zbog kojega bi takva stranka morala plaćati sudske troškove od dana podnošenja tužbe na temelju članka 180. ZOO-a. Upravo su zbog intervencije države (zakonodavca), naime, ti sudski postupci prekinuti, a članak 180. ZOO-a brisan iz pravnog poretka. Iako je ta zakonodavna intervencija bila opravdana, mora se uvažiti činjenica da je ona ipak neposredno utjecala na pravnu situaciju podnositelja tužbi o kojima sudovi do tog dana nisu pravomoćno odlučili, pri čemu se tužbeni zahtjevi postavljeni u tužbama nisu mogli raspraviti pred sudom ni sljedećih više od sedam godina (konkretno, od 3. veljače 1996. do nastavka postupka koji je mogao započeti najranije u kolovozu 2003., ali prema novim zakonskim pravilima).
NN 137/2008 • Sama činjenica, dakle, da je ZOŠT sudovima omogućio nastaviti postupati u dotičnim predmetima ne utječe na utvrđenje da se zakonodavac ipak umiješao u prethodno priznato pravo podnositelja zahtjeva da traže naknadu štete od države, nametnuvši nove uvjete pod kojima je država odgovorna za štetu nanesenu imovini pogođenih stranaka.
NN 137/2008 • Načelo razmjernosti stoga zahtijeva da nadležna državna tijela vode računa o tim činjenicama. Svako postupanje protivno tom načelu bilo bi ustavnopravno neprihvatljivo, jer bi obračunavanje sudskih troškova od dana podnošenja tužbi na stranke prenijelo nerazmjeran i prekomjeran teret, a postavilo bi se i pitanje povrede ustavnog jamstva na pravičan sudski postupak iz članka 29. stavka 1. Ustava.
NN 137/2008 • 15. Pojedini predlagatelji smatraju da je osporeni ZOŠT nesuglasan s pravom na pristup sudu, zajamčenim člankom 6. Konvencije. Navedenim člankom propisano je da radi utvrđivanja prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Polazeći od činjenice da je osporeni ZOŠT upravo otvorio pravnu mogućnost (dotada zapriječenog) pristupa sudu, Ustavni sud te navode predlagatelja ne smatra osnovanim i ujedno upućuje na točke 7. i 8. obrazloženja ovog rješenja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 137/2008 • Tvrdnje predlagatelja o nesuglasnosti osporenog ZOŠT-a s člankom 8. Konvencije (pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja), člankom 17. Konvencije (zabrana zloupotrebe prava) i člankom 2. Protokola br. 4 uz Konvenciju (pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor boravišta, pravo napuštanja zemlje), Ustavni sud nije posebno razmatrao u ovom ustavnosudskom predmetu, jer su ti prigovori najvećim dijelom usmjereni na primjenu Zakona o obnovi na pravne situacije povezane s aktima terora iz članka 1. ZOŠT-a, a ne na sam ZOŠT. U tom se smislu osobito upućuje na točku 13. obrazloženja ovog rješenja.
NN 137/2008 • Prethodno utvrđenje ujedno je i odgovor na prigovor predlagatelja Nikole Glumca, koji smatra da je članak 8. osporenog ZOŠT-a nesuglasan s Ustavom, jer prema Zakonu o obnovi nije moguće ostvariti pravo na naknadu svih vrsta šteta budući da taj Zakon ne priznaje odgovornost države za uništenu odjeću, obuću i druge pokretne stvari, za izgubljenu zaradu, za buduću štetu, itd. To je utvrđenje ujedno odgovor i na prigovor da će primjenom osporenog ZOŠT-a biti oštećene osobe koje su zahtjeve za naknadu štete postavile prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni ZOO-a 3. veljače 1996. (o kojima nije pravomoćno odlučeno do tog datuma), jer su u praksi moguće situacije da nakon obnove ratom uništenih materijalnih dobara, u opsegu utvrđenom Zakonom o obnovi, ipak ne bude uspostavljeno ono stanje kakvo je bilo prije nastanka štete, zbog čega će vlasnicima uništenih ili oštećenih objekata biti povrijeđeno ustavno pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava.
NN 137/2008 • Ustavni sud zaključno utvrđuje da se suglasnost ZOŠT-a s Ustavom ne može ocjenjivati na temelju spekulacija o tome da obnovom nekog dobra, provedenom na temelju Zakona o obnovi, u određenom konkretnom slučaju ne bi nužno moralo biti uspostavljeno ono stanje kakvo je bilo prije nastanka štete. Očito je da prigovori predlagatelja nisu usmjereni prema osporavanju ustavnosti ZOŠT-a, nego prema osporavanju učinaka Zakona o obnovi u postupku primjene njegovih odredaba na konkretne slučajeve obnove. Takvi prigovori ne mogu biti predmet ovog ustavnosudskog postupka.
NN 137/2008 • 16. Sud nije razmatrao prigovore predlagatelja o suprotnosti osporenog ZOŠT-a sa ZOO-om, jer međusobna usklađenost zakona nije predmet ustavnosudske ocjene u smislu članka 128. Ustava.
NN 137/2008 • Ustavni sud ipak smatra potrebnim istaknuti da mišljenja pojedinih predlagatelja, prema kojima bi se tužbeni zahtjevi podneseni na temelju članka 180. ZOO-a – o kojima sudovi nisu pravomoćno odlučili do 3. veljače 1996. – trebali rješavati prema općim odštetnim pravilima ZOO-a, a ne prema pravilima ZOŠT-a, nisu podobni za razmatranje u postupku pred Ustavnim sudom.
NN 137/2008 • Mogućnost nekog alternativnog rješenja, naime, sama po sebi ne čini ZOŠT nesuglasnim s Ustavom. Pod uvjetom da je rješenje koje je ponudio zakonodavac ostalo unutar ustavnopravno prihvatljivih granica, Ustavni sud nije nadležan davati svoju ocjenu o tome je li ono najbolje za uređenje dotičnog pitanja odnosno jesu li zakonodavne ovlasti iz članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava u tom pitanju trebale biti iskorištene na drugačiji način.
NN 137/2008 • 17. Slijedom iznijetog, a polazeći od prava zakonodavca utvrđenog člankom 2. stavkom 4. alinejom 1. Ustava da neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud je ocijenio da osporeni ZOŠT nije nesuglasan s Ustavom, te je stoga na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješio kao u točki I. izreke.
NN 137/2008 • Objava rješenja (točka II. izreke) temelji se na članku 29. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 137/2008 • 18. S obzirom na izreku ovog rješenja, prijedlog za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi ZOŠT-a čija se suglasnost s Ustavom ocjenjuje, podnesen na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nije razmatran.
NN 137/2008 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Davor Krapac, Mario Kos, Mario Jelušić, Ivan Matija, Željko Potočnjak, Agata Račan, Duška Šarin i Nevenka Šernhorst, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 19. studenoga 2008. godine, donio je
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 56/90, Broj 49/08,
Broj 31/99, Broj 39/06,
Broj 119/01, Broj 15/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE