PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz prisutnost veterinarskog inspektora.


Stranica 2005-04-53-1007 NN 53/2005

• U slučaju identifikacije potencijalno toksičnih fitoplanktonskih vrsta fitoplanktonski sastav određivat će se jednom tjedno. Jednom tjedno određivat će se i sadržaj PSP, DSP i ASP u mesu školjkaša.


Stranica 2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Malostonski zaljev se nalazi na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva, dugačak je 28 km, a na najširem dijelu je 6.1 km (karta 3 i 3a.). Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva ukupna dužina obalne linije iznosi oko 100 km. Najveća dubina zaljeva je 29 m, međutim na više od 80% zaljeva dubina je između 20 i 29 m. Ekološke prilike u zaljevu najviše ovise o utjecajima s kopna, a manjim dijelom s otvorenog mora. Vanjski i srednji dio zaljeva povremeno je pod jačim, a njegov unutarnji dio pod slabijim utjecajem slatke vode rijeke Neretve, osobito za vrijeme većeg riječnog vodostaja i jačih zapadnih vjetrova. Na hidrofizičke i ekološke odnose u zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvodi slatke vode koji se nalaze u unutarnjem dijelu zaljeva. Prema koncentraciji hranjivih soli i količini fitoplanktona zaljev se može kvalificirati kao prirodno umjereno eutrofiziran sustav. Za ekološke i produkcijske odnose od velikog je značaja donos organske tvari s kopna (oborinske vode a osobite vrulje).


Stranica 2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Zbog povoljne primarne produkcije i hidrografskih osobina u zaljevu se od antičkih vremena uzgajaju školjke. Danas je to najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj. Uslijed veoma slabe naseljenosti u okolnom području, zaljev nije bio izložen snažnijoj antropogenoj eutrofikaciji. Radi svoje relativno velike produktivnosti i značaja za uzgoj školjkaša. Malostonski zaljev je 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru.


Internet NN 53/2005
• Klima ovog područja obilježena je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ukupna godišnja količina oborina je 1316 mm.

Internet stranice NN 53/2005
• Na osnovu dosadašnjih istraživanja sanitarne kakvoće morske vode i školjkaša u Malostonskome zaljevu (postaje Sutvid, Mali Ston, Usko i Bistrina) utvrđeno je prisustvo fekalnih koliforma u morskoj vodi i školjkama u kocentracijama koje su prema kriterijima EEU unutar vrijednosti dozvoljenih za uzgajališta školjkaša odnosno za školjke. Ni u jednom od ispitivanih uzoraka nije utvrđeno prisustvo bakterija roda Salmonella vrsta.

Internet stranice NN 53/2005 • Prema postojećem prostornom planu područje Malostonskog kanala je namjenjeno za uzgoj školjkaša.
Internet stranice NN 53/2005 • Područje uzorkovanja ograničeno je obalom i podnevnicima koji prolaze sljedećim zemljopisnim dužinama:
Internet stranice NN 53/2005 • Točke Bjejevica i Zamaslina su kontrolne (povremene) postaje.
Internet stranice NN 53/2005 • Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz prisutnost veterinarskog inspektora.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 53/2005 • U slučaju identifikacije potencijalno toksičnih fitoplanktonskih vrsta fitoplanktonski sastav određivat će se jednom tjedno. Jednom tjedno analizirat će se i sadržaj PSP, DSP i ASP u mesu školjkaša.
Informacije NN 53/2005 • Uzgojno područje Vabriga nalazi se 4 – 5 km južno od ušća rijeke Mirne između rta Saltarel i rta Maistro, te sa sjeverne strane omeđen pličinama Čivran i Mezo. Veličina područja je 1.500 × 1.000 metara, a dubina je 4 – 15 metara.
Poslovne stranice NN 53/2005 • Trenutačno se proizvodnja odvija na cca 7.000 m2, a svako širenje proizvodnje je upitno, prvenstveno zbog hidrometereoloških uvjeta. Na tom području nema slatke vode, a područje se smatra čistim jer u blizini nema otpadnih voda.
Pregledi NN 53/2005 • Prema postojećem prostornom planu to je područje namjenjeno za uzgoj školjkaša
Besplatno NN 53/2005 • Područje uzorkovanja Vabriga – Čivran nalazi se u kvadrantu sa sljedećim zemljopisnim koordinatama:
Glasnik NN 53/2005 • Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su:
Propis NN 53/2005 • Točke Solaris i rt Solina su redovite točke, a točka plićina Čivran je povremena kontrolna točka.
Propis NN 53/2005 • Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz prisutnost veterinarskog inspektora
Propis NN 53/2005 • Područje je smješteno oko 2 – 7 km zapadno od rta Zub i luke Červar. Veličina mu je oko 5 km sa 3 km, a prosječna dubina oko 25 metara.
Propis NN 53/2005 • U navedenom području ribari iz Umaga, Novigrada te Poreča pretežito love s pridnenim kočama i ramponima, i to: jakovljeve kapice (Pecten jacobeus), prnjavice (Venus verrucosa) i kunjke (Arca noae), a ostale se školjke bacaju natrag u more i to: glatka jakovljeva kapica (Flexopecten glaber), rumenka (Callista chione), bodljikavi volak (Bolinus brandaris) i velike količine »morskih jaja« (Micrososmus sulcatus).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 18/97, Broj 53/92, Broj 55/95, Broj 43/09, Broj 58/99, Broj 18/09


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled