PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Na prirast školjkaša zasigurno utječu jake morske struje, te blizina (6 – 7 km) ušća rijeke Mirne. Zbog veličine područja predlažemo sustavno praćenje kvaliete mora i školjkaša na dvije lokacije unutar tog područja međusobno udaljene oko 2 km.

Stranica 2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz prisutnost veterinarskog inspektora.

Stranica 2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Novigradsko more je zaljev usječen duboko u kopno. Predstavlja izolirani, izrazito razveden i složen hidrogeomorfoški sustav. U središnjem dijelu sjeveroistočnog ruba Novigradskog mora je zaljev ušća rijeke Zrmanje. Navedeni akvatorij po svojim značajkama predstavlja estaurij, vrlo dinamičan sustav nešto nižeg biodiverziteta u usporedbi s drugim graničnim morskim i slatkovodnim sustavima. Za njih su značajna izrazita prostorna i vremenska kolebanja hidrografskih čimbenika.

Stranica 2005-04-53-1007 NN 53/2005

• Nastala su u postpleistocenu, prodiradnjem mora u ove kotline s neogenskim naslagama.

Internet NN 53/2005
• Novigradsko je more s prosječnom dubinom u središnjem dijelu od 28 m, svojoj površinom od 28,65 km2 (dužina 11 km, širina 5 km) i vodenom masom od 0,5 km3, veće od Karinskog mora, koje obasiže površinu od 5,4 km2 (dužina 3,8 km, širina 2,4 km) i volumen od 0,04 km3. Najveća mu je dubina 11 m, a izobata od 10 m se nalazi vrlo blizu ruba kopna. Oba su akvatorija povezana tjesnacem Karinsko tisno. Tjesnac je širok 110 – 250 m, dug je 2,5 km, dubina mu iznosi 12 m. S druge strane Novigradsko more spojeno je s Novskim ždrilom, kanjonom strmih obala, koje se obrušavaju ispod morske površine do dubine od 40 m. Dno je oba tjesnaca (Novsko ždrilo i Karinsko tisno) ravno i pjeskovito, uslijed snažnog protoka morske vode. Dno Novigradskog i Karinskog mora je pokriveno muljem. Značajna je činjenica da mulj s ušća Karinšćice ima ljekovita svojstva.
Internet stranice NN 53/2005
• Područje je pod snažnim utjecajem kraških površinskih i podzemih voda, a duž obala izviru brojne vrulje. Raspon je godišnjeg protoka Zrmanje od 65 do 125 m3. Posebitost zemljopisnog položaja, prirodna zatvorenost i izoliranost te znatan priliv slatkovodnih dotoka rijekama Zrmanjom i Karinšćicom, potokom Slapača, vrelom Nozreti, jarugom Baščica i brojnim vruljama, utječe na bitno nižu slanost i temperaturu ovoga područja u svim sezonama osim ljeti.
Internet stranice NN 53/2005 • NOVIGRADSKO MORE – područje uzorkovanja čini jedna postaja Prdelj, čije su zemljopisne koordinate:
Internet stranice NN 53/2005 • Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz prisutnost veterinarskog inspektora.
Internet stranice NN 53/2005 • Piranski zaljev je akvatorij smješen između kopna i crte Rt Madona – Rt Gornja Savudrija. Dug je oko 3.5 NM i na ulazu širok 2.8 NM. Najveća dubina mu je 19 m.
Internet stranice NN 53/2005 • Klimatske osobine Piranskog zaljeva odražavaju osobine sjevernojadranske klime koja se odlikuje više kontinentalnim karakteristikama s vrlo promjenljivom prostornom razdiobon oborina. Po oborinskoj karti Hrvatske (DHMZ) područje Piranskog zaljeva godišnje primi 900 – 1000 mm oborina.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 53/2005 • Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode mijenjaju se od zimskog minimuma u siječnju (9 °C) do ljetnog maksimuma u kolovozu (25°). Izotermija traje od rujna do početka proljeća.
Informacije NN 53/2005 • Površinski salinitet je dosta varijabilan, sa izraženim proljetno-ljetnim i jesenskim minimumom. Na salinitet dodatno utječe i dotok slatke vode iz Dragonje. Zbog razmjerno male dubine i dotoka s kopna područje je dosta produktivno.
Poslovne stranice NN 53/2005 • Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su:
Pregledi NN 53/2005 • Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz prisutnost veterinarskog inspektora.
Besplatno NN 53/2005 • Zaljev je dug 6.5 i širok najviše 1.5 NM (prosjek 1 km). Dubina mu je od 46 m na ulazu do 5 m kod mjesta Bršica. Sjeverno se nastavlja plićina do 3 m. Obale su mu vrlo strme, građene uglavnom od vapnenca i obrasle oskudnom vegetacijom. U dnu zaljeva utječe rijeka Raša, koja donosi velike količine hranjivih tvari i materijala koji se vremenom taloži i zatrpava zaljev. To je izraženije na zapadnoj obali zbog strujanja koja su usmjerena ka njoj.
Glasnik NN 53/2005 • Klimatske osobine također odražavaju osobine sjevernojadranske klime. Maksimum oborina nastupa tijekom jeseni.
Propis NN 53/2005 • Područje karakterizira složeno strujanje zraka. Prevladavajući vjetrovi su NE i S – SE smjera. Zimi bura u zaljevu zna biti dosta žestoka s vrtlozima. Ljeti često puše kratkotrajan i vrlo jak vjetar SW smjera koji se pojavljuje u vezi s olujama i prolaskom hladne fronte. Srednje mjesečne temperature se tijekom godine kreću od 4,8 °C zimi (siječanj) do 23.1 °C ljeti (srpanj) uz znatna odstupanja u dnevnoj skali, osobito zimi kada nagli prodori hladnog zraka praćeni jakom burom znatno snižavaju temperaturu. Osim toga, temperaturu zimi snižavaju dugotrajne magle.
Propis NN 53/2005 • Termohaline osobine zaljeva odražavaju različitu strukturu, kao posljedica dotoka slatke vode iz Raše. Unutar zaljeva, osobito u plitkim (ispod 5 m) sjevernim dijelovima salinitet može poprimiti dosta niske vrijednosti te je čitav vodeni stupac tijekom cijele godine homogen i niskog saliniteta. Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode tijekom godine kreću se od najnižih tijekom veljače (9 °C) do najviših tijekom kolovoza (24°).
Propis NN 53/2005 • Unutarnji dio zaljeva je dosta produktivan, što je posljedica donosa rijeke Raše. Dublji dijelovi zaljeva su znatno niže produktivnosti, te ih se najčešće može okarakterizirati kao oligotrofne.
Propis NN 53/2005 • Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 53/06, Broj 69/07, Broj 53/99, Broj 44/01, Broj 23/01, Broj 108/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled