PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 35/1998 • Izražujući u petom poglavlju Nacionalnog programa potrebu stvaranja pozitivnog duhovnog ozračja, u šestom je poglavlju iznesen Prijedlog poticajnih mjera populacijske politike. U njemu se navodi i ovo:
NN 35/1998 • U fonogramu 14. sjednice Zastupničkog doma od 28. studenog 1996., zastupnica gospođa Vera Stanić upozorava na kašnjenje u isplati naknada za dodatni dopust kao i na nedostatnost proračunskih sredstava za 1997., da bi prema fonogramu 15. izvanredne sjednice Zastupničkog doma od 19. prosinca 1996., zastupnik gospodin dr. Ante Tukić naveo i slijedeće:
NN 35/1998 • Međutim, moramo dobro promisliti da li ćemo poštovati ono što smo već donijeli, kako to napraviti ili da demantiramo sami sebe sa onim našim zaključcima, odnosno zakonima koje smo donijeli, bojim se da bi mogli i ovo ako to ne usvojimo barem neku od ovi
NN 35/1998 • Prema fonogramu 21. sjednice Zastupničkog doma od 3. listopada 1997. na istu i sličnu problematiku gospođa Vera Pišćević-Stanić upozorila je i na slijedeće:
NN 35/1998 • U istom smislu višekratno i zastupnik gospodin Mato Arlović.
NN 35/1998 • 3. Zbog čega sam sve ovo iz zakonodavnog postupanja navodio. Zakoni ciljaju na upravljanje ljudskog ponašanja. Oni usmjeruju ljude i njihovo ponašanje na razne načine. Zakonodavna djelatnost koja se odnosi na osporene odredbe, a koja ima (kao uostalom zakoni i inače) svoje utemeljenje u određenim odredbama Ustava, spada u red onih zakona koji se ne bave općenito ljudskim ponašanjem, ukazivanjem eventualno na određene granice, ili određeni sustav uređenja. Ove odredbe koje svoje temelje imaju i u Nacionalnom programu demografskog razvitka Republike Hrvatske poticajne su. One u namjeri demografske obnove Hrvatske, za koju je izričito rečeno i u Izvješću predsjednika Republike Hrvatske od 1994. godine, da zbog dalekosežne, strateške važnosti, u unutarnjoj izgradnji danas nema prešnije zadaće, ukazuju, među ostalim, i na jedan od puteva kojim se osigurava demografska obnova hrvatskog naroda i obitelji, na dugoročnu aktivnu populacijsku politiku. Predsjednik Republike u navedenom Izvješću kazao je i ovo:
NN 35/1998 • Koliko je to teška, a strateški važna zadaća proizlazi iz činjenice da se to stanje može promijeniti tek za 20-30 godina odlučnom provedbom aktivne populacijske politike.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 35/1998 • Međutim, ovdje valja upozoriti, bez obzira o kolikim bi se sredstvima radilo, ta ne bi smjela biti upitna. Naime, već kod donošenja Zakona o zdravstvenom osiguranju, dakle onog kojim su bila prvotno utvrđena, sada i osporenim zakonom smanjena prava na nadoknadu, zakonodavac je bio dužan temeljem čl. 127. st. 1. podstavka 3. Poslovnika Zastupničkog doma Sabora ("Narodne novine", br. 99/95) putem prijedloga Zakona ocijeniti i potrebna sredstva za provođenje zakona. Moram pretpostaviti da je to učinio, te da Zakon nije donesen, a da sredstva nisu pouzdano bila osigurana. Postupanje suprotno tome ne bi bilo u skladu sa Poslovnikom Zastupničkog doma Sabora, a tada bi se moglo dovesti i s tog razloga u pitanje i suglasnost zakona s Ustavom.
NN 35/1998 • Svoje usmjerenje ljudi, a i njihovog ponašanja (ovdje ponašanja budućih roditelja) zakoni (i propisi uopće) ispunjavaju tada kada se oni koji podliježu odredbama zakona mogu usmjeriti povjerenjem u zakon, prema pravnoj i stvarnoj situaciji koja je nastala temeljem važećeg zakona. Iznenadni zahvati zakonodavca u srž zakonske materije (a to je ovdje i visina zakonom obećane nadoknade) zahvati su u obećane, time i stečene pravne položaje, u čiju su se opstojnost majke (korisnici nadoknade) mogle iz dobrih razloga pouzdati.
NN 35/1998 • Upravo u tome nalazim, da zakonodavac nije smio za razdoblje koje je tim obiteljima jamčio, smanjiti njihova prava. Ne dvojim da je za budućnost, u odnosu na one koji nisu stekli pravo, mogao propisati drugačije. Međutim, kada je smanjio prava onima u odnosu na koje su nastale pretpostavke za korištenje takvog prava, tada je povrijedio već spomenute temeljne odredbe Ustava i ustavna prava, u okviru članka 3. Ustava i odredbu o vladavini prava. Naime, ta odredba u sebi, u svom bitnom sadržaju uključuje i pravnu sigurnost. Ona u konkretnoj materiji znači pouzdanje u zakonodavca, vjeru u njegove smjernice, time i u materijalnu sigurnost koja im je za konkretnu situaciju obećana.
NN 35/1998 • 4. Ako je tome tako, a po mom uvjerenju - jest, tada se treba upitati, ne sporeći pravo zakonodavca da mijenja zakone u pogledu materije koju neki zakon sadržava, na koga se ova povreda odnosi. Naime, ona bi se mogla odnositi ili na majke kod kojih je došlo do začeća nakon stupanja na snagu prvobitnog zakona ili na one koje su u to vrijeme ili u nekom razdoblju nakon stupanja tog zakona na snagu rodile, kao i bezbrojne druge varijacije. Smatram da na svoj način treba ovdje poći od odredbe članka 21. stavak 1. Ustava prema kojoj svako ljudsko biće ima pravo na život. Mislim da bi trenutak začeća nakon stupanja na snagu spomenutog zakona (znam da to trpi brojne kritike), trebao biti trenutak od koga se za one koje su na svijet donijele djecu, a kroz razdoblje koje im je zakon davao pravo, treba zabraniti smanjivanje visine tog prava. Veća prava su dopuštena.
NN 35/1998 • 5. Kod toga želim naglasiti da ovo razmišljanje treba uzeti restriktivno, za konkretni spor. Njegovo širenje na drugu problematiku, bez razmatranja te druge konkretne problematike, a prije svega i pitanja da li je zakonodavac nekoga izričito poticao na određeno ponašanje (što je ovdje činio), ne može se automatski primijeniti niti tumačiti zalaganjem za isto takvo stajalište u materiji koja ne bi bila suštinski istovjetna.
NN 35/1998 • 7. Ovdje nema razloga za ukidanje bilo cijelog zakona bilo samo osporenih odredbi pro futuro. Naime, tim ukidanjem prestalo bi majkama i ono, sada smanjeno, pravo na isplatu nadoknade. Stoga treba razmišljati o slijedećem. Ustavni sud može ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe, te tada oni kojima su povrijeđena prava pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovi ukinutog zakona imaju pravo tražiti izmjenu tog pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka (članak 23. stavak 2. i sl. Ustavnog zakona). Tvrdim da se u ovlaštenju Ustavnog suda, unutar prava na ukidanje, a zbog zaštite ustavnosti, nalazi i pravo Ustavnog suda da utvrdi kako je zakon (sada važeći zakon, a slijedi ga i sve što je prethodilo), neustavan u odnosu na korisnike određenog prava kojima je smanjio prvobitno zajamčenu visinu određenih primanja.
NN 35/1998 • Stoga smatram da je Ustavni sud umjesto izreke rješenja pod toč. 2. trebao donijeti odluku o prihvaćanju prijedloga i utvrditi da odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 109/1997) nisu u suglasnosti s Ustavom ukoliko se odnose na one korisnike prava na nadoknadu prema tim propisima, koji su ispunjavali uvjete za ostvarivanje tog prava u visini i na temeljima iz članka 25., 33., 34. i 47. točka 1. i 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 75/93, 55/96 i 1/97 - pročišćeni tekst) u vrijeme stupanja na snagu (nakon stupanja na snagu 20. listopada 1997.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju a u svezi sa člankom 58., 59., 65. i 67. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95).
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 12/90, Broj 41/08,
Broj 107/97, Broj 129/06,
Broj 101/05, Broj 10/05
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA