PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2000 • 12. Tužitelji postupaju s ustavnom tužbom kao pravnim lijekom, a od Ustavnog suda traže postupanje kao suda višeg stupnja u odnosu na sudove koji su proveli postupak te donijeli osporene presude.
NN 38/2000 • 13. Naime, dajući razloge za iznijetu povredu članka 26. Ustava, tužitelji navode da je činjenični opis njihove optužnice sadržavao sve sastojke zakonskog opisa kaznenog djela prijevare, ali da je to drugostupanjski sud previdio te donio presudu protivno pozitivnim propisima. Takvim da je postupanjem sud tužitelje, kao stranke u postupku stavio, u neravnopravan položaj i uskratio im pravo da se o njihovom optužnom aktu odlučuje na zakonit način te je ta neravnopravnost povreda njihova prava iz članka 26. Ustava.
NN 38/2000 • 13.1. Ustavno jamstvo jednakosti iz članka 26. Ustava je razrada i primjena općeg načela jednakosti (članak 14. stavak 1. Ustava) na područje sudske i druge pravne zaštite. Radi se o posebnom slučaju načela jednakosti koje svakom jamči jednaku zaštitu prava u postupku pred sudovima, drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti.
NN 38/2000 • 13.2. Uz navedene uopćene navode, ustavna tužba ne sadrži relevantne razloge koji bi izazvali sumnju da je načelo iz članka 26. Ustava povrijeđeno bilo u postupovnom smislu (onemogućeno davanje iskaza tijekom kaznenog postupka ili na drugi način onemogućeno sudjelovanje u tom postupku; onemogućena, zakonom dopuštena, izmjena i dopuna optužnice sve do završetka glavne rasprave; onemogućeno iznošenje činjenica i predlaganje dokaza tijekom postupka; propuštanje sudova da se izjasne o njihovim navodima važnim za presuđenja), bilo u materijalnopravnom smislu (da je sud, bez ikakvih ili bez valjanih razloga odstupio od ustaljene prakse; da sud nije uzeo u obzir propis koji je očigledno mjerodavan ili je mjerodavan propis na grubi način pogrešno shvaćen), a što bi moglo izazvati sumnju da su osporene presude donijete samovoljno, odnosno arbitrarno.
NN 38/2000 • 14. Ustavni sud, u postupku povodom ustavne tužbe, ne obnaša nadležnosti žalbenog suda niti Vrhovnog suda već utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama tužitelja došlo do ustavno nedopuštenog zadiranja u temeljne slobode i prava čovjeka
NN 38/2000 • 15. Neiznošenjem relevantnih razloga, tužitelji nisu Sudu pružili ustavnopravni temelj za upuštanje u ocjenu (ne)osnovanosti razloga danih u ustavnoj tužbi, a time i u prosudbu je li na štetu tužitelja ustavno pravo povrijeđeno ili ne, budući da tako istaknuto pravo nije ustavno pravo.
NN 38/2000 • 16. Nedostatak relevantnih razloga Sud utvrđuje i kod dijela ustavne tužbe kojom se obrazlaže povreda članka 28. Ustava.
NN 38/2000 • 16.1. Odnos prema osobama kojima se na teret stavlja počinjenje kaznenih djela temeljno je uređen u članku 28. Ustava koji utvrđuje opće pravno pravilo, a to je presumpcija nedužnosti. Naime, tek pravomoćna sudska presuda konstituira krivnju određene osobe za određeno kazneno djelo. Iz tog, temeljnog, pravila - presumpcije nedužnosti - slijedi niz ustavnih odredbi koje pružaju jamstvo zaštite osobama osumnjičenim ili optuženim zbog kaznenog djela (odredbe o uhićenju, o pravu osumnjičenih ili optuženih, o pravnim posljedicama osude itd.).
NN 38/2000 • 16.2. Tužitelji nisu ni osumnjičene niti optužene osobe zbog kaznenog djela. Ističući u ustavnoj tužbi, a kao razlog za osporavanje naprijed navedenih pojedinačnih akata sudbene vlasti, povredu odredbe članka 28. Ustava kao povredu svog ustavnog prava, tužitelji ističu povredu prava koje nije predmet ustavnosudske zaštite te i tim dijelom ustavne tužbe tužitelji Sudu ne pružaju temelj za navedenu meritornu prosudbu danih razloga.
NN 38/2000 • 17. Konačno, tužitelji u ustavnoj tužbi ističu povredu načela ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka 3. Ustava te povredu stavka 2. članka 5. Ustava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2000 • 17.1. Međutim, u odredbi članka 3. Ustav ne utvrđuje slobode i prava čovjeka i građanina (ustavna prava). Naime, u članku 3. Ustav utvrđuje najviše vrednote ustavnog poretka koje se razrađuju i određuju u drugim odredbama Ustava, a posebice u onima kojima se jamče slobode i prava čovjeka i građanina. Odredba članka 3. Ustava služi kao osnova za tumačenje Ustava i kao smjernica zakonodavcu pri razradi ustavnih prava građana te je i upućena državnim tijelima, a ne neposredno građanima.
NN 38/2000 • 17.2. Odredba iz stavka 2. članka 5. Ustava određuje obvezu svakog da se drži Ustava i poštuje pravni poredak. Ta ustavna odredba, kojom se uređuje obveza poštivanja vladavine prava, ne sadrži slobode i prava koja su Ustavom zajamčena fizičkoj ili pravnoj osobi (subjektivna ustavna prava).
NN 38/2000 • 17.3. Dakle, odredbe članka 3. i 5. stavak 2. Ustava sadrže najviše vrednote, odnosno temeljna načela na kojima je utemeljen ustavni poredak Republike Hrvatske te su u svom sadržaju uopćene i ne pružaju ustavna jamstva pojedincu (subjektu).
NN 38/2000 • 18. Budući da iz ustavne tužbe očigledno i nedvojbeno proizlazi da se njome zahtijeva zaštita prava koja se ne mogu podvesti pod prava i slobode čovjeka i građanina u smislu članka 125. alineja 3. Ustava i članka 59. stavak 1. Ustavnog zakona, dakle, koja nisu ustavna prava - pa stoga ne mogu biti ni predmet ustavnosudske zaštite - te je takvu ustavnu tužbu valjalo odbiti te odlučiti kao u izreci.
NN 38/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac dr. sc. Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski dr. iur, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec i Vice Vukojević dr. iur., kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi P. z. »L.« iz V. L., zastupanih od punomoćnika A. M., odvjetnika iz V. L., na sjednici održanoj 13. ožujka 2000. godine, donio je jednoglasno
NN 38/2000 • Prava istaknuta u ustavnoj tužbi nisu predmet ustavnosudske zaštite.
NN 38/2000 • 1. Uvodno označeni tužitelji osporavaju presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1240/98 od 20. srpnja 1999. godine kojom je odbijena njihova revizija protiv presude Županijskog suda u D., broj: Gž-996/97 od 16. siječnja 1998. godine. Tom je presudom odbijena žalba tužitelja i potvrđena presuda Općinskog suda u K., broj: P-146/97 od 25. lipnja 1997. godine kojom je odbijen i tužbeni zahtjev tužitelja u svezi s utvrđenjem prava vlasništva.
NN 38/2000 • 2. Sve osporene presude donijete su u postupku koji je nastavljen nakon što je, glede prvotno provedenog i pravomoćno dovršenog parničnog postupka, s osnove istog tužbenog zahtjeva (u kojem je tužbeni zahtjev tužitelja bio usvojen), prijedlog protustranaka za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka bio usvojen te ukinuta ranije donijeta presuda.
NN 38/2000 • 3. Tužitelji smatraju da su osporenim presudama povrijeđene odredbe članaka 3., 19. i 115. stavak 3. Ustava, a time i njihova prava koja nazivaju ustavnim pravima.
NN 38/2000 • 4. U obrazloženju ustavne tužbe, tužitelji detaljno analiziraju svaku presudu donijetu tijekom cjelokupnog sudskog postupka - prvostupanjskog, žalbenog i revizijskog, dajući svoju prosudbu činjeničnih i materijalnopravnih utvrđenja sudova danih u obrazloženjima osporenih presuda, uz istodobno osporavanje i sudskih rješidbi kojima je dozvoljeno ponavljanje postupka, a s osnove osporavanja prosudbe sudova da se radi o novotama.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 80/00, Broj 17/96,
Broj 52/99, Broj 75/93,
Broj 80/07, Broj 159/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE