PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2000 • 5. Ustavna tužba sadrži formalne sastojke propisane člankom 61. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, nastavno: Ustavni zakon), kao i pretpostavke propisane člankom 59. stavkom 2. i 3. i člankom 60. Ustavnog zakona.
NN 38/2000 • 6. Nakon utvrđenja navedenog u točki 5. obrazloženja (faza ispitivanja formalnih pretpostavki) Ustavni sud, odlučujući o ustavnoj tužbi, prvo ispituje jesu li prava istaknuta u ustavnoj tužbi ustavna prava u smislu članka 59. stavak 1. Ustavnog zakona. Ako utvrdi da se radi o ustavnim pravima, Ustavni sud ispituje jesu li ustavna prava povrijeđena.
NN 38/2000 • 6.1. U ustavnoj tužbi istaknuta prava i sloboda nisu predmet ustavnosudske zaštite.
NN 38/2000 • 7. Polazište za takvo utvrđenje sadržano je u činjenici da Ustavni sud nije ni sudište niti žalbeno tijelo višeg (najvišeg) stupnja, a ustavna tužba nije ni redovni niti izvanredni pravni lijek.
NN 38/2000 • 8. Prema ustavnom određenju nadležnosti Ustavnog suda (članak 125. alineja 3. Ustava) kao i prema odredbi stavka 1. članka 59. Ustavnog zakona, ustavna tužba je institut ustanovljen radi zaštite ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina, a može se po
NN 38/2000 • 9. Temeljem navedenih polaznih (načelnih) u svezi s konkretnim osporavanjima i obrazloženjem danim u ustavnoj tužbi, navodi se sljedeće:
NN 38/2000 • 9.1. Ustavna tužba je podnijeta u svezi s pojedinačnim aktima donijetim od strane sudbene vlasti u parničnom postupku, konkretno, u postupku koji je ponovljen nakon prihvaćanja prijedloga za ponavljanje pravomoćno završenog postupka i u kojem, ponovljenom postupku, nije usvojen zahtjev tužitelja na utvrđenja vlasništva nekretnina.
NN 38/2000 • 9.2. Tužitelji od Ustavnog suda traže donošenje odluke kojom bi se ocijenilo i utvrdilo da su, naprijed označenim sudbenim aktima, povrijeđene odredbe iz članaka 3., 19. i 115. stavak 3. Ustava, a time i njihova prava koja tužitelji nazivaju ustavnim pravima, i to stoga što sudovi u tri stupnja (općinski, županijski i Vrhovni sud) nisu pravilno primijenili materijalno pravo, uslijed čega da je činjenično stanje ostalo nedovoljno utvrđeno, a sve je dovelo do bitnih povreda postupovnih odredbi.
NN 38/2000 • 10. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, ne obnaša nadležnosti žalbenog suda niti Vrhovnog suda, već utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama tužitelja došlo do ustavno nedopuštenog zadiranja u temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, tj. je li povrijeđeno ustavno pravo tužitelja (stavak 1. članka 59. Ustavnog zakona).
NN 38/2000 • 11. Stoga su i ovlasti Ustavnog suda u svezi s pitanjima primjene materijalnog prava, činjeničnih utvrđenja i ocjene dokaza kvalitativno drukčije.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2000 • 12. Ustavni se sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje, ne upušta se ni u ocjenu dokaza niti u pravnu ocjenu sudova.
NN 38/2000 • Za Ustavni sud su relevantne činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava, a pogrešna primjena materijalnog prava nije, sama po sebi, ustavno valjani razlog za podnošenje ustavne tužbe.
NN 38/2000 • 13. Ustavni sud ispituje relevantne činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava. Utvrdi li Sud da je u konkretnom slučaju došlo do povreda postupovnih pravila (primjerice: stranci u postupku nije bila dana mogućnost dati svoj iskaz; ili mogućnost raspravljati na ročištu odnosno na raspravi o provedenim dokazima i sl.), takva povreda znači i povredu ustavnih prava koja se štite institutom ustavne tužbe.
NN 38/2000 • 14. Ustavni sud ispituje i pogrešnu primjenu materijalnog prava ako ona istodobno znači i povredu ustavnog prava. Pojedinačni akt (sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela javnih ovlasti) nezakonit je, ako je rezultat pogrešne primjene materijalnog prava. Svaka nezakonitost, međutim, ne mora uvijek istodobno biti i povreda ustavnog prava.
NN 38/2000 • Stoga Ustavni sud, u ovoj fazi ispitivanja ustavne tužbe, ispituje sadrži li ustavna tužba ustavnopravne razloge za sumnju da je, uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, moglo doći do povrede ustavnog prava. U slučaju utemeljenosti takvih razloga, Sud će u daljnjoj fazi prići ispitivanju (ne)osnovanosti istih u svezi s povredom ustavnog prava (odlučivanje o meritumu zahtjeva iz ustavne tužbe).
NN 38/2000 • 15. Tužitelji predmetnom ustavnom tužbom ne pružaju Ustavnom sudu valjani temelj za postupanje s ustavnom tužbom izvan označenog načelnog ispitivanja, a to proizlazi iz razloga ustavne tužbe.
NN 38/2000 • 16. Konkretno, tužitelji u ustavnoj tužbi ističu povredu načela ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka 3. Ustava te povredu načela zakonitosti iz članka 115. stavak 3. Ustava.
NN 38/2000 • 17. Međutim, u odredbi članka 3. Ustav ne utvrđuje slobode i prava čovjeka i građanina (ustavna prava). Naime, u članku 3. Ustav utvrđuje najviše vrednote ustavnog poretka koje se razrađuju i određuju u drugim odredbama Ustava, a posebice u onima kojima se jamče slobode i prava čovjeka i građanina. Odredba članka 3. Ustava služi kao osnova za tumačenje Ustava i kao smjernica zakonodavcu pri razradi ustavnih prava građana te je i upućena državnim tijelima, a ne neposredno građanima.
NN 38/2000 • 18. Odredbe iz stavka 3. članka 115. Ustava propisuje načelo zakonitosti za sudbenu vlast. Propisujući temeljne smjernice i dužnost sudova da postupaju i odlučuju zakonito, ta ustavna odredba ne sadrži slobode i prava koja su Ustavom zajamčena fizičkoj ili pravnoj osobi (nastavno: subjektivno ustavno pravo).
NN 38/2000 • Stoga se iz te odredbe ne može izvesti zaključak o postojanju subjektivnog ustavnog prava na zakonitost odluka sudbene vlasti, već tom odredbom ustavotvorac, u ukupnosti članka 115. Ustava, sudbenoj vlasti povjerava da samostalno i neovisno brine o zakonitosti, a Vrhovnom je sudu Republike Hrvatske, ne Ustavnom sudu, povjereno osiguravanje jedinstvene primjene zakona (članak 116. Ustava).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 42/90, Broj 90/04,
Broj 92/05, Broj 67/09,
Broj 58/99, Broj 127/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE