PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 47/1995 • 13. Ostali troškovi uključuju se u troškove zaliha samo do veličine do koje su nastali dovodenjem zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. Primjerice, može biti prikladno uključiti neproizvodne opće troškove iIi troškove oblikovanja proizvoda za posebne kupce u troškove zaliha.
NN 47/1995 • 14. Primjeri troškova isključenih iz troškova zaliha i priznatih kao rashod razdoblja u kojem su nastali, jesu:
NN 47/1995 • (a) neuobičajeni iznos otpadnog materijal; rada ili drugih proizvodnih troškova;
NN 47/1995 • (b) troškovi skladištenja, osim ako su ti troškovi neophodni u proizvodnom postupku prije daljnje faze proizvodnje;
NN 47/1995 • (c) administrativni opći troškovi koji ne doprinose dovodenju zaliha na sadašnju Iokaciju i sadašnje stanje; i
NN 47/1995 • 15. U određenim uvjetima troškovi posudbe uključuju se u troškove zaliha. Ti su uvjeti određeni u dozvoljenom alternativnom postupku u Međunarodnom računovodstvenom standardu, MRS-u 23, Troškovi posudbe.
NN 47/1995 • 16. Troškovi zaliha pružatelja usluga jesu prvenstveno rad i drugi troškovi osoblja izravno uključenih u pružanje usluga, u što ulazi nadzorno osoblje i opći troškovi koji se mogu pridodati. Rad i drugi troškovi koji se odnose na prodaju i opće administrativno osoblje ne uključuju se, ali se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali.
NN 47/1995 • 17. Tehnike mjerenja troškova zaliha, kao što su metoda standardnog troška ili metoda trgovine na malo, mogu se dogovorno koristiti, ako su rezultati približni trošku. Standardni troškovi uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada, učinkovitost i proizvodni kapacitet. Oni se redovito pregledavaju te, ako je neophodno, mijenjaju u svjetlu tekućih uvjeta.
NN 47/1995 • 18. Metoda trgovine na malo često se koristi u trgovini na malo za mjerenje zaliha velikog broja predmeta koji se hrzo mijenjaju, što ima,ju slične marže i za koje je nepraktično koristiti druge troškovne metode. Trošak zaliha se određuje smanjenjem vrijednosti prodaje zaliha odgovarajućim postotkom bruto marže. Postotak koji se koristi uzima u obzir zalihu koja je označena ispod njene izvorne prodajne cijene. Često se koristi prosječni postotak za svaki prodajni odjel na malo.
NN 47/1995 • 19. Troškovi predmeta zaliha koji nisu redovito međusobno razmjenivi te proizvedene i odvojene robe i usluge odvojene za posebne projekte trebaju.se odrediti koristeći specifičnu idenrifikaciju njihovih pojedinačnih troškova.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 47/1995 • 20. Specifična identifikacija troška znači da se specifični troškovi pridodaju identificiranim predmetima zaliha. To je prikladan postupak za predmete koji su odvojeni za posebni projekt, neovisno jesu li kupljeni ili proizvedeni. Međutim, specifična identifikacija troškova je neprikladna za veliki broj predmeta zaliha, koji su redovito međusobno nerazmjenjivi. U takvim okolnostima, mogla bi se koristiti metoda izabiranja predmeta koji preostanu u zalihama da se dobiju predodređeni učinci kod neto profita ili gubitka razdoblja.
NN 47/1995 • 21. Trošak zaliha, osim onih obradenih u točki 19, treba se odrediti korištenjem metode troška prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO) ili prosječna ponderirana cijena.
NN 47/1995 • 22. Metoda troška FIFO pretpostavlja da se predmeti zaliha koji su prvo kupljeni prvo se i prodaju, a prema tome preostali predmeti zaliba na kraju razdoblja su oni koji su posljednji kupljeni ili proizvedeni. Prema metodi prosječne ponderirane cijene, trošak svakog predmeta se određuje od prosječnih ponderiranin cijena sličnih predmeta na početku razdoblja i troška sličnih predmeta kupljenih ili proizvedenih tijekom razdoblja. Prosjek se može izračunati periodično ili kod svake dodatno primljene isporuke, što ovisi od uvjeta u kojima posluje poduzeće.
NN 47/1995 • 23. Trošak zaliha, osim onih obrađenih u točki 19, treba se odrediti korištenjem metode posljednji ulaz - prvi izlaz (LIFO).
NN 47/1995 • 24. Metoda LIFO pretpostavlja da predmeti zaliha koji su posljednji kupljeni ili proizvedeni prvi se prodaju, a prema tome preostali predmeti zaliha na kraju razdoblja su oni koji su prvi kupljeni ili proizvedeni.
NN 47/1995 • 25. Trošak zaliha možda neće biti nadoknadiv ako su zalihe oštećene, ako su u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. Trošak zaliha također možda neće biti nadoknadiv ako procijenjeni troškovi dovršenja ili procijenjeni troškovi koji trebaju nastati povećavaju trošak prodaje. Praksa otpisivanja zaliha ispod troška do neto vrijednosti koja se može realizirati u skladu je sa stajalištem da se u imovinu ne trebaju knjižiti očekivani viškovi iznosa koji se trebaju realizirati od njihove prodaje iIi uporabe.
NN 47/1995 • 26. Zalihe se obično otpisuju do neto vrijednosti koja se može realizirati na nekom predmetu, primjenjujući predmet po predmet. Međutim, u nekim okolnostima može biti prikladno grupirati slične ili povezane predmete. To može biti slučaj s predmetima zaliha koji se odnose na istu proizvodnu liniju koje imaju slične namjene ili krajnju uporabu te se proizvode i trguju u istim zemljopisnim područjima i ne bi bilo praktično procjenjivati ih odvojeno od drugih predmeta te proizvodne linije. Nije prikladno otpisivati zalihe koje se temelje na klasifikaciji zaliha, primjerice, gotovih roba ili svih zaliha pojedine djelatnosti ili zemljopisnog segmenta. Pružatelji usluga obično skupljaju troškove svake usluge za koju će se teretiti odvojena prodajna cijena. Prema tome, svaka takva usluga se tretira kao posebna stavka.
NN 47/1995 • 27. Procjene neto vrijednosti koje se mogu realizirati temeIje se na najpouzdanijem dokazu koji je raspoloživ u vrijeme kada se procjene utvrđuju kao iznos zaliha koje se očekuje realizirati. Ove procjene uzimaju u obzir fluktuacije cijena ili troška izravno se odnoseći na događaje koje nastaju poslije završetka razdoblja u mjeri da takvi događaji potvrđuju uvjete koji postoje na kraju razdoblja.
NN 47/1995 • 28. Procjene neto vrijednosti koja se može realizirati također uzimaju u obzir namjenu zbog čega se zaliha drži. Primjerice, neto vrijednost koja se može realizirati od količina zaliha što se drži da se udovolji ugovorima o prodaji iIi pružanja usluga temelji se na ugovorenoj cijeni. Ako su ugovori o prodaji manji od količina zaliha koja se drži, neto prodajna vrijednost viška koja se može realizirati, temelji se na općim prodajnim cijenama. Gubici od nepredviđenih obveza kod ugovora o prodaji količina viška zaliha koja se drži i gubici od nepredviđenih obveza kod ugovora o kupnji obraduju se u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 10, Nepredviđeni događaji i događaji nastali nakon datuma bilance.
NN 47/1995 • 29. Materijali i drugi oblici zaliha koji se drže za korištenje u proizvodnji zaliha ne otpisuju se ispod troška, ako se očekuje da će gotovi proizvodi u kojima će biti sadržani ti materijali i drugi oblici zaliha biti prodani po cijeni, u visini troška ili iznad troška. Međutim, kada smanjenje cijene materijala ukazuje da će trošak gotovih proizvoda prijeći neto vrijednost koja se može realizirati, materijali se otpisuju do neto vrijednosti koja se možc realizirati. U takvim okolnostima, trošak zamjene materijala može biti najpogodnija mjera njihove neto vrijednosti koja se može realizirati.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 136/05, Broj 177/04,
Broj 115/07, Broj 63/00,
Broj 109/07, Broj 47/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE