PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 67/2001 • 31. U skladu s iznijetim odlučeno je i riješeno kao u izreci.
NN 67/2001 • Ova se odluka i rješenje temelje na odredbama članka 53. stavka 1. i članka 41. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99).
NN 67/2001 • 3 U stavcima 4. i 5. članka 27. ZidZS-a propisano je da se za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može imenovati osoba koja je najmanje petnaest godina radila kao dužnosnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima ili isto toliko vremena bila odvjetnik ili javni bilježnik odnosno sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva.
NN 67/2001 • Obrazloženje suprotnog glasa pri donošenju odluke i rješenja u predmetu broj U-I-190/2001
NN 67/2001 • Pozivom na odredbu iz st. 5. čl. 26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, kojom se daje pravo sucu Ustavnog suda da u primjerenom roku od dana izradbe odluke pisano obrazloži i objavi svoje mišljenje u slučaju da je glasovao suprotno većini, iznosim sljedeće obrazloženje svoga glasa protiv odluke i rješenja u gornjem predmetu:
NN 67/2001 • 1. Odlukom većine ukinute su odredba stavka 2. članka 73c. ZidZS-a u dijelu koji glasi: »a iznimno i osoba koja ne obnaša sudačku dužnost uz uvjet da je istaknuti pravnik koji ispunjava uvjete za suca tog suda« i odredba stavka 3. članka 73c. ZidZS-a u cijelosti. U točki 18. obrazloženja odluke utvrđuje se da je ukidanjem navedenog dijela odredbe st. 2. članka 73c. ZidZS-a ostao na snazi dio te odredbe koji glasi »Kandidat može biti sudac koji ispunjava uvjete za suca tog suda.«
NN 67/2001 • Mišljenja sam da odredbe stavka 2. i 3. članka 73c. ZidZS nisu u nesuglasnosti s Ustavom. Tu tvrdnju temeljim na ključnoj postavci iz obrazloženja odluke, naime, da iz naravi poslova »sudske uprave« organski proizlazi da za predsjednika suda može biti imenovan samo sudac (koji ispunjava uvjete za suca suda u koji se imenuje) i tekstualne interpretacije spomenutih odredaba. U te dvije odredbe sadržana su kako materijalnopravna, tako i procesnopravna jamstva da za predsjednika suda ne može biti imenovana osoba koja nije sudac. Ako bi se na natječaj za predsjednika suda (iznimno) prijavila osoba koja ne obnaša sudačku dužnost, mogla bi postati predsjednikom suda samo uz kumulativno ispunjenje triju pretpostavaka: da je istaknuti pravnik, da ispunjava uvjete za suca tog suda i da je Državno sudbeno vijeće imenuje sucem tog suda.
NN 67/2001 • Nedvosmislenost nakane zakonodavca da za predsjednika suda može biti imenovan isključivo sudac, nedvojbeno proizlazi iz posljednje odredbe stavka 3. članka 73c. prema kojoj se cijeli postupak imenovanja mora ponoviti, ako takvog kandidata Državno sudbeno vijeće ne bi imenovalo za suca.
NN 67/2001 • Tvrdnju iz obrazloženja odluke da su normativna rješenja iz stavka 3. članka 73c. ZidZS-a izravan izvor, ni manje ni više nego, »institucionalne nestabilnosti sudbene vlasti«, držimo u najmanju ruku pretjeranom. Dopuštamo da bi moglo doći do izvjesne nestabilnosti, ali ne sudbene vlasti, nego eventualno u radu konkretnog suda, no to ne bismo pripisali normativnom rješenju navedene odredbe, već njezinoj nepravilnoj primjeni odnosno nepoštivanju.
NN 67/2001 • Naš je zaključak da ukinute odredbe nisu protivne načelu jednakosti svih pred zakonom (st. 2. čl. 14. Ustava), niti ustavnoj odredbi o dostupnosti svakome svakog radnog mjesta pod jednakim uvjetima (st. 2. čl. 54. Ustava). Naprotiv, poštivanje navedenih ustavnih načela osigurano je zakonskim odredbama da se sudački položaji popunjavaju isključivo putem natječaja i imenovanjem od strane Državnoga sudbenog vijeća.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 67/2001 • Upozoravamo, međutim, da je ukidanjem dijela odredbe stavka 2. članka 73c. ZidZS-a, a da temeljem istog obrazloženja nije ukinuta i sadržajno identična odredba stavka 4. članka 32a. ZidZS-a (prema kojoj za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom Sudu), stvoreno, prema našem mišljenju, stanje propisa protivno ustavnom načelu jednakosti svih pred zakonom. To tim više što se istom odredbom, protivno ustavnom položaju Državnoga sudbenog vijeća (čl. 123. Ustava), ovo obvezuje da osobu izabranu za predsjednika Vrhovnog suda imenuje sucem toga Suda. Obrazloženje da je, za razliku od predsjednika ostalih sudova, predsjednik Vrhovnog suda ustavnopravna institucija, bilo bi prihvatljivo samo kad bi mogućnost izbora osobe koja do tada nije obnašala sudačku dužnost u tom Sudu, bila predviđena Ustavom, a ne zakonom.
NN 67/2001 • 2. Suprotno rješenju većine, smatram da je trebalo donijeti odluku o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom prijelazne odredbe stavka 1. članka 44. ZidZS-a te istu ukinuti u dijelu koji glasi: »i imenovanja predsjednika sudova«. Promjena nadležnosti za imenovanje predsjednika sudova (ministar pravosuđa umjesto Državnoga sudbenog vijeća) nije osnovan razlog da se, ne čekajući da dužnost legalno izabranih predsjednika prestane istekom vremena na koje su imenovani, provodi postupak novog imenovanja. Polazeći od inače pravilnog utvrđenja pravne naravi funkcije predsjednika suda (»... da je predsjednik suda primarno sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave« – vidi točke 15. i 16. obrazloženja Odluke), mišljenja sam da je odredbom stavka 1. članka 44. ZidZS-a zakonodavac povrijedio, ne samo ustavno načelo vladavine prava, nego i načelo neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti.
NN 67/2001 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu sudac Jasna Omejec, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi R. B. iz Z., kojeg zastupa mr. D. J., odvjetnik iz Z., na sjednici Suda održanoj 12. srpnja 2001. godine, donio je sljedeću
NN 67/2001 • – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-3151/1996-4 od 9. travnja 1997. godine;
NN 67/2001 • – rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-43-UP/I-17103/10707/1-1993 od 18. kolovoza 1995. godine.
NN 67/2001 • II. Predmet se vraća na ponovni postupak Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
NN 67/2001 • 1. Podnositelj je podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-3151/1996-4 od 9. travnja 1997. godine, kojom je presudom, kao neosnovana, odbijena tužba podnositelja u upravnom sporu, izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-43-UP/I-17103/10707/1-1993 od 18. kolovoza 1995. godine. Tim je rješenjem odbijen zahtjev podnositelja ustavne tužbe za primitak u hrvatsko državljanstvo primjenom odredbe članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, broj 53/91, 70/91, 28/92 i 113/93, u daljnjem tekstu: Zakon).
NN 67/2001 • 2. Podnositelj nalazi da je osporenim rješenjem i presudom Upravnog suda povrijeđeno ustavno pravo iz članka 18. Ustava Republike Hrvatske, kao i da je povrijeđena odredba članka 117. Ustava.
NN 67/2001 • Obrazlažući ustavnu tužbu podnositelj navodi da njegovo pravo na žalbu, istina, nije formalno povrijeđeno, jer je imao mogućnost koristiti se tim pravnim sredstvom, međutim da mu je u navedenom postupku faktički uskraćeno pravo na žalbu. To stoga, jer se o njegovoj tužbi Upravnom sudu i razlozima iznesenim u njoj nisu osvrnuli ni Ministarstvo unutarnjih poslova, niti Upravni sud. Također, nalazi da osporena presuda Upravnog suda nije utemeljena na zakonu. Ističe da se u inozemstvu nalazi samo privremeno, te da u Z. ima prijavljeno prebivalište od 1967. godine, u kojem posjeduje nekretnine (stan) i gdje živi većina članova njegove obitelji, te stoga ispunjava pretpostavku prijavljenog prebivališta u trajanju od pet godina.
NN 67/2001 • 3. Iz obrazloženja osporavanog rješenja upravnog tijela proizlazi stajalište tog tijela da pretpostavka iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona podrazumijeva ne samo prijavljeni boravak u neprekidnom trajanju od 5 godina na teritoriju Republike Hrvatske nego i činjenicu stvarnog življenja u Republici Hrvatskoj, što u konkretnom slučaju, ocjena je tog tijela, nije ispunjeno.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 162/03, Broj 71/08,
Broj 75/95, Broj 176/04,
Broj 67/07, Broj 155/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE