PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-07-67-1112 NN 67/2001

• – je li zakonodavac osporenim člancima povrijedio ustavno načelo vladavine prava koje zahtijeva preciznost i jasnoću propisa te primjerenost učinaka primjene zakona legitimnim očekivanjima stranaka na koje se navedene odredbe neposredno primjenjuju, i

Stranica NN 67/2001

• U provedenom ustavnosudskom postupku Sud je utvrdio da je propisani sustav ocjenjivanja, čiju preciznost i određenost predlagateljica osporava, suglasan zahtjevima koje pred zakonodavca postavlja načelo vladavine prava. Ustavni sud smatra da osporene odredbe mogu osigurati relativno ujednačenu praksu ocjenjivanja sudaca. One, dakle, sadrže dostatan stupanj jasnoće i određenosti za utvrđenje njihove sukladnosti s načelom vladavine prava.

Stranica NN 67/2001

• Sud nadalje utvrđuje da predlagateljica nije obrazložila tvrdnju da su osporene odredbe nesuglasne načelu iz članka 14. stavka 2. Ustava o jednakosti svih pred zakonom i načelu iz članka 54. stavka 2. Ustava o dostupnosti svakomu pod jednakim uvjetima svakog radnog mjesta i dužnosti. Sud smatra važnim istaknuti da sudac, koji se ne složi s ocjenom obavljanja svoje sudačke dužnosti, ima pravo podnijeti prigovor proširenoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja ocjenu može izmijeniti, u cijelosti ili djelomično, ili je ukinuti i vratiti sudačkom vijeću na ponovno odlučivanje. Dakle, predviđen je pravni lijek za eventualnu netočnost ili nepotpunost ocjene obavljanja sudačke dužnosti, zbog čega Sud ne nalazi da bi osporavajući navodi predlagateljice u vezi s člancima 28., 29. i 30. ZidZS-a bili osnovani.

Stranica NN 67/2001

• 29. Članak 19. ZidZS-a osporen je u dijelu koji se odnosi na novi članak 31.n stavak 1. alineju 1., a koji glasi:

Internet NN 67/2001
• Član sudačkog vijeća prestaje obnašati svoju dužnost prije isteka mandata:
Propis NN 67/2001
• Polazeći od osporavajućih razloga predlagateljice, Ustavni sud je u vezi s navedenom odredbom razmotrio sljedeća dva pitanja:
Propis NN 67/2001 • – je li zakonodavac povrijedio načelo vladavine prava kada je propisao da dužnost člana sudačkog vijeća prestaje prije isteka mandata ako to ovaj sam zatraži, a da taj prestanak nije ničim uvjetovao (pa ni donošenjem deklarativnog akta), i
Propis NN 67/2001 • Sud je ocijenio da nije nesuglasna ustavnom načelu vladavine prava i ustavnom načelu neovisnosti i samostalnosti sudstva zakonska odredba prema kojoj dužnost člana sudačkog vijeća prestaje ako član to sam zatraži.
Propis NN 67/2001 • Ustavni sud utvrđuje da je zakonodavac imao pravo samostalno urediti situacije u kojima članu sudačkog vijeća prestaje dužnost člana u tom dijelu i prije isteka mandata. Sukladno tome, u pravnoj situaciji u kojoj samo o volji člana sudačkog vijeća ovisi njegov ostanak na dužnosti člana u tom tijelu, zakonodavac nije imao obvezu propisivati ograničenja ili uvjete pod kojima se ta volja može realizirati, kao što to u svom podnesku tvrdi predlagateljica. Isto tako, iz činjenice što je zakonodavac prestanak obavljanja dužnosti člana sudačkog vijeća vezao uz sučevu izjavu volje (»ako to sam zatraži«), proizlazi da zakonodavac nije bio obvezan izrijekom propisati obvezu donošenja još i posebnog akta o tome, jer posljedice koje se očituju u prestanku članstva u sudačkom vijeću nastupaju ex lege na dan davanja takve izjave.
Propis NN 67/2001 • Ipak, Ustavni sud potvrđuje pravilnost predlagateljičinog stajališta da bi radi ostvarenja načela pravne sigurnosti bilo svrsishodno u takvim slučajevima donijeti deklaratorni akt kojim bi se utvrdilo da je određenom sucu prestala dužnost člana sudačkog vijeća na vlastiti zahtjev na dan kada je on to zatražio. To stoga što se u konkretnom slučaju radi o deklaratornom aktu čiji su učinci usmjereni na to da pripreme pravnu osnovu za donošenje drugog konkretnog konstitutivnog akta kojim bi sudačko vijeće na upražnjeno mjesto imenovalo zamjenika člana sudačkog vijeća. Ta obveza proizlazi iz članka 31.n stavka 2. ZidZS-a koji izrijekom propisuje da ako član sudačkog vijeća prestane obnašati dužnost prije isteka mandata, sudačko će vijeće na njegovo mjesto imenovati zamjenika, poštujući redoslijed ostvaren na izborima za članove sudačkog vijeća.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 67/2001 • Zbog navedenog, Ustavni sud utvrđuje da osporena zakonska rješenja ne daju osnovu za sumnju da bi se njihovom neposrednom primjenom mogao onemogućiti rad sudačkih vijeća, kao institucionalnog izraza sudske samouprave, odnosno da bi se time povrijedilo načelo vladavine prava i načelo neovisnosti i samostalnosti sudstva, zajamčeni člancima 3. i 117. stavkom 2. Ustava.
Propis NN 67/2001 • 30. OBVEZNOST PRAVNIH SHVAĆANJA SUDOVA – Člankom 18. ZidZS-a izmijenjen je članak 30. stavak 3. ZS-a. Osporene odredbe članka 18. glase:
Propis NN 67/2001 • Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske obvezatno je za sva vijeća tog odjela«.
Propis NN 67/2001 • Polazeći od osporavajućih razloga predlagateljice, Ustavni sud je u vezi s navedenim člancima ZidZS-a razmotrio sljedeće ustavnopravno pitanje:
Propis NN 67/2001 • Ustavni sud ne prihvaća predlagateljičinu tvrdnju da je osporenom odredbom institut pravnog shvaćanja suda – suprotno Ustavu – »promoviran« u temelj suđenja. Ta bi tvrdnja, naime, bila točna samo u slučaju da je zakonodavac propisao da su pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske obvezatna za sve sudove nižeg stupnja, čime bi se neposredno povrijedilo i ustavno načelo da sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
Propis NN 67/2001 • Nasuprot tome, članak 18. ZidZS-a propisuje obvezatnost pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao najvišeg suda u zemlji, za sva vijeća tog odjela, s ciljem da Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješavanju konkretnih predmeta postigne jednoobrazan pristup istovjetnim materijalnopravnim situacijama.
Propis NN 67/2001 • To stoga što je jednoobrazan pristup istovjetnim materijalnopravnim situacijama ustavna obveza najvišeg suda u zemlji. Odredba članka 118. stavka 1. Ustava izrijekom zahtijeva da Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Propis NN 67/2001 • Iz te ustavne odredbe nedvojbeno slijedi da se zakoni u istovjetnim pravnim situacijama moraju primjenjivati jednoobrazno (jedinstveno), što se postiže pridržavanjem ujednačenih stajališta u sudskoj praksi. Ako bi sudovi u istim ili sličnim situacijama u različitim vijećima donosili različite odluke, sa stajališta sudionika u postupcima moglo bi se postaviti pitanje ravnopravnosti građana o čijim se pravima i obvezama u postupcima pred raznim vijećima odlučuje. Zato pravna shvaćanja, donijeta na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi ujednačavanja sudske prakse, treba shvatiti kao mjeru koja vodi k Ustavu utvrđenom cilju jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.
Propis NN 67/2001 • Osporena odredba ne vrijeđa neovisnost sudbene vlasti, jer slobodu sudaca od uputa za odlučivanje u prvom redu treba shvatiti kao slobodu od uputa danih izvana, od strane nesudskih tijela. Iz ustavnog načela samostalnosti sudbene vlasti ne mogu se izvoditi zaključci o apsolutno slobodnim mišljenjima pojedinih sudaca ili vijeća, jer i sav sustav pravnih lijekova počiva na kontroli njihova mišljenja. S druge strane, ako su zakonske odredbe takve da potiču dvojbe o njihovu smislu i načinu primjene, onda raspravljanje unutar sudova o spornim pitanjima i ujednačavanje sudske prakse o njima, spadaju u mjere koje podižu razinu učinkovitosti sudačke djelatnosti.
Propis NN 67/2001 • Ustavni sud je na kraju razmotrio i pitanje je li zakonodavac imao ustavni temelj za propisivanje obvezatnosti pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici sudskog odjela Upravnog suda Republike Hrvatske. Polazeći od postojećih značajki upravnog spora u Republici Hrvatskoj, sud je utvrdio da je zakonodavac bio ovlašten propisati takvu odredbu temeljem odredbe članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava, koja propisuje da Hrvatski sabor samostalno, u skladu s Ustavom, odlučuje – pored ostalog – i o uređivanju pravnih odnosa u Republici Hrvatskoj.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 73/97, Broj 10/06, Broj 38/07, Broj 118/01, Broj 28/08, Broj 129/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled