PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1995-02-9-146 NN 9/1995

• 4. U svezi s uporabom hrvatskog i manjinskog jezika u Republici Hrvatskoj, u zahtjevu su osporene kao neustavne i nezakonite i druge odredbe Statuta, kojima je uređena uporaba hrvatskog i talijanskog jezika na načelu ravnopravnosti. Ustavni sud je ukinuo i te odredbe. Temeljni razlog kako osporavanja, tako, i ukidanja takvih odredbi jest taj što u Republici Hrvatskoj niti Ustavom niti zakonima nije propisana ravnopravna uporaba hrvatskog ili bilo kojeg drugog jezika manjina. Samo pod uvjetima propisanim zakonom može se uz hrvatski jezik utvrditi i službena uporaba i jezika pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Sadržaj prava na službenu uporabu manjinskog jezika suglasno Ustavu i Ustavnom zakonu o ljudskim pravima, kao i način ostvarivanja toga prava, tek se treba urediti posebnim zakonom, koji je u pripremi, dakako ukoliko nije obuhvaćen nekim međunarodnim ugovorima, kako je to u obrazloženju ove Odluke pod točkom II/3. rečeno.


Propis NN 9/1995

• Kako Ustav i zakoni Republike Hrvatske ne propisuju u službenoj uporebi ravnopravnost nekog drugog (manjinskog) jezika pa tako ni talijanskog s hrvatskim jezikom, nesuglasne su s Ustavom sve takove odredbe Statuta.


Propis NN 9/1995

• - stavak 2. članka 4 Statuta, kojim se propisuje da Županija Istarska ima dvojezičan pečat na hrvatskom i talijanskom jeziku.


Propis NN 9/1995

• Ustav ne poznaje pojam dvojezičnosti ili višejezičnosti u službenoj uporabi jezika i pisma u Republici Hrvatskoj, a posebnog zakone o službenoj uporabi jezika i pisma pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj još nema Ustavni zakon o ljudskim pravlma u članku 8. je utvrdio da jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi službenu uporabu dvaju ili više jezika i pisama vodeči računa o broju pripadnika i interesima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. To se, iz već naprijed navedenih razloga o ustavnom određenju županije (točka II/1. obrazloženja ove Odluke) ne odnosi, bez posebnog zakona, i na županije. Dosljedno tome, a na temelju ustavnog ovlaštenja iz članka 110. Ustava, Vlada Republike Hrvatske je u provođenju Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, donijela Uredbu o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave ("Narodne novine", broj 25/94). Prema članku 17. stavak 1. te Uredbe, sadržaj natpisne ploče, zaglavlja akta i pečata tijela jedinica lokalne i mjesne samouprave, u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo utvrđena službena uporaba jezika i pisma etničke i nacionalne zajednice ili manjine, ispisuje se na pismu i jeziku etničke i nacionalne zajednice ili manjine ispod teksta na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.


Propis NN 9/1995
• Stoga županija nije bila ovlaštena Statutom utvrditi dvojezičnost svoga pečata

Propis NN 9/1995
• - članak 24. Statuta, kojim je propisano da je na dijelu ili cijelom području gradova i opčina Županije Istarske gdje prebivaju pripadnici autohtone talijanske nacionalne zajednice, talijanski jezik ravnopravan s hrvatskim jezikom, zatim da odluku o upora

Propis NN 9/1995 • Odredbe ovoga članka nesuglasne su s Ustavom iz već naprijed navedenih razloga. Županija nema ovlasti uređivati pitanje uporabe manjinskog jezika. Manjinska prava isključivo jamči i štiti Republika Hrvatska kao država te bez posebne zakonske ovlasti, a takve za sada nema, to pravo ne pripada i tupaniji. Ova Odluka time ne zadire u prava općina i gradova što je naprotiv osporenom odredbom županija učinila. Naime, županija je navedenim odredbama oduzela uređenje ovih prava i jedinicama lokalne samouprave - gradovima i općinama.
Propis NN 9/1995 • - članak 26. Statuta, kojim je utvrđeno da županija radi ostvarivanja ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika zapošljava odgovarajući broj djelatnika koji se podjednako služe hrvatskim i talijanskim jezikom te da pripadnici talijanske nacionalne zaj
Propis NN 9/1995 • Uz već navedeno o nesuglasnosti ovakvih odredaba s Ustavom, županija je u ovome članku razradila pitanja koja su u zakopodavnoj nadležnosti Republike Hrvatske i time proširila svoje ovlasti. To je nesuglasno s člankom 5. Ustava, prema kojem u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.
Propis NN 9/1995 • - članak 27. Statuta, kojim je u općinama i gradovlma Županije Istarske s dvojezičnim statutom obvezno učenje talijanskog jezika u školama s hrvatskim nastavnim jezikom, dok je u drugim gradovima i općinama prema odredbama njihovih statuta učenje talijans
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 9/1995 • Podnositelj zahtjeva je osporio ustavnost ove odredbe smatrajući članak 27. Statuta nesuglasnim s Člankom 12.Ustava.. Posebno ukazuje na nesuglasnost s Ustavom pojma "općine s dvojezičnim statuom", jer dvojezičnost proizlazi iz shvaćanja o ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika. Ustav pak, sadrži odredbe o privatnoj, javnoj i službenoj uporabi manjinskog jezika uz hrvatski jezik, a ne i o ravnopravnosti tih jezika.
Propis NN 9/1995 • Ustavni sud je nesuglasnost odredbe članka 27. Statut utvrdio kako u odnosu na članak 12. Ustava, tako i Članak 7. stavak 2. Ustavnog zakona o ljudskim pravima.
Propis NN 9/1995 • Prema članku 12. Ustava, u Republici Hrvatskoj je i službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, a u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te čirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Prema članku 7. stavak 2. Ustavnog zakona o ljudskim pravima, u općinama u kojima pripadnici etničke nacionalne zajednice ili manjine čine većinu u ukupnom broju stanovnika, u službenoj uporabi će biti uz hrvatski jezik i latinično pismo i jezik i pismo te etničke i nacionalne zajednice ili manjine. U kojim jedinicama lokalne samoujrave i uprave odnosno školama će se učiti uz hrvatski jezik i jezik nacionalne zajednice ili manjine, uredit će se posebnim zakonom.
Propis NN 9/1995 • Stoga je odredba članka 27. Statuta nesuglasna navedenim odredbama Ustava i Ustavnog zakona o ljudski pravima te na način kako je uređena nije mogla biti niti predmet statutarnog uredenja.
Propis NN 9/1995 • - članak 41. Statuta, kojim je uređeno pitanje svećane prisege članova županijske skupštine, koju daju na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Propis NN 9/1995 • lako podnositelj zahtjeva nije osporio sam tekst svečane prisege, cijeli 41. članak Statuta sporan je stoga što svojom formulacijom u stavku 1. u biti utvrđuje ravnopravnu uporabu hrvatskog i talijanskog jezika. Razlozi nesuglanosti s Ustavom takve odredbe dani su već naprijed.
Propis NN 9/1995 • - stavak 3. članka 44. Statuta, kojim je određeno da akti skupštine objavljuju u službenim novinama županije na hrvatskom i talijanskom jeziku. Podnositelj zahtjeva osporio ovu odredbu kao nesuglasnu s Ustavom i zakona iz svih onih razloga iz kojih je osp
Propis NN 9/1995 • Ustavni sud i kod ove odredbe, koja na neodređeni način ureduje pitanje objave svojih akata na oba jezika, ostaje kod svoje ocjene da su sve odredbe Statuta, koje nameću zaključak o ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika, protivne članku 12. Ustava, ne dovodeći time u pitanje prava manjina iz članka 15. Ustava i drugih posebnih propisa, posebno ne ni pravo pripadnika svih naroda i manjina na slobodno služenje svojim jezikom i pismom (članak 15. stavak 2. Ustava).
Propis NN 9/1995 • 5. Odredbama članka 13. Statuta utvrđena su područja u kojima županija samostalno donosi propise.
Propis NN 9/1995 • Podnositelj zahtjeva smatra da je tim odredbama županija utvrdila svoj djelokrug nesuglasno s Ustavom i zakonima, koji su uredili djelokrug poslova županije. Pri tome se posebno ukazuje da je i tim odredbama županija proširila svoje ovlasti u pogledu sadržaja statuta županije, utvrđenog u članku 7. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 69/07, Broj 66/09, Broj 3/07, Broj 148/99, Broj 149/09, Broj 119/04


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled