PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 31/2000 • 8.3. Odredbom članka 5. Ustava načelo ustavnosti i zakonitosti utvrđeno je kao temeljno načelo pravnog poretka Republike Hrvatske.
NN 31/2000 • 9. Ostale odredbe Ustava neposredno mjerodavne za ocjenu ustavnosti osporavanog Zakona jesu one koje uređuju granice ovlasti pojedinih tijela državne vlasti utvrđenih Ustavom. U konkretnom slučaju, radi se o odredbi članka 81. alineji 5. Ustava, koja propisuje da Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora, osim taksativno navedenih poslova, obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom. Za ocjenu ustavnosti Zakona neposredno je mjerodavna i odredba članka 121. stavka 1. Ustava, koja propisuje da suce i državne odvjetnike, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj disciplinskoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće.
NN 31/2000 • 10. U postupku ocjene ustavnosti Zakona o Državnom sudbenom vijeću odnosno pojedinih njegovih odredaba, a u svezi s navedenim odredbama Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud pošao je od stajališta da vladavina prava, kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadrži i pitanje o općim obilježjima koje bi zakoni morali imati kako bi s vladavinom prava bili usklađeni. Sud utvrđuje da je za ocjenu ustavnosti osporavanog Zakona to pitanje najvažnije, zbog toga što se vladavina prava ne smije poistovjećivati samo za zahtjevom za zakonitošću postupanja tijela državne vlasti.
NN 31/2000 • 11. Premda pretpostavlja punu ustavnost i zakonitost u smislu članka 5. Ustava, vladavina prava je više od samog zahtjeva za postupanjem u skladu sa zakonom: ona uključuje i zahtjeve koji se tiču sadržaja zakona. Stoga vladavina prava sama po sebi ne može biti pravo u istom smislu u kojem su to zakoni koje donosi zakonodavac. Vladavina prava nije samo vladavina zakona, već vladavina po pravu koja - uz zahtjev za ustavnošću i zakonitošću, kao najvažnijim načelom svakog uređenog pravnog poretka - sadrži i dopunske zahtjeve koji se tiču samih zakonâ i njihova sadržaja.
NN 31/2000 • 11.1. U tom smislu Sud osobito ističe da u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje će se zakon primijeniti. Sud također napominje da zakonske pos
NN 31/2000 • 12. Nadalje, Sud ističe da je načelo diobe vlasti iz članka 4. Ustava jedno od onih pravila za ustrojstvo državne vlasti koja su korisna utoliko ukoliko služe vladavini prava i brane je. Iako samo po sebi nema nezavisnu vrijednost, načelo diobe vlasti jedno je od elemenata vladavine prava, jer sprječava mogućnost koncentracije ovlaštenja i političke moći (samo) u jednom tijelu. Sud pri tom ističe da se odijeljenost triju vlasti ne treba tumačiti mehanički, jer su sve tri državne vlasti funkcionalno isprepletene i međusobno prožete mnoštvom najrazličitijih odnosa i međuutjecaja, s pretežitim ciljem uzajamnog nadzora.
NN 31/2000 • 13. Uvažavajući navedena polazišta, Sud utvrđuje da se Ustavom propisana razdioba nadležnosti između državnih vlasti najbolje štiti ako zakonodavcu nije dopušteno zakonima zadirati u Ustavom utvrđene ovlasti i dužnosti najviših tijela državne vlasti predviđenih Ustavom. U postupku ocjene ustavnosti Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Sud je stoga zauzeo stajalište da ovlasti i dužnosti koje pripadaju najvišim Ustavom utvrđenim tijelima unutar svake od državnih vlasti - a koje su (ovlasti i dužnosti) također propisane Ustavom - ne mogu biti ni proširivane ni ograničavane zakonima, jer bi to moglo utjecati na njihov Ustavom utvrđeni položaj i na međusobne odnose među njima, a time i na temeljna obilježja ustavnopravnog poretka kakav je izvorno ustrojen Ustavom.
NN 31/2000 • 15. Obrazloženje razloga zbog kojih je Sud ocijenio navedene odredbe nesuglasnima s Ustavom navode se prema redoslijedu i numeraciji članaka u prvotnom tekstu Zakona iz 1993. godine, s unijetim izmjenama i dopunama iz 1999. godine.
NN 31/2000 • 16. Osporen je dio odredbe članka 9. stavka 5. Zakona, koji glasi: »Prijedlog za razrješenje dužnosti predsjednika ili člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran mogu podnijeti (...) i Državno sudbeno vijeće«, s obrazloženjem da je odredbom čl. 121. Ustava utvrđen djelokrug DSV-a koji se iscrpljuje u pravu tog tijela da imenuje i razrješuje te odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika. Zbog toga je, prema predlagatelju, neodrživo zakonsko rješenje koje »probija« ustavni djelokrug DSV-a i tom tijelu daje bilo kakvu mogućnost utjecaja na postupak razrješenja vlastitih članova.
NN 31/2000 • 16.1. Polazeći od stajališta iznesenog u točki 13. odluke, Sud utvrđuje da ne postoji ustavna osnova za proširivanje nadležnosti DSV-a i na razrješenje vlastitih članova. Stoga je odredbu članka 9. stavka 5. Zakona trebalo ukinuti u dijelu koji glasi: »i Državno sudbeno vijeće«.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 31/2000 • 17. Razmatranjem odredaba Zakona o Državnom sudbenom vijeću koje predlagatelji nisu osporili u svojim podnescima, a vodeći se stajalištem zauzetim u točki 13. Odluke, Sud je utvrdio da nadležnost DSV-a, propisana člankom 12. alinejama 1. i 2. Zakona, dijelom nije u suglasnosti s nadležnošću DSV-a propisanom člankom 121. stavkom 1. Ustava.
NN 31/2000 • 17.1. Članak 121. stavak 1. Ustava propisuje sljedeće: »Suce i državne odvjetnike, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj disciplinskoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće«. Za razliku od toga, odredbe članka 12. alinejâ 1. i 2. Zakona propisuju sljedeće:
NN 31/2000 • - imenovanje predsjednika sudova ili sudaca te državnih odvjetnika i njihovih zamjenika,
NN 31/2000 • - vođenje postupka za razrješenje predsjednika suda ili suca te odlučivanje o njihovom razrješenju i razrješenju državnih odvjetnika i njihovih zamjenika«.
NN 31/2000 • 17.2. Poredbom ustavne i zakonske odredbe Sud je došao do zaključka da je Zakon proširio nadležnost DSV-a i na imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, za što zakonodavac nije imao ustavne osnove niti je tu nadležnost predvidio u članku 1. samog Zakona.
NN 31/2000 • 17.3. Sud utvrđuje da dužnost predsjednika suda nije sudačka, nego upravna funkcija, koja je u sudovima uvedena radi obavljanja poslova tzv. sudske uprave. Poslovi sudske uprave uređeni su u glavi III. točki I. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 3/94, 100/96, 131/97 - u daljem tekstu: ZoS) pod nazivom »Sudska uprava«, a obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda (ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u sudu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, postupanje s pritvorenicima, poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama stranaka na rad suda, poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu, vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda, itd. - članak 25. ZoS-a).
NN 31/2000 • 17.4. Poslove sudske uprave obavlja predsjednik suda sukladno zakonu i sudskom poslovniku (članak 26. stavak 1. ZOS-a). Prema tome, predsjednik suda imenuje se za obavljanje upravnih poslova u sudu. Hoće li predsjednik suda u razdoblju svoga mandata obavljati, istodobno s upravnom, i sudačku dužnost, ovisi o broju sudaca u pojedinom sudu. Položaj i mandat predsjednika suda uređen je člankom 48. ZoS-a, koji glasi:
NN 31/2000 • »Predsjednik suda je sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave.
NN 31/2000 • U sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave.
NN 31/2000 • Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od osam godina, a protekom tog vremena može biti ponovno imenovan.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 83/09, Broj 133/07,
Broj 18/02, Broj 60/91,
Broj 168/03, Broj 90/92
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE