PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 113/1993 • Ali kako da neka osoba,ostvari to svoje pravo i kako da sud obavi svoju dužnost (kontrolu zakonitosti) kada MUP nije dužan navesti (i obrazložiti) koju to od većeg broja zakonom predviđenih pretpostavki ta osoba nije ispunila.
NN 113/1993 • Rješenje bez obrazloženja. rješenje koje ne sadrži ni utvrđene činjenice, ni pravne propise i razloge zbog kojih nije uvažen zahtjev stranke, teško da može biti valjana podloga za djelotvoran pravni lijek.
NN 113/1993 • Takvo rješenje zapravo upućuje na zaključak da nije utemeljeno na zakonu (čl.19. st.1. Ustava) što ima za posljedicu da se ni samo ustavno pravo na žalbu ne može na učinkovit način ostvariti (čl. 18 st. 1. Ustava). Može se zapravo govoriti i da dovodi do povrede ustavnog prava na jednak položaj pred sudovima i drugim državnim organima (čl. 26. Ustava) jer su očigledno u povoljnijem položaju one osobe koje su u prilici da se žale protiv onih pojedinačnih pravnih akata koji sadrže (i) valjano obrazloženje od onih koji su prisiljeni štititi svoja prava pravnim sredstvima protiv pojedinačnih akata koja ne sadrže obrazloženje.
NN 113/1993 • Obrazloženje upravnog akta učvršćuje načelo zakonitosti (članak 4. ZUP-a) i uklanja eventualnu samovolju. Ono je važno radi kontrole upravnog akta, bilo u žalbenom postupku ili u upravnom sporu. pa i u ustavnosudskom sporu, jer se preko obrazloženja najlakše utvrđuje da li se upravni organ rukovodio načelom ustavnosti i zakonitosti i postupao tako da, pri vođenju postupka i odlučivanju, strankama omogućuje da što lakše zaštite svoja prava, vodeći dakako računa i o tome da ostvarenje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesom (članak 5. stavak 1. ZUP-a), što bi se u konkretnom slučaju moglo razumjeti, s obzirom na odredbu stavka 2. članak 26. Zakona, da ne bude protivno (i) interesu Republike Hrvatske.
NN 113/1993 • Obaveza obrazlaganja rješenja prinuđuje upravni organ koji ga donosi da dobro promisli o rješenju (odluci) koje ima donijeti. Stranka njime dobiva uporište za svoje opravdane pravne lijekove, ali može i steći uvjerenje o opravdanosti rješenja i bezizglednosti žalbe odnosno tužbe, a time se ostvaruje i načelo efikasnosti (članak 6. ZUP-a) i načelo ekonomičnosti postupka (članak 13. ZUP-a).
NN 113/1993 • Obveza obrazlaganja (i pravo na žalbu odnosno tužbu) nije dato samo u interesu stranke radi zaštite njenih zakonitih prava odnosno interesa već i u interesu društva odnosno države radi zaštite zakonitosti (čl. 19. st. 1. Ustava).
NN 113/1993 • U potkrijepu stava da odredba st. 3. u vezi sa st.1. i 2. čl. 26. Zakona vrijeđa i samo ustavno pravo na žalbu, odnosno pravo na pokretanje upravnog spora osobe čiji je zahtjev stjecanje državljanstva odbijen zbog toga što nisu ispunjene pretpostavke za njegovo stjecanje (čl. 26. st.1. Zakona) uputiti je i na načela Opće deklaracije o pravima čovjeka (OUN. 10. prosinca 1948) koja u članku 8. govori o pravu svakoga na učinkovito pravno sredstvo protiv činjenja kojima se krše temeljna prava. priznata Ustavom i zakonom, kao i odredbe Europske konvencije o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda koja u članku 13. također jamči svakome učinkovito pravno sredstvo u slućaju kršenja prava i sloboda koja su u njoj određena. Ta se učinkovitost dakako najpotpunije postiže ako nadležni organ navede i obrazloži u rješenju koje dostavlja stranci razloga zbog kojih odbija zahtjev za primitak u državljanstvo. Tada stranka može u tužbi u upravnom sporu uspješno pobijati osporeno rješenje, braniti svoja prava i na zakonu zasnovane interese. U protivnom joj je onemogućena ili bitno otežana učinkovita uporaba ustavnog prava na žalbu odnosno drugu pravnu zaštitu (čl. 18. Ustava).
NN 113/1993 • Republika Hrvatska obvezala se naime spomenutim Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i gradanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i međunarodnog pravnog poretka, svim svojim državljanima. a u skladu s međunarodnim dokumentima i sporazumima navedenim u članku 1. istog Zakona, pa tako i već navedenom Općom deklaracijom o pravima čovjeka i Konvencijom za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda, te protokolima uz tu Konvenciju (alineja 3. i 5. članka 1. istog Zakona). Republika Hrvatska kao suverena država prihvaća da ostvarivanje ljudskih prava nije više samo unutrašnja stvar Republike Hrvatske (domaine reserve) nego i zajednička stvar međunarodne zajednice, čime prihvaća ona pravila koja danas vrijede u demokratskom svijetu čiji je član i Republika Hrvatska, pa tako i odredbu čl. 13. Konvencije.
NN 113/1993 • Sumirajući izloženo Sud dolazi do zaključka da je zakonodavac, donoseći, gledano sa stajališta građaninastranke, ovako ograničavajuću odredbu čl. 26. st. 3. Zakona, prekoračio svoja ustavna ovlašenja iz čl.16. Ustava prema kojem se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitile slobode i prava drugih ljudi, te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Ovdje može biti riječ o ograničenju, kako nalazi ovaj Sud, samo sa stajališta zaštite pravnog poretka, ali se taj pravni poredak nerušava upravo propisivanjem ovakvih ograničenja, odnosno neograničenih ovlasti upravnim tijelima.
NN 113/1993 • Napomenuti je đa bi prema stajalištu ovog Suda u odnosu na stavak 2. ovog članka, zakonsko oslobođenje od obveze obrazlaganja bilo moguće. ali tako da pretpostavke pod kojima se smatra da je izostanak razloga, zbog kojih zahtjev za. stjecanje ili prestanak državljanstva treba odbiti u interesu Republike Hrvatske, budu navedene u zakonu. Naime, tek općenitom naznakom·". . . u interesu Republike Hrvatske. ." bez pobližeg zakonskog određenja ovog pravnog standarda, a uz izostanak obrazloženja u rješenju, dovodi do bitnog ograničenja temeljnih elemenata prava na žalbu odnosno prava na pokretanje upravnog spora. Stoga postizanje ustavnog cilja - zaštite interesa Republike (pravnog poretka - članak 16. Ustava) mora biti usklađen s drugom ustavnom vrijednosti, ustavnim pravom na žalbu iz članka 18. Ustava, odnosno pravom na sudsku kontrolu zakonitosti (upravni spor) pojedinaćnih akata upravnih vlasti (čl.19 Ustava), što sada nedostaje u odredbi stavka 3. članka 26. osporenog Zakona.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 113/1993 • To su bili razlozi zbog kojih je Sud našao da ta odredba nije u skladu s odredbama članka 16,18, 19. i 26 Ustava, pa je stoga odlučeno kao u izreci pod I (čl. 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hlvatske - "Narodne novine". broj 13/91).
NN 113/1993 • IV Odluka pod II izreke zasnovana je na odredbi članka 20. tog Ustavnog zakona.
NN 113/1993 • Na temelju članka 75. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo ("Narodnenovine", br 47/92), Zajednički organ za praćenje provođenja i tumačenjaodredbi Općeg ko lektivnog ugovora za gospodarstvo objavljuje
NN 113/1993 • o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto-plaći po radnikuu gospodarstvu Hrvatske za razdoblja srpanj - rujan 1993. i kolovoz - listopad1993, te o. prosječnoj isplaćenoj neto-plaći po radniku u gospodarstvuHrvatske za mjesec listopad 1993. godine
NN 113/1993 • 1. Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po radniku u gospodarstvuHrvatske za razdoblje srpanj-rujan 1993. godine iznosi 694.981 HRD. Podatakiz stavka 1. ove točke koristi se kao osnovica za utvrđivanje visine izdatakaprema članku 40. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo.
NN 113/1993 • 2. Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po radniku u gospodarstvuHrvatske za razdoblje 1993. godine iznosi 830.283 HRD. Podatak iz slavka 1. ove točke koristi se kao osnovica za utvrđivanje visine isplata premačlanku 42, 43, 45, 48 i 49 Općeg kolektivnog ugovora za gospodarestvo
NN 113/1993 • 3. Prosjecna isplaćena neto-plaća po radniku u gospodarstvu Hrvatskeza mjesec listopad 1993. godine iznosi 960.773. HRD Podatak iz stavka 1.ove točke koristi se kao osnovica za utvrđivanje visine isplata prema članku 41. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo
NN 113/1993 • Za Zajednićki organ za praćenje provođenja i tumačenja odredbi
NN 114/1993 • Na temelju odredbe članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 94/93) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 1993. godine donijela
NN 114/1993 • Ovom Uredbom uređuje se način utvrđivanja najviših iznosa mase plaća i naknada troškova materijalnih prava određenih kolektivnim ugovorima koje pravne osobe mogu isplatiti u siječnju 1994. godine, te iznosi najniže osnovne i minimalne plaće za taj mjesec.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 43/09, Broj 106/03,
Broj 103/03, Broj 114/06,
Broj 31/06, Broj 77/98
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE