PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 73/1999 • Glede članka 46e. Zakona o elektroprivredi, Ministarstvo gospodarstva navodi da se njegove odredbe ne mogu dovoditi u vezu s odredbom članka 52. Ustava, jer elektroprivredna djelatnost, kao djelatnost od interesa za Republiku, nije dobro u smislu članka 52. Ustava, već djelatnost koju elektroprivredni subjekti obavljaju. Smatra da vlasništvo i udjeli, odnosno promjena vlasničke strukture u kapitalu "Hrvatske elektroprivrede" d.d. ne mijenja status djelatnosti kao djelatnosti od interesa za državu, naime, da promjena vlasništva ne eliminira interes.
NN 73/1999 • Ministarstvo privatizacije također je dostavilo svoje mišljenje o prijedlogu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredbi članka 46e. Zakona o elektroprivredi.
NN 73/1999 • U bitnom navodi da članak 52. Ustava ne isključuje pravo vlasništva, a time i prodaje, kako to shvaća predlagatelj, već samo određuje da se na dobrima od interesa za Republiku zakonom mora odrediti način na koji ta dobra ovlaštenici prava i vlasnici mogu upotrebljavati. Također ističe da je Zakonom o privatizaciji ("Narodne novine", broj 21/96), u članku 13. stavku 3. propisano pravilo da odluku o privatizaciji pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske donosi Vlada na prijedlog Ministarstva privatizacije po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog ministarstva, a da je izuzetak predviđen u stavku 5. istoga članka, na način da će se privatizacija Hrvatske elektroprivrede urediti posebnim zakonom. Stoga smatra da su osporene odredbe članka 46e. Zakona o elektroprivredi derogirane odredbom članka 13. stavka 5. Zakona o privatizaciji, kao kasnijim zakonom, pa da je na taj način upravo izražena volja zakonodavca da sam, neposredno donosi odluku o načinu privatizacije pravnih osoba u vlasništvu Republike.
NN 73/1999 • Svoje mišljenje o prijedlozima dostavila je i "Hrvatska elektroprivreda" d.d.
NN 73/1999 • Glede članka 25. Zakona o elektroprivredi, u bitnom naglašava da je njezina djelatnost javna služba, da je HEP jedini proizvođač i distributer električne energije u državi, bez mogućnosti supstitucije i da prekid opskrbe električnom energijom može izazv
NN 73/1999 • Glede članka 46e. Zakona o elektroprivredi, navodi da predlagatelj pogrešno tumači članak 52. Ustava, kao i članak 2. stavak 3. Ustava, jer ne razlikuje ustavno određenje javnog dobra u općoj uporabi, javnog dobra u javnoj uporabi, kao ni dobra od interesa za Republiku te da uglavnom bira dijelove navedenih članaka Ustava, kako bi našao uporište za unaprijed zauzetu tezu da nije moguća privatizacija u elektroprivrednoj djelatnosti, jer je to "djelatnost od interesa za Republiku, a "Hrvatska elektroprivreda", kao dioničko društvo u vlasništvu RH". Smatra da kod procjene da li je odredba članka 46e. Zakona o elektroprivredi u skladu s Ustavom, treba poći ne samo od navedenih članaka, kako to čini predlagatelj, već i od drugih članaka Ustava te od Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" broj 21/96) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96). Navedeni zakoni da komplementarno uređuju dotičnu materiju te potvrđuju ustavnu utemeljenost članka 46e. Zakona o elektroprivredi.
NN 73/1999 • Prijedlozi glede odredbi članka 25. Zakona o elektroprivredi su osnovani.
NN 73/1999 • Prijedlog glede odredbi članka 46e. Zakona o elektroprivredi nije osnovan.
NN 73/1999 • Kako već i sami predlagatelji smatraju, nije sporno da je Hrvatska elektroprivreda javna služba u smislu članka 60. stavka 2. Ustava, u kojem je propisano da se u javnim službama pravo na štrajk može ograničiti zakonom.
NN 73/1999 • Međutim, osporavana odredba članka 25. stavka 1. Zakona o elektroprivredi takva ograničenja definira kao zaštitu interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, a ovlaštenje za određivanje nužnog opsega funkcioniranja elektroenergetskog sustava radi te zaštite, daje ministru gospodarstva.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 73/1999 • Ministar bi, dakle, bio ograničen u svojem rješenju samo na način da odredi nužni opseg funkcioniranja elektroprivrednog sustava radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.
NN 73/1999 • Istovremeno, ne određuje se ni okvirno, ni primjerice koji bi to interesi Republike Hrvatske mogli biti.
NN 73/1999 • Također, pri donošenju svoje odluke, ministar se ni s kim ne mora savjetovati, dakle u donošenju svojeg rješenja potpuno je autonoman te sam određuje i interese, i potrebe sigurnosti Republike Hrvatske radi kojih opet određuje nužan obujam funkcioniranja elektroenergetskog sustava potrebnog za zaštitu tih interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.
NN 73/1999 • Protiv rješenja ministra nije izrijekom propisan nikakav pravni lijek, pa je jedino moguće zaključiti da bi se protiv njega mogao pokrenuti upravni spor temeljem odredbe članka 66. Zakona o upravnim sporovima, ako se radi o pojedinačnom aktu, ili bi se moglo predložiti pokretanja postupka za ocjenu zakonitosti odnosno ustavnosti te odluke pred Ustavnim sudom ukoliko je to rješenje propis. Zbog prirode stvari (kratkoća vremena) teško je pretpostaviti da bi, bilo jedan, bilo drugi pravni lijek mogao biti učinkovit, odnosno da bi sudska odluka bila donesena prije početka najavljenog štrajka.
NN 73/1999 • U postupak donošenja rješenja nisu uključeni ni poslodavac, ni sindikati, dakle, u potpunosti je otklonjena mogućnost njihovog utjecaja na ocjenu o potrebnom obujmu nužnog funkcioniranja elektroprivredne djelatnosti radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.
NN 73/1999 • Sud nalazi osnovanu sumnju da osporene odredbe članka 25. Zakona o elektroprivredi nisu u suglasnosti s odredbom članka 60. stavka 2. Ustava, prema kojoj se štrajk u javnim službama može ograničiti zakonom.
NN 73/1999 • Naime, može proizaći da će štrajk, prema svojoj ocjeni o potrebi zaštite neodređenih interesa i radi sigurnosti Republike Hrvatske, ograničiti ministar. Dakle, ministar će procijeniti i koje interese i koje potrebe sigurnosti Republike Hrvatske treba od posljedica štrajka zaštititi svojim rješenjem, a zakonom nisu, pa makar i samo okvirno ili primjerice navedeni slučajevi, što se smatra takvim interesom, odnosno u kojim se slučajevima radi zaštite sigurnosti Republike može ograničiti pravo na štrajk.
NN 73/1999 • Zakonom bi se mogli propisati uvjeti za ograničenje prava na štrajk, ali ti uvjeti ni u kojem slučaju ne bi smjeli značajno ograničiti ili čak potpuno onemogućiti pravo. Pravo na štrajk je ustavno pravo, i ono se može zakonom ograničiti samo na način i u mjeri u kojoj se mogu ograničavati i druga ustavna prava, zbog čega i granicu tog ograničavanja treba potražiti u Ustavu, i to upravo u njegovom članku 16., gdje propisuje da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Stoga postoji osnovana sumnja da isto ovlaštenje ministra nije u suglasnosti ni s odredbom članka 16. Ustava.
NN 73/1999 • Također, postoji osnovana sumnja da osporavane odredbe članka 25. Zakona o elektroprivredi nisu u skladu ni s odredbama članka 11. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zatim s odredbama članka 8. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te odredbama članka 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Spomenute su odredbe dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po svojoj su pravnoj snazi iznad zakona u smislu odredbe članka 134. Ustava. Iz njihovog sadržaja, u bitnom proizlazi da se sindikalna prava, pa i pravo na štrajk, mogu ograničavati samo zakonom radi interesa državne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih, uz istovremenu nemogućnost da se poduzimaju i zakonodavne mjere koje bi bile na štetu jamstva iz Konvencije Međunarodne organizacije rada iz 1948. godine, o slobodi sindikalnog udruživanja i zaštiti prava na udruživanje, a potrebno je osigurati ostvarivanje prava na štrajk u skladu sa zakonima uz mogućnost zakonskog ograničenja za oružane snage, redarstvo i državnu upravu.
NN 73/1999 • Nesuglasnost odredbi članka 25. Zakona o elektroprivredi s navedenim odredbama međunarodnog prava, predstavljala bi povredu načela vladavine prava iz članka 3. Ustava, kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 74/98, Broj 92/05,
Broj 38/09, Broj 40/05,
Broj 117/93, Broj 11/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE