PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 130/1999 • Hrvatska ljekarnička komora, kojoj je prijedlog tijekom ustavnosudskog postupka dostavljen na mišljenje, smatra da je osporena odredba u suprotnosti s odredbom članka 54. Ustava.
NN 130/1999 • Hrvatski liječnički zbor, očitovao se na prijedlog, navodeći da je u trenutnim okolnostima, nužna stroga kontrola rada ljekarnika od strane HZZO, radi sprječavanja posljedica koje bi mogle proizaći kao rezultat beskrupulozne poduzetničke slobode ljekarnika, zbog želje za što boljim i bržim financijskim efektom.
NN 130/1999 • Zdravstvena djelatnost je, prema odredbi članka 5. Zakona, djelatnost od posebnog državnog interesa i obavlja se kao javna služba. Ljekarnička djelatnost, dio je primarne zdravstvene zaštite, koja je u sklopu mreže zdravstvene zaštite organizirana na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa. U smislu odredbe članka 35. Zakona, zdravstvena se djelatnost obavlja u okviru mreže zdravstvene djelatnosti, ali, uz uvjete propisane zakonom, i izvan mreže zdravstvene djelatnosti.
NN 130/1999 • Isključivanje mogućnosti da se ljekarnička djelatnost, kao i drugi oblici zdravstvene djelatnosti može obavljati izvan mrežnog sustava, razlog je za osnovanu sumnju u suglasnost s Ustavom osporene odredbe. Naime, obveza je države da na cijelom teritoriju osigura provođenje mjera zdravstvene zaštite, pa tako i ljekarničke djelatnosti, čime je osiguran, propisan i Ustavom zajamčen nivo zdravstvene zaštite. Prihvaćajući prijedlog, Ustavni sud je imao u vidu da privatni zdravstveni djelatnici koji nisu uključeni u mrežu zdravstvene djelatnosti, temeljem odredbe članka 40. st. 2. Zakona, prije no što počnu obavljati djelatnost trebaju pribaviti suglasnost o osnivanju od ministra zdravstva, kao i mišljenje nadležne komore. Rečena odredba, kao i odredbe Glave XIII. Zakona, koje uređuju nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, radom zdravstvenih djelatnika u tim ustanovama i radom privatnih zdravstvenih djelatnika, osiguravaju, s obzirom na značaj zdravstvene djelatnosti, da privatni zdravstveni djelatnici koji djelatnost obavljaju izvan mreže zdravstvene djelatnosti, tu djelatnost obavljaju u skladu s pravilima struke. Stoga će Ustavni sud u nastavku postupka razmotriti da li je osporena odredba u suglasju s odredbom članka 54. stavak 1. Ustava, koja zajamčuje pravo na rad i slobodu rada. Sud će također ispitati suglasnost osporene odredbe s odredbom članka 49. stavak 1. Ustava, koja poduzetničke i tržišne slobode postavlja kao temelj gospodarskog ustroja države.
NN 130/1999 • Predlagatelji pod 3) osporavaju suglasnost s Ustavom odredbe članka 107. Zakona, koja glasi:
NN 130/1999 • Ako je ugrožen proces pružanja mjera zdravstvene zaštite, ministar zdravstva privremeno će rješenjem na rok od šest mjeseci rasporediti djelatnika u zdravstvu na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi te preraspodijeliti potrebna sredstva rada radi osiguranja kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite.
NN 130/1999 • Podnositelj smatra da je osporena odredba u nesuglasju s načelima Ustava iz članaka 3. i 5. i s odredbama članaka 14., 16., 23., 50. i 54. Ustava, kao i s odredbom članka 135. istog Zakona.
NN 130/1999 • Prijedlog obrazlažu navodeći da temeljem osporene odredbe ministar zdravstva može privremeno, ako je ugrožen proces pružanja mjera zdravstvene zaštite, rasporediti na rad sve zdravstvene djelatnike, pa tako i one koji obavljaju privatnu praksu, a također i medicinsku opremu koja je u privatnom vlasništvu.
NN 130/1999 • Imajući u vidu odredbu članka 36. Zakona, koja obvezuje Vladu Republike Hrvatske da planom zdravstvene zaštite odredi mjerila za postavljanje mreže zdravstvene zaštite uvažavajući pri tome zdravstveno stanje, broj, starosnu i socijalnu strukturu pučanstva, jednake uvjete odnosno mogućnosti korištenja zdrav-stvenih usluga, potreban opseg djelatnosti pojedinih razina zdravstvene zaštite, stupanj organizacije područja, prometnu povezanost i specifičnosti naseljenosti, kao i dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito otocima i gospodarske mogućnosti, javlja se osnovana sumnja u suglasnost osporene odredbe s Ustavom. Administrativno raspoređivanje zdravstvenih djelatnika, kako to propisuje osporena odredba, naročito onih iz privatne prakse, koji djelatnost obavljaju sredstvima u osobnom vlasništvu, kao i mogućnost administrativnog rasporeda sredstava za rad koja su u vlasništvu zdravstvenih djelatnika privatne prakse, ukazuje na osnovanu sumnju u suglasnost s Ustavom osporene odredbe. Naime, administrativno raspoređivanje zdravstvenih djelatnika i sredstava rada, nema temelja u odredbi članka 17. Ustava, prema kojoj se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčeni Ustavom, mogu ograničiti. Stoga će Sud, tijekom ustavnosudskog postupka ispitati da li je osporena odredba u suglasju s odredbom članka 54. stavak 1. Ustava, koja jamči pravo na rad i slobodu rada. U nastavku postupka, u odnosu na zdravstvene djelatnike koji obavljaju privatnu praksu, Sud će također ispitati osporenu odredbu sa stajališta odredbe članka 50. st. 2. Ustava, koja određuje da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.
NN 130/1999 • Predlagatelj pod 2) podnio je prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 75/93) u cijelosti.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 130/1999 • Podnositelj prijedloga smatra da uređenje zdravstvene zaštite treba polaziti s drugih osnova od onih na kojima počiva osporeni Zakon.
NN 130/1999 • Budući da je koncepcija uređenja određene materije, konkretno način organiziranja i provođenja zdravstvene zaštite, u isključivoj nadležnosti zakonodavca i ne podliježe ustavnosudskoj ocjeni, Ustavni sud ovaj prijedlog nije prihvatio.
NN 130/1999 • Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 100. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno člana 105. Zakona, podnijeli su podnositelji pod 1) i pod 3).
NN 130/1999 • Temeljem osporene odredbe, zdravstveni djelatnici koji ispunjavaju uvjete koje propiše ministar zdravstva, po pribavljenom mišljenju nadležne komore, mogu obavljati djelatnost izvan punog radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punog radnog vremena. Ovi zdravstveni djelatnici rad izvan punog radnog vremena mogu obavljati koristeći vlastiti prostor i medicinsko-tehničku opremu ili prostor i medicinsko-tehničku opremu zdravstvene ustanove kod koje su u radnom odnosu, odnosno druge zdravstvene ustanove ili zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu.
NN 130/1999 • Prvopredlagatelji smatraju da osporena odredba nije u suglasju s odredbom članka 54. Ustava, koja određuje da je svako radno mjesto i svaka dužnost dostupna svima pod jednakim uvjetima, dok podnositelji pod 3) ovu odredbu osporavaju sa stajališta ustavnih odredaba članaka 49. st. 2., 54. i 55. Ustava.
NN 130/1999 • Prijedlog obrazlažu navodeći da je u smislu odredbe članka 55. Ustava, člankom 30. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95) najduže radno vrijeme ograničeno na 42 sata tjedno. Navode da institut dopunskog rada kao oblik redovite samostalne djelatnosti nije reguliran niti u jednoj drugoj djelatnosti u državi.
NN 130/1999 • Također navode da je u praksu zdravstvenog osiguranja uveden sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, čime je pacjentima omogućeno da biraju doktora medicine, odnosno specijalista i druge pogodnosti kroz sustav posrednog osiguranja s osigurateljem ili neposrednog osiguranja sa zdravstvenom ustanovom, te da se ovaj sustav dopunskog osiguranja odvija u okviru redovnog radnog vremena od strane specijalista, primarijusa specijalista i docenata do sveučilišnog profesora. Smatraju da se na ovaj način profesorima može omogućiti dodatni izvor zarade ili kapitalizacija njihovih stečenih znanja, a kako su podložni izboru pacijenata da time na tržištu potvrđuju svoju stručnost jednako kao i ostali građani Hrvatske.
NN 130/1999 • Ustavni sud razmotrio je osporenu odredbu sa stajališta odredbe članaka 48., 49. i 55. Ustava. Rješenjem Suda broj: U-I-385/1993 (»Narodne novine«, broj 31/94, ispravak - »Narodne novine«, broj 40/94) nije prihvaćen prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporene odredbe. Budući da se u međuvremenu bitne okolnosti nisu promijenile, Sud nije našao potrebitim promijeniti zauzeto gledište. Sud također nije utvrdio da bi osporena odredba bila u nesuglasju s odredbom članka 54. Ustava. Naime, iz osporene odredbe proizlazi da svi zdravstveni djelatnici, koji ispunjavaju uvjete koje propiše ministar zdravstva, mogu raditi u svojoj struci izvan punog radnog vremena. Ministar zdravstva ove je uvjete propisao Pravilnikom o radu zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena (»Narodne novine«, broj 48/94 i 55/94). Stoga je Ustavni sud utvrdio da je osporenom odredbom predviđeni rad izvan punoga radnog vremena, pod jednakim uvjetima dostupan svim zdravstvenim djelatnicima, koji ispunjavaju propisane uvjete, što nije u nesuglasju s odredbom članka 54. Ustava.
NN 130/1999 • Podnositelj prijedloga pod 4), također je predložio pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 174. stavak 1. toč. 3., 5., 6. i 12. Zakona.
NN 130/1999 • Osporenom odredbom utvrđena je nadležnost komora da daju mišljenje o opravdanosti izdavanja, produljenja i oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse, obzirom na utvrđenu mrežu zdravstvene djelatnosti i stručne i gospodarske interese svojih članova (toč. 3.); da utvrđuju cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja se ne ostvaruje putem Zavoda (toč. 5.); da zastupaju interese svojih članova kod sklapanja ugovora sa Zavodom i drugim osiguravajućim zavodima (toč. 6.) i da propisuju način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse, uz suglasnost ministra zdravstva (toč. 12.).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 54/91, Broj 150/05,
Broj 130/05, Broj 11/91,
Broj 132/06, Broj 156/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE