PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 56/2000 • Jedno od temeljnih načela nasljednopravnog sustava je načelo ravnopravnosti. Prema navedenom načelu, kod nasljeđivanja, pravni subjekti su ravnopravni, odnosno pri stjecanju prava na zakonsko nasljeđivanje, kod nasljednika, pa tako i kod descedenata, ne pravi se razlika po spolu, bračnom statusu, profesiji, pa čak niti po državljanstvu u slučajevima kada stranci stječu nasljedno pravo po normama nasljednog prava.
NN 56/2000 • Da bi određena osoba mogla nasljeđivati ostavitelja kao njegov krvni srodnik, to srodstvo treba biti izvjesno. U pogledu izvanbračnog materinstva to nije posebno potrebno uslijed načela mater semper certa est. Međutim, za nasljeđivanje među izvanbračnim srodnicima potrebno je da izvanbračno očinstvo bude na propisani način utvrđeno.
NN 56/2000 • Načelno, prema odredbama Zakona o nasljeđivanju, glede stjecanja nasljednog prava izvanbračna djeca izjednačena su s bračnom djecom. Međutim, prema članku 23. Zakona o nasljeđivanju postoji odstupanje od potpune ravnopravnosti izvanbračnih i bračnih descedenata, iako je krvno srodstvo kao relevantna činjenica između oca i izvanbračne djece utvrđena. Prema navedenoj odredbi Zakona izvanbračno dijete nije ovlašteno naslijediti srodnike svoga oca na temelju same činjenice krvnog srodstva, koja inače ovlašćuje na zakonsko nasljeđivanje. Tu je zakonodavac kao pretpostavke nasljeđivanja propisao i dodatne uvjete, a ti su da otac izvanbračnog djeteta to dijete prizna, bilo izričito, bilo konkludentnim radnjama.
NN 56/2000 • Ustav Republike Hrvatske ne sadrži izričitu odredbu kojom bi bilo utvrđeno da djeca rođena izvan braka imaju ista prava kao i djeca rođena u braku. Međutim, člankom 3. Ustava jednakost je utvrđena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Razrađujući načelo jednakosti iz članka 3. Ustava, ustavotvorac je člankom 14. stavkom 1. Ustava utvrdio da svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode neovisno, između ostalog, i od rođenja. Ujedno, člankom 48. stavkom 4. Ustava propisano je ustavno jamstvo prava nasljeđivanja.
NN 56/2000 • Propisivanjem dodatnih uvjeta za stjecanje nasljednog prava na ostavini očevih srodnika descedentima rođenim izvan braka, bitno je otežano ostvarivanje njihovog nasljednog prava, te su oni faktički stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na djecu rođ
NN 56/2000 • Ustavnopravno stajalište ovog Suda je da su zakonskim uređenjem članka 23. Zakona o nasljeđivanju, izvanbračni descedenti pravno i faktično stavljeni u neravnopravni položaj s onima rođenim u braku ili onima koji su pozakonjeni. Činjenica rođenja djeteta izvan braka sama po sebi ne može biti razlogom za dovođenje izvanbračne djece u neravnopravni položaj pri zakonskom nasljeđivanju. Stjecanje prava na nasljeđivanje na temelju zakona, glede imovine očevih srodnika, a po utvrđenju činjenice krvnog srodstva, ne može se dodatno činiti ovisnom i o transparentnosti odnosa između oca i izvanbračne djece. Propisivanjem posebnih i dodatnih uvjeta za stjecanje zakonskog nasljednog prava izvanbračnih descedenata na ostavinu očevih srodnika, zakonodavac je mogućnost ostvarenja nasljednog prava izvanbračne djece bitno otežao, na način da je dovedeno u pitanje i samo ostvarivanje zakonom utvrđenog prava na nasljeđivanje. Činjenica rođenja izvan braka, a po utvrđenju postojanja činjenice krvnog srodstva, nije dovoljan razlog za propisivanje dodatnih uvjeta za stjecanje nasljednog prava izvanbračne djece na ostavini očevih srodnika. Rođenje djeteta u braku, ili njegovo pozakonjenje, ne smije biti činjenica koja dovodi navedene u povoljniji položaj pri stjecanju prava na nasljeđivanje na temelju zakona glede imovine očevih krvnih srodnika, pogotovo ne u slučajevima kada je krvno srodstvo temeljna i jedina činjenica o kojoj ovisi zakonsko pravo na nasljeđivanje.
NN 56/2000 • Zakonsko nasljedno pravo krvnih srodnika rođenih izvan braka ne smije biti ovisno o posebnom izričitom ili konkludentnom priznanju očinstva određene osobe. Propisivanjem dodatnih uvjeta descedenti rođeni izvan braka, faktički su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na one rođene u braku, što je u suprotnosti i s načelom ravnopravnosti pri nasljeđivanju, kao jednim od osnovnih načela nasljednopravnog sustava zajamčenog člankom 48. stavkom 4. Ustava.
NN 56/2000 • Čineći stjecanje nasljednog prava izvanbračne djece na ostavinu očevih krvnih srodnika dodatno ovisnim i o transparentnosti odnosa između oca i njegove izvanbračne djece, odredbama članka 23. stavka 3. i stavka 4. Zakona o nasljeđivanju, zakonodavac je povrijedio ustavno načelo jednakosti sadržano u članku 3. i članku 14. stavku 1. Ustava. Stavljajući u neravnopravan položaj izvanbračnu djecu pri nasljeđivanju, u konkretnom slučaju, osporavane odredbe nisu u suglasju niti s odredbama članka 48. stavka 4. Ustava, kojim se jamči pravo na nasljeđivanje. Također, postojanje nesuglasja osporavanih odredaba s člankom 3., člankom 14. stavkom 1. i člankom 48. stavkom 4. Ustava, u suprotnosti je s ustavnim načelom sadržanim u članku 5. stavku 1. Ustava, kojim se utvrđuje da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom.
NN 56/2000 • Tijekom ustavnosudskog postupka, a s obzirom na sadržaj ustavnih odredba iz članka 5. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Ustava, nije utvrđeno da bi osporavana odredba Zakona bila u nesuglasju i s tim ustavnim odredbama.
NN 56/2000 • Slijedom utvrđenja kako odredbe članka 23. stavka 3. i stavka 4. Zakona o nasljeđivanju nisu u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. stavka 1., članka 14. stavka 1. i članka 48. stavka 4. Ustava, na temelju članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 56/2000 • Prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članka 25. Zakona o nasljeđivanju nije osnovan.
NN 56/2000 • 4. Odredbom članka 25. Zakona uređeno je zakonsko nasljeđivanje na temelju činjenice posvojenja, odnosno građanskog srodstva kao osnove za nasljeđivanje.
NN 56/2000 • Posvojenje je pravni institut kojim se uspostavlja odnos između tuđeg djeteta - posvojčeta, i punoljetne osobe - posvojitelja. Pod posvojenjem se podrazumijeva pravni postupak uspostavljanja trajnog roditeljskog ili srodničkog odnosa u situacijama kada između posvojčeta i posvojitelja ne postoji biološka sveza.
NN 56/2000 • Točan je navod podnositelja da je u pravnom poretku Republike Hrvatske na snazi Zakon o nasljeđivanju koji ne poznaje adoptio plena, odnosno potpuno posvojenje pri kojem između posvojitelja i njegovih krvnih srodnika s jedne strane i posvojčeta i njegovih potomaka s druge strane nastaje odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja postoje kao i između krvnih srodnika, dok istovremeno prestaju sva prava i obveze između posvojčeta i njegovih preostalih krvnih srodnika.
NN 56/2000 • Zakonom o nasljeđivanju uređeno je pitanje zakonskog nasljeđivanja samo za slučaj roditeljskog posvojenja. Roditeljskim ili nepotpunim posvojenjem ne prekida se sveza između posvojčeta i njegovih potomaka s njegovim krvnim srodnicima, dok se u ograničenom opsegu uspostavlja građanska sveza između posvojčeta i njegove nove obitelji. Roditeljskim posvojenjem, glede zakonskog prava na nasljeđivanje, nastaje mogućnost za posvojče i njegove potomke nasljediti posvojitelja uz zakonom propisane uvjete. Uređujući zakonsko pravo nasljeđivanja kod roditeljskog posvojenja Zakon o nasljeđivanju odstupio je od načela uzajamnosti pri nasljeđivanju, jer je institut posvojenja ustanovljen u korist posvojčeta. Time se izbjegava mogućnost da se institut posvojenja zlorabi radi imovinskih interesa posvojitelja.
NN 56/2000 • Tada važeći Zakon o braku i porodičnim odnosima (»Narodne novine«, broj 11/78, 45/89 i 59/90), kao i Obiteljski zakon (»Narodne novine«, broj 162/98) koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, uveli su u pravni poredak srodničko posvojenje ili posvojenje s potpunim učinkom. Srodničkim posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojčeta i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze.
NN 56/2000 • Iz navedenog proizlazi da je u materiji nasljednog zakonodavstva Republike Hrvatske, glede međusobnih prava i obveza osoba pri zakonskom nasljeđivanju, a u slučaju postojanja činjenice građanskog srodstva s potpunim učinkom, nastala pravna praznina.
NN 56/2000 • Predmetnu pravnu prazninu moguće je otkloniti primjenom odredbe članka 142. Obiteljskog zakona kao lex specialisa, te odgovarajuće primjene odredaba Zakona o nasljeđivanju, kojima se uređuje zakonsko nasljedno pravo krvnih srodnika.
NN 56/2000 • Međutim, postojanje pravne praznine glede uređenja zakonskog nasljeđivanja pri adoptio plena, a s obzirom na činjenicu da Zakon o nasljeđivanju uređuje samo pitanje zakonskog nasljednog prava za slučaj roditeljskog posvojenja, samo po sebi ne čini osporavanu odredbu članka 25. Zakona nesuglasnom s Ustavom. Tijekom ustavnosudskog postupka nije utvrđeno da bi osporavane odredbe članka 25. Zakona o nasljeđivanju, kojim se propisuju posebni uvjeti za nastanak zakonskog prava za nasljeđivanje za slučajeve kod kojih se u ograničenom opsegu uspostavlja građanska sveza između posvojčeta i njegove nove obitelji, bile u nesuglasju s odredbama članka 14. i članka 48. stavka 4. Ustava. Tim više što u navedenim slučajevima ne prestaje sustav međusobnih prava i obveza između posvojčeta i njegove biološke obitelji.
NN 56/2000 • Ovdje treba još istaknuti da prema odredbi članka 125. stavka 1. alineje 1. Ustava, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. Prema navedenoj odredbi Sud nije nadležan uklanjati pravne praznine u pravnom sustavu Republike Hrvatske, niti je nadležan ocjenjivati suglasnost propisa iste pravne snage.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 120/08, Broj 100/93,
Broj 62/92, Broj 2/05,
Broj 23/94, Broj 99/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE