PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1999-10-111-1821 NN 111/1999

• Nakon razmatranja dokumentacije u spisu predmeta, donesenih odluka, posebice odluke koja se ustavnom tužbom osporava, navoda i razloga ustavne tužbe, kao i relevantnih zakonskih normi, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je sljedeće:


Propis NN 111/1999

• Temeljno sporno pitanje u konkretnom slučaju jest pitanje primjene odredaba koje općenito normiraju radne odnose, u slučaju kada je određena specifična vrsta radnih odnosa regulirana posebnim zakonom i da li izostanak izričite norme u posebnom zakonu glede određenih prava valja tumačiti kao nepostojanje tih prava ili kao signal za primjenu opće norme.


Propis NN 111/1999

• Obrazloženje osporavane presude polazi od stajališta da su radni odnosi djelatnika u tijelima državne uprave po svojoj prirodi specifični i kao takvi zahtijevaju specifične, strože kriterije pri ostvarivanju prava i izvršavanju dužnosti i odgovornosti temeljem radnog odnosa u tijelima državne uprave. Slijedom toga izražava stajalište kako u sferi ovih radnih odnosa ne bi bilo mjesta primjeni općih zakonskih normi o radnim odnosima. Pravni temelj za ovakvo stajalište ova presuda nalazi u odredbi čl. 262. stavka 1. bivšeg Zakona o upravi koja glasi: »Radnici na radu u organima uprave ostvaruju svoja samoupravna prava, obveze i odgovornosti u okviru radne zajednice, u skladu s ovim zakonom.«, te iz te odredbe crpi zaključak o nedopustivosti primjene kojeg drugog zakona na ove odnose.


Propis NN 111/1999

• Nadalje se osporavanom presudom tvrdi da je zakonodavac, u cilju zaštite djelatnika u upravnim tijelima, odredbom članka 383. stavka 2. Zakona o upravi (u svezi s čl. 380. i 381., koji sadrže pravila postupanja prilikom ukidanja pojedinih radnih mjesta glede otkaznih rokova, raspoređivanja, preuzimanja djelatnika i dr.) dopustio prestanak radnog odnosa zbog ukidanja radnog mjesta neraspoređenom, odnosno nepreuzetom djelatniku koji ima najmanje 38 (muškarac), odnosno 33 godine (žena) mirovinskog staža, ali samo uz uvjet da se takvom djelatniku dokupi nedostajući mirovinski staž. S obzirom da je, dakle, zakonodavac regulirao pitanje zaštite djelatnika, da nema razloga za primjenu odredaba Zakona o radnim odnosima.


Propis NN 111/1999
• Iznesena gledišta u svezi sa specifičnim pravima i dužnostima djelatnika u upravnim tijelima neupitna su kada je riječ o osobnim i stručnim svojstvima i odgovornostima tih djelatnika.

Propis NN 111/1999
• Ukazuje se, međutim, dvojbenim krajnje restriktivno tumačenje opsega prava tih djelatnika samo s osnova specifičnosti njihove službe. Takav restriktivan pristup stavljao bi djelatnike u upravnim tijelima u izrazito nejednak položaj u odnosu prema ostalima zaposlenim izvan državne uprave. U onoj mjeri u kojoj se eventualna nejednakost i može opravdati specifičnostima radnog mjesta, ona ne mora nužno imati za posljedicu povredu ustavnih prava. Međutim, kada je riječ o odricanju prava djelatnicima s osnova zaštite invalidnih osoba, jednako kao i s osnova, primjerice, zaštite majčinstva ili zaštite mladih, što predstavlja civilizacijske tekovine inkorporirane u većinu radnopravnih zakonodavstava, a koje su kao takve pretočene i u ustavna jamstva pa i Ustava Republike Hrvatske, znatna je mogućnost povrede tih prava i jamstava.

Propis NN 111/1999 • Stoga je stajalište ovog Suda da se u odredbi članka 383. stavka 2. Zakona o upravi radi o pravnoj praznini, koja je, međutim, popunjena upravo supsidijarnom primjenom općih radnopravnih normi. Izostanak izričite odredbe specijalnog zakona, koja bi regulirala prava onih kategorija djelatnika koje inače uživaju posebnu radnopravnu zaštitu, ne može se tumačiti na način da te kategorije nemaju pravo na zaštitu kada se radi o djelatnicima upravnog tijela, kao niti da je propisivanjem jednog (specifičnog) modusa zaštite konzumirana materija zaštite prava upravnih djelatnika u cjelini, što onda ima za posljedicu isključenje primjene općih normi.
Propis NN 111/1999 • Opće zaštitne norme su sadržane u bivšem Zakonu o radnim odnosima (čl. 78., 79., 80.), a i radni odnos u upravnom tijelu jest radni odnos na kojeg se ovaj Zakon odnosi. To je i izrijekom propisano u članku 1. stavku 3. tog Zakona uz uvjet da drugim zakonom nije drugačije određeno. Razvidno je, međutim, da u odnosu na konkretan slučaj, drugim zakonom, Zakonom o upravi, nije drugačije određeno.
Propis NN 111/1999 • Stoga je stajalište ovog Suda da je primjena odredaba članka 79. Zakona o radnim odnosima, na način kako su to učinili sudovi prvog i drugog stupnja, u konkretnom slučaju pravilna, pa se u tom smislu osporavana presuda ukazuje kao neutemeljena na zakonu.
Propis NN 111/1999 • Slijedom navedenog, osporavanom su presudom učinjene povrede ustavnih odredaba na koje podnositelj ukazuje, osobito onih koje se tiču jednakosti, prava na rad i zaštite invalidnih osoba.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 111/1999 • Zbog iznesenih razloga, a na temelju odredaba članaka 69., 72. i 73. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), donesena je odluka kao u izreci.
Propis NN 111/1999 • Odluka o objavi (t. IV. izreke) temelji se na odredbi članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Propis NN 112/1999 • Proglašavam Zakon o dopunama Zakona o obveznim odnosima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 22. listopada 1999.
Propis NN 112/1999 • U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/94. i 7/96.) iza članka 184. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase:
Propis NN 112/1999 • »Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata
Propis NN 112/1999 • (1) Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. prekidaju se.
Propis NN 112/1999 • (2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata«.
Propis NN 112/1999 • Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ
Propis NN 112/1999 • (1) Postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske kao pravne sljednice bivše SFRJ, prekidaju se.
Propis NN 112/1999 • (2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog propisa kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.«
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 58/08, Broj 34/93, Broj 9/94, Broj 181/03, Broj 59/05, Broj 34/91


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled