PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 33/2002 • Povijesno iskustvo pokazuje da su političke promjene i previranja konstantna pojava svakog društva i međunarodnih odnosa, te da se promjene političkih odnosa mogu dogoditi u relativno kratkom razdoblju. Zato se pri ocjenama, a pogotovo dugoročnim procjenama sigurnosnog okružja, politički i vojni čimbenik moraju posebno analizirati i vrednovati.
NN 33/2002 • Oružane snage koje su razvijane i korištene u službi mira mogu, zbog pogoršanja političkih odnosa, biti upotrijebljene za rat. Zato je praćenje stanja oružanih snaga, posebno u regionalnim okvirima, neupitna kategorija svakoga ozbiljnog pristupa u strategijskom planiranju na području obrane. To ne znači da se bilo koja konkretna država razmatra kao potencijalni neprijatelj, niti da se vlastiti obrambeni potencijali namjeravaju razvijati u odnosu na oružane snage bilo koje konkretne države. Međutim, legitimno je sigurnosno pravo svake države da se u izgradnji vlastitih obrambenih potencijala odmjerava i usklađuje s drugim državama u svom okružju. Time se, s jedne strane, izbjegava nastajanje dispariteta u obrambenim sposobnostima (pa čak i tzv. »sigurnosnog vakuuma«), a s druge, stvaraju pretpostavke za ravnopravno i usklađeno definiranje mjera sigurnosti i povjerenja u okviru dogovorenih razina obrambenih potencijala.
NN 33/2002 • U dugoročnoj perspektivi važno je uzeti u obzir širi strategijski potencijal država u regiji za izgradnju njihovih oružanih snaga, a prvenstveno potencijalne mogućnosti njihovih gospodarskih sustava te njihove buduće tehnološke sposobnosti. Općenito uzevši, te će varijable, u kontekstu opće stabilizacije prilika te ekonomskog i tehnološkog razvoja pod okriljem EU, sigurno rasti. To će pojedinim državama omogućiti povećanje spektra borbenih mogućnosti njihovih oružanih snaga. Republika Hrvatska ocjenjuje da, iz trenutne perspektive sigurnosnih prilika, takve mogućnosti ne trebaju predstavljati predmet sigurnosne zabrinutosti. S obzirom na uspostavljeni opsežan zajednički režim mjera za izgradnju povjerenja i sigurnosti u okviru OSCE-a, kao i sporazume o ograničenju i kontroli oružja i razoružanja kojima su promatrane države obavezne (CFE sporazum, članak 1 B Daytonskog sporazuma i dr.), svaki takav razvoj vojnih potencijala ubuduće će biti lako uočljiv i podložan međusobnom usklađivanju i usuglašavanju.
NN 33/2002 • Trenutno, u užem regionalnom okružju Republike Hrvatske nema indikatora niti realnih pretpostavki za proliferaciju tipova oružja koji bi zahtijevali posebnu sigurnosnu brigu – primjerice nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja, raketnih potencijala za udare s distance i dr. Međutim, potencijalne mogućnosti za to postoje i trebaju biti predmetom pažljivog obavještajnoga praćenja i proučavanja.
NN 33/2002 • Važno je napomenuti da se oružane snage država s kojima graniči Republika Hrvatska nalaze pod nadzorom legitimnih demokratski izabranih vlasti. Stoga se trenutno ne uočavaju pokazatelji bilo kakve nestabilnosti uzrokovane problemima u civilno-vojnim odnosima.
NN 33/2002 • Republika Hrvatska ocjene vlastitoga sigurnosnog položaja temelji upravo na prethodno opisanim obilježjima sigurnosnih čimbenika i procesa. Opća međunarodna sigurnosna situacija, posebno na europskom prostoru, pokazuje trend poboljšanja u posljednjih desetak godina. Brojni čimbenici upućuju na mogućnost njezina održavanja, pa čak i daljnjeg poboljšanja u razdoblju koje se razmatra u ovom dokumentu. Istovremeno, nisu otklonjene pretpostavke i čimbenici suprotnog predznaka, koji mogu dovesti do ponovnog zaokreta prema konfrontaciji, odnosno preovladavanja negativnih sigurnosnih trendova. Odnosi Republike Hrvatske sa svim susjednim državama pokazuju uzlazni pozitivan trend, a preostala otvorena pitanja rješavaju se u diplomatskim okvirima. Konačni cilj Republike Hrvatske je da se nastavkom ovakvih trendova Jugoistočna Europa pridruži zajednici razvijenih demokratskih država, u čijim (međusobnim) odnosima dominiraju povjerenje, dobrosusjedstvo i suradnja. No, mogući su i drugi/lošiji scenariji, za koje još uvijek postoje realne pretpostavke. Prema tome, konačni izgled globalnoga, europskog i regionalnoga sigurnosnog okružja ovisit će o sposobnosti pozitivnog usmjeravanja političkih i sigurnosnih procesa na tim prostorima, prije svega, od strane unutarnjih demokratskih snaga. Realna mogućnost preokretanja procesa u suprotni/ negativni smjer pokazuje da Republika Hrvatska mora i dalje poklanjati pažnju izgradnji primjerenih obrambenih potencijala. To, pored potrebe izgradnje sposobnosti za izravno obrambeno djelovanje podrazumijeva i sposobnosti koje će omogućiti stvaranje vremena i prostora za pravovremeno i preventivno djelovanje diplomatskim sredstvima te sposobnosti za doprinos zajedničkom oblikovanju sigurnosnog okružja.
NN 33/2002 • Suvremeno sigurnosno ugrožavanje takve je prirode da Republika Hrvatska, kao relativno mala država na globalnoj, pa čak i na europskoj geopolitičkoj sceni ne može svoju sigurnost temeljiti isključivo na vlastitim sposobnostima. Izgradnja integralnoga obrambenog sustava, sposobnog za prilagođavanje budućim promjenama i uključivanje u međunarodne sigurnosne integracije, najbolji je i najracionalniji način angažiranja raspoloživih obrambenih resursa. U tom kontekstu, nastajući sustav sigurnosti na prostoru Europe, temeljen na načelima suradnje, povjerenja, mirnog rješavanja sporova, transparentnosti i poštovanja normi međunarodnog prava, podesan je i prihvatljiv za Republiku Hrvatsku.
NN 33/2002 • Mogućnost globalnoga ratnog sukoba trenutno je, a bit će to i u razdoblju na koje se odnosi ovaj dokument, bitno reducirana. Isto tako, razvijene su dobre pretpostavke za učinkovito reduciranje potencijalnih uzroka i čimbenika vojnog sukoba na europskom prostoru, uključujući i njegovo trenutno najkonfliktnije, jugoistočno područje. U takvim uvjetima sigurnosnog okružja ne uočava se izravna vojna prijetnja Republici Hrvatskoj u obliku moguće oružane agresije. Također, nije uočljivo da bilo koja država u užoj regiji trenutno ima političke namjere za uporabu vojne sile protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Relativno stabilna politička i sigurnosna situacija na globalnoj razini, kao i visoka stabilnost i razvojne perspektive europskog prostora predstavljaju povoljno sigurnosno okružje za nastavak temeljitog preispitivanja stanja i rješenja na području obrambenog sustava. U takvim uvjetima, resurse koji će biti namijenjeni obrani treba se svesti u okvire materijalnih mogućnosti – tako da ova funkcija ne predstavlja preveliko opterećenje za hrvatsko gospodarstvo. Također, nema potrebe da se veliki dio oružanih snaga drži u stanju najviše borbene spremnosti. Raspoloživo vrijeme i obrambeni resursi mogu se, stoga, u većoj mjeri posvetiti preoblikovanju postojećega obrambenog sustava i boljem profiliranju njegovih zadaća. Konačni cilj je izgradnja snaga koje će najbolje moći odgovoriti na buduće sigurnosne izazove.
NN 33/2002 • Opći ciljevi Republike Hrvatske na području obrane definirani su na temelju nacionalnih vrijednosti, interesa i sigurnosnih potreba. Kao takvi, oni su trajne prirode te predstavljaju izraz političkih opredjeljenja usmjerenih prema postignuću tih vrijednosti, realizaciji interesa i zadovoljavanju potreba u zadanim uvjetima. Opći ciljevi su:
NN 33/2002 • 1) osiguranje punog spektra odgovora na sadašnje i buduće sigurnosne izazove vojne prirode,
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 33/2002 • 2) izgradnja obrane kao sastavne komponente i izraza društvenog bića modernoga hrvatskog društva,
NN 33/2002 • 3) izgradnja obrane kao pouzdanog čimbenika demokratskog razvoja te unutarnje stabilnosti i sigurnosti.
NN 33/2002 • Republika Hrvatska čvrsto je opredijeljena za očuvanje svoje slobode, neovisnosti i suvereniteta u svim mogućim sigurnosnim uvjetima. To su temeljne društvene vrijednosti koje nemaju cijenu. Da bi se osigurali primjereni odgovori na postojeće i buduće sigurnosne izazove, potrebno je raspolagati širokim spektrom obrambenih, odnosno vojnih sposobnosti koje se, zbog ograničenih raspoloživih resursa, ne mogu osigurati samostalno. Stoga je u realizaciji strategijskog cilja – puni spektar obrambenih sposobnosti – Republika Hrvatska usmjerena prema četiri međusobno ojačavajuća područja nastojanja:
NN 33/2002 • 1) izgradnji vjerodostojnih vlastitih obrambenih sposobnosti,
NN 33/2002 • 3) razvijanju partnerstva i suradnje s drugim demokratskim državama, te
NN 33/2002 • 4) izgradnji pouzdanih savezničkih odnosa, odnosno približavanje i pridruživanje postojećim obrambenim savezničkim aranžmanima.
NN 33/2002 • Svaka od navedenih komponenti na poseban način pridonosi stjecanju potrebnog spektra obrambenih sposobnosti ili pak uvjeta u kojima se raspoloživim spektrom sposobnosti mogu ostvariti obrambena nastojanja.
NN 33/2002 • Izgradnja obrane kao sastavne komponente i izraza društvenog bića modernoga hrvatskog društva drugi je opći strategijski cilj Republike Hrvatske na području obrane. U hrvatskoj povijesti funkcija obrane je dugo bila otuđena od društvenog bića hrvatskog naroda. On je, u uvjetima složenih političkih i sigurnosnih okolnosti, bio prisiljen čuvati opstanak i samostojnost u višenacionalnim političkim i društvenim tvorevinama, u kojima je funkcija obrane prije bila u službi interesa većinskih i moćnijih naroda. Domovinski rat kroz koji je izborena puna samostalnost i neovisnost, predstavljao je istinski povratak obrambene funkcije nacionalnom društvenom biću, odnosno svim slojevima i političkim komponentama hrvatskog naroda. To je omogućilo da Hrvati, kao mala nacija u svjetskoj zajednici naroda, iskažu svoju punu i maksimalnu društvenu snagu u obrani i očuvanju temeljnih društvenih vrijednosti. Stoga je daljnje održavanje i sadržajno obogaćivanje takvog karaktera obrane od strategijske važnosti za modernu hrvatsku državu i društvo.
NN 33/2002 • Moderna hrvatska obrana razvijat će se kao jedna od temeljnih državnih funkcija, a namjenske obrambene institucije države – posebno oružane snage – pod kontrolom institucija civilne vlasti i drugih političkih subjekata. Kao takve, one neće predstavljati prijetnju demokratskom razvoju društva, već – ispunjenjem svojih funkcionalnih uloga – oslonac tog razvoja te unutarnje društvene stabilnosti i sigurnosti.
NN 33/2002 • 2.2. Uloga obrambenih potencijala na domaĆoj i međunarodnoj sceni
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 5/09, Broj 117/03,
Broj 103/01, Broj 87/07,
Broj 51/94, Broj 52/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE