PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2003-12-190-3003 NN 190/2003

• Predlagatelj posebno ističe ustavnopravnu važnost Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u dijelu u kojem se njime uvode nova kaznena djela, te propisuju visine zapriječenih kazni, a koja nisu bila propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 129/00 i 51/01).

Stranica NN 190/2003

• Zaključno, predlagatelj predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i da ga u cijelosti ukine.

Stranica NN 190/2003

• 3. Na temelju članka 42. stavka 1. Ustavnog zakona, prijedlog prvopredlagatelja dostavljen je 7. kolovoza 2003. godine na odgovor Hrvatskom saboru, kao donositelju osporenog propisa.

Stranica NN 190/2003

• Predsjednik Hrvatskog sabora izvijestio je Ustavni sud 13. kolovoza 2003. godine da je dostavljeni dopis proslijeđen Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora. Do donošenja ove odluke odgovor nije zaprimljen.

Internet NN 190/2003
• 4. Tijekom ustavnosudskog postupka zatražena su i zaprimljena stručna mišljenja znanstvenih savjetnika Ustavnog suda, dr. sc. Arsena Bačića, profesora na Pravnom fakultetu u Splitu, i dr. sc. Zvonimira Lauca, profesora na Pravnom fakultetu u Osijeku, o pravnoj prirodi Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
Internet stranice NN 190/2003
• 5. Na temelju članka 88. Ustava, predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, kojeg je Hrvatski sabor donio na 33. sjednici dana 9. srpnja 2003. godine. Zakon je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 111 od 15. srpnja 2003. godine, stupio je na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. prosinca 2003. godine.
Internet stranice NN 190/2003 • 6. Iz fonograma 33. sjednice Hrvatskoga sabora održane 9. srpnja 2003. godine, koji priliježe spisu, proizlazi da je pri glasovanju kod donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u sabornici bilo prisutno sedamdeset i sedam (77) zastupnika. Također je razvidno da je za njegovo donošenje glasovalo pedeset i osam (58) zastupnika, da je dvanaest (12) zastupnika glasovalo protiv, dok je sedam (7) zastupnika bilo suzdržano.
Internet stranice NN 190/2003 • Ustavni sud nadalje utvrđuje da je Hrvatski sabor u sazivu 2000. godine imao stotinu pedeset i jednog (151) zastupnika, pa je za donošenje zakona za koje se traži većina glasova svih zastupnika bilo potrebno sedamdeset i šest (76) glasova zastupnika.
Internet stranice NN 190/2003 • »Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.«
Internet stranice NN 190/2003 • Glava III. Ustava pod nazivom »Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda« podijeljena je na sljedeće odjeljke:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 190/2003 • 2. Osobne i političke slobode i prava (članak 21. do 47.), te
Informacije NN 190/2003 • 3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava (članak 48. do 69.).
Poslovne stranice NN 190/2003 • Polazeći od sadržaja svih odredaba koje se nalaze u Glavi III. Ustava, razvidno je da u zakonodavnoj praksi gotovo i nema zakona koji u određenom broju svojih odredaba barem dijelom ne razrađuje neko od ljudskih prava ili temeljnih sloboda. Sukladno tom
Pregledi NN 190/2003 • Takva široka ustavna interpretacija, međutim, u cijelosti bi izbrisala razliku između »običnog« (ordinarnog) zakona i organskog zakona, što očito nije bio cilj ustavotvorca kad je oblikovao normativni sadržaj prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava.
Besplatno NN 190/2003 • Zbog toga, u odgovoru na pitanje koji se od zakona – čijim se odredbama u većoj ili manjoj mjeri razrađuju pojedina Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode – ima smatrati organskim zakonom, treba se ograničiti na područje slobode, jednakosti i poštivanja prava čovjeka, kao temeljnih ustavnih vrednota propisanih u članku 3. Ustava. Njihov je sadržaj – za razliku od gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava – određen samim Ustavom i individualiziran zajamčenom pravnom zaštitom na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Glasnik NN 190/2003 • Polazeći od izloženog, organskim zakonom kojim se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava ima se smatrati samo onaj zakon kojemu su temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena osobna i politička prava i slobode čovjeka. Jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđenje određenog zakona organskim u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 1. Ustava ispituje se – u slučaju sumnje – zasebno u svakom konkretnom slučaju.
Propis NN 190/2003 • 8. Uvažavajući izloženu ustavnu interpretaciju prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava, za razmatranje pravne naravi i ocjenu ustavnosti osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona bitne su sljedeće odredbe, sadržane u Glavi III., odjeljku 2. Ustava, pod nazivom »Osobne i političke slobode i prava«:
Propis NN 190/2003 • Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, (...).
Propis NN 190/2003 • Kaznenim zakonom razrađuju se navedene ustavne odredbe. Njime se podrobno razrađuje sloboda, kao temeljna ustavna vrednota, u njezinom najosjetljivijem dijelu, a to je njezino oduzimanje odnosno ograničenje.
Propis NN 190/2003 • Materijalnim kaznenim zakonodavstvom, odnosno propisivanjem bića kaznenih djela i njima pripadajućih kazni, država štiti građane i institucije (društvo) od onih koji krše propisana društvena pravila. S druge strane, u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava i počinitelja kaznenog djela mora se zaštititi od prekomjernog zadiranja javne vlasti u njegovu slobodu, koje – pri zakonskom određivanju kaznenih djela i kaznenih sankcija, te pri određivanju intenziteta tih sankcija – ne smije prijeći u neprihvatljiv stupanj državne represije. Stoga je nužno da se instituti kojima se razrađuje pravo države na progon i kažnjavanje povreditelja zakonom zaštićenih dobara normiraju na način koji ne vrijeđa prava i slobode koje su Ustavom zajamčene svakom pojedincu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 71/07, Broj 66/07, Broj 79/98, Broj 116/07, Broj 24/99, Broj 89/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled