PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 22/1995 • Predmet se vraća Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak raspravljanja i glasovanja o kandidatima i njihovog imenovanja za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske, na temelju liste kandidata ministra pravosuđa od 19. siječnja 1995. i u okviru uvjeta propisanih oglasom Ministarstva pravosuda Republike Hrvatske (Klasa: 740-03/94-01/01, Urbroj: 514-02-94-3 od 1. prosinca 1994., objavljenog u "Narodnim novinama", broj 88/94).
NN 22/1995 • Nastupanje pravnih učinaka ove odluke u odnosu na sve kandidate koji su sudjelovali u postupku provedenom u povodu oglasa za imenovanje sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kako za one koji su imenovani za suce, tako i za one koji nisu imenovani, odgađa se do donošenja nove odluke Državnog sudbenog vijeća o imenovanju sudaca, a najkasnije do isteka roka od tri mjeseca računajući od dana objave ove odluke u "Narodnim novinama", službenom listu Republike Hrvatske.
NN 22/1995 • Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama", službenom listu Republike Hrvatske.
NN 22/1995 • 1. pitanje je li Ustavni sud nadležan za postupanje i odlučivanje u ovoj pravnoj stvari;
NN 22/1995 • 2. je li trebalo pribaviti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti ili mišljenje o kandidatima u natječaju;
NN 22/1995 • 3. je li Vijeće bilo ovlašteno smanjiti broj slobodnih mjesta sudaca;
NN 22/1995 • 4. jesu li kandidati prilikom odlučivanja i glasovanja stavljeni u nejednak (diskriminirani) položaj, te
NN 22/1995 • 5. od kakvog je značenja nedostatak obrazloženja u pobijanoj odluci. U nastavku ovog teksta će se o tim pitanjima (i tim redom) izložiti stavove stranaka i ocjene Ustavnog suda.
NN 22/1995 • 1.1. Kandidat u natječaju Vjekoslav Lojen u svom izjašnjenju smatra da ne postoje zakonske pretpostavke za pobijanje osporene odluke ustavnim tužbama ili drugim pravnim sredstvima, jer je Vijeće isključivo nadležno imenovanje odnosno neimenovanje sudaca pa je zakon: i ustavno pravo članova Vijeća da donose odgovarajuće odluke.
NN 22/1995 • 2. Pitanje ocjene obnašanja sudačke dužnosti odnosno mišljenja o kandidatima.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 22/1995 • 2.1. Podnositelji ustavnih tužbi tvrde da ni za jednoga od njih nije dana ocjena obnašanja sudačke dužnosti, a od imenovanih sudaca dana je samo za jednoga, iz čega slijedi da pobijana odluka nije utemeljena na člancima 8, 51 i 52 ni na stavku 1. članka 53. ZS, pa su zbog toga povrijeđena njihova ustavna prava iz članaka 14, 19, 26. i 44. Ustava. U izjašnjenju Vijeća priznaje se da navedene ocjene nisu dane, ali se navodi da se ni ne mogu dati za sve kandidate (npr. za one koji nisu suci); da je ministar pravosuđa zauzeo stajalište da ocjene nisu potrebne, time što je vijeću dostavio listu kandidata koji ispunjavaju pretpostavke za imenovanje; te da se ocjena daje svake tri godine računajući od dana stupanja na snagu Zakona o sudovima (stavak 1. članka 54), pa se ona ne odnosi na suce koji su imenovani po dosadašnjim propisima.
NN 22/1995 • 3. Ograničenje broja slobodnih mjesta za suce Vrhovnog suda
NN 22/1995 • 3.1. Podnositelji tužbi tvrde da je Vijeće svojom odlukom smanjilo broj sudaca Vrhovnog suda (sa 37 na 25); da odluku o broju sudaca u sudu donosi ministar pravosuđa, da je Vijeće bilo dužno imenovati 37 sudaca, te da nije imalo ni ustavno ni zakonsko ovlaštenje smanjiti ovaj broj. Smatraju da je time povrijeđeno njihovo pravo da budu imenovani nepreostalih 12 slobodnih mjesta sudaca, pa su time povrijeđena njihova ustavna prava iz članaka 26. i 44. Ustava, a sam postupak imenovanja je suprotan zakonu i stavku 2. i članka 5. i stavku 2. članka 121 Ustava. Navode da je povrijeđeno načelo diobe vlasti iz članka 4. Ustava, jer je Vijeće, kao tijelo sudbene vlasti, preuzelo ovlasti ministra pravosuđa, tj. izvršne vlasti. U svom izjašnjenju Vijeće navodi da je imenovalo 25 sudaca, ali nije odredilo da Vrhovni sud ima toliki broj sudačkih mjesta; da nema propisa po kojem bi sva sudačka mjesta morala biti popunjena; te da svojom odlukom da imenuje 25 sudaca nije utjecalo na odluku ministra pravosuđa o ukupnom broju od 37 sudaca Vrhovnog suda.
NN 22/1995 • 3.3. Smanjenjem broja slobodnih mjesta sudaca u Vrhovnom sudu Vijeće je, na način koji je suprotan zakonu, podnositeljima ustavne tužbe povrijedilo ustavno pravo iz članaka 26. i 44. Ustava. Ujedno je povrijeđeno ustavno načelo diobe viasti iz članka 4. Ustava, jer je Vijeće - koje ima ovlasti u okvirima sudbene vlasti - neustavno preuzelo ovlaštenja izvršne vlasti (Ministarstva pravosuđa), time što je ograničilo slobodan broj sudačkih mjesta u natječaju kojeg je objavilo Ministarstvo. Time je Vijeće povrijedilo i temeljnu odredbu Ustava iz stavka 2. članka 5, po kojoj je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.
NN 22/1995 • 4. Nejednaki položaj kandidata prilikom glasovanja i odlučivanja
NN 22/1995 • 4.1. Podnositelji ustavnih tužbi tvrde da se na sjednici Vijeća nije glasovalo na temelju liste kandidata koja je sastavljena abecednim redom, već na temelju liste od 25 kandidata koju je protuzakonito sastavio predsjednik Vrhovnog suda; da se o ostalima glasovalo "kao o kandidatima s ostatka liste ministra", i to nakon što je prethodno odlučeno da se imenuje samo 25 sudaca i nakon što su ti suci bili izabrani. U izjašnjenju Vijeća navodi se da lista kandidata koju sastavlja ministar pravosuđa nije prijedlog o kojem se glasuje" već prijedlog može podnijeti svaki član Vijeća· da okolnost što lista mora biti sastavljena abecednim redom nema posebne važnosti; da predsjednik Vrhovnog suda nije sastavio posebnu listu, već je istaknuo prijedlog o kojem se glasovalo, te da se nakon toga glasovalo pojedinačno i o svim drugim kandidatima.
NN 22/1995 • 4.3. Takvo postupanje je u očiglednoj nesuglasnosti sa zakonom, njime se izigrava svrha natječaja, pa nema sumnje da su time povrijeđena ustavna prava podnositelja tužbi iz članaka 14, 26. i 44. Ustava.
NN 22/1995 • 5.1 Podnositelji ustavne tužbe tvrde da pobijana odluka ne sadrži nikakve razloge (obrazloženje) zašto oni nisu imenovani za suce Vrhovnog suda, pa zbog toga ne mogu ostvariti ustavno pravo na učinkovitu pravnu zaštitu, što čini povredu ustavnih prava iz članaka 18. i 19. Ustava. U izjašnjenju Vijeće tvrdi da nijednim zakonskim propisom nije određeno da bi pobijana odluka morala imati obrazloženje, da je odluka o imenovanju zapravo "akt vladanja" pa stoga ne mora sadržavati razloge.
NN 22/1995 • 5.2. Uvidom u spis utvrđeno je da pobijana odluka sadrži sanao spisak kandidata koji su imenovani za suce Vrhovnog suda (toč. I) i odredbu da oni stupaju na dužnost 3. ožujka 1995. godine (toč. II). U odluci se ne navode kandidati koji nisu imenovani za suce, pa se samo iz spiska imenovanih može (arg a contrario) zaključiti koji kandidati nisu imenovani Odluka nema nikakvog obrazloženja (razloga). Točno je da, u načelu, odluka koja nema razloga koji objašnjavaju zašto je donesena (i zašto baš u određenom sadržaju) ne omogućuje učinkovito izjavljivanje sredstava pravne zaštite, pa je takvo pravno stajalište opetovano došlo do izražaja u odlukama Ustavnog suda. No valja konstatirati da pobijana odluka odgovara standardnom sadržaju odluka koje se donose povodom javnog natječaja, jer se u praksi uobičajilo da se u njima navode samo kandidati koji su izabrani (imenovani). Odluka koja i ne spominje kandidate koji nisu imenovani, ne može imati obrazloženje zašto nisu imenovani. Može se dovesti u sumnju je li takav standardni, ali manjkav i jednostran sadržaj odluke primjeren odlučivanju o imenovanju sudaca, posebice kad se radi o kandidatima koji su bili suci Vrhovnog suda a nisu imenovani, pa im uslijed takve (konkludentne, prešućene) odluke o neimenovanju po sili zakona prestaje sudačka dužnost (arg. iz članka 101. i 102. ZS). No ne može se zaključiti da je pobijana odluka - takva kakva jeste i zbog toga što nema obrazloženje - protivna zakonu. Uostalom, obrazloženje odluke koja se donosi na temelju glasovanja moglo bi glasiti samo da kandidat, koji nije imenovan, nije dobio potreban broj glasova. U natječajnim postupcima za popunjavanje slobodnih radnih mjesta priznaje se sudionicima natječaja pravo da uzmu uvid u natječajne spise, te da na temelju razloga koji proizlaze iz tih spisa izjave pravni lijek protiv natječajne odluke, što predstavlja svojevrsnu zamjenu za obrazloženje odluke Pravo na uvid u natječajne spise imaju i kandidati za Vrhovni sud, samo što u spisima Vijeća nema ni traga bilo kakvim razlozima ili kriterijima na temelju kojih se odlučivalo. No to je tema koja je izložena u toč. 3. ove odluke.
NN 22/1995 • Ova odredba dispozitiva temelji se na članku 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, a izrečena je zbog posebne važnosti koju ova odluka ima za državnu i sudbenu vlast i za širu javnost.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 59/90, Broj 100/09,
Broj 57/90, Broj 7/07,
Broj 49/07, Broj 34/96
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE