PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 29/2000 • Prema ustavnim odredbama, navedenim u prijedlozima (članak 3.) vladavina prava među najvišim je vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske; državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak 4.). Zatim, svi su pred zakonom jednaki (članak 14. stavak 2.), svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (članak 26.) te država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu (članak 49. stavak 2.), i svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Prema odredbama članka 18. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom s tim da ono može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom, ako je osigurana druga pravna zaštita. Odredba članka 16. Ustava uređuje mogućnost ograničenja ustavnih sloboda i prava: ona se mogu ograničiti samo zakonom i to da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Odredba članka 36. stavka 2. uređuje mogućnost ograničenja Ustavom zajamčene slobode i tajnosti dopisivanja i svih drugih oblika općenja: ograničenja tog ustavnog prava i slobode mogu se propisati samo zakonom i to samo kad su nužna za zaštitu sigurnosti države ili provedbu kaznenog postupka.
NN 29/2000 • Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine, Međunarodni ugovori«, broj 6/99) člankom 8. jamči pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, te određuje da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
NN 29/2000 • Polazeći od navedenih odredaba ovaj Sud ukinuo je u izreci navedene zakonske odredbe, našavši da su nesuglasne Ustavu i to zbog sljedećih razloga:
NN 29/2000 • Vladavina prava o kojoj je riječ u članku 3. Ustava podrazumijeva, pored ostalog, da su propisi dovoljno određeni u pogledu onih na koje se odnose, u pogledu njihovih prava i obveza i u pogledu postupka u kojem se prema njima primjenjuju. Prema osporenoj odredbi članka 18. ministar unutarnjih poslova može, kad on ocijeni da je to neophodno radi sigurnosti zemlje, kršiti načela slobode i tajnosti dopisivanja i svih drugih oblika općenja. Pritom zakonodavac - a samo njemu i Ustav i Konvencija daju pravo da ograniči ljudska prava i temeljne slobode - nije predvidio nijednu situaciju ili okolnost u kojima bi bilo neophodo da se kršenjem ljudskih prava štiti sigurnost zemlje, niti je propisao ijedan kriterij prema kojem bi ministar mogao, odnosno morao, ocijeniti da se radi o mjeri neophodnoj za sigurnost zemlje. Osporena zakonska odredba ograničenja ustavnih sloboda i prava u potpunosti prepušta diskrecijskoj ocjeni ministra, uz samo jedno naknadno ograničenje: da on mora o tome obavijestiti predsjednika Republike.
NN 29/2000 • Ustav u članku 16. načelno propisuje u koje se svrhe zakonom mogu ograničiti ustavne slobode i prava, a člankom 36. posebno je, u svezi sa slobodom i tajnošću dopisivanja, predviđeno da se samo zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurno
NN 29/2000 • Za razliku od Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99), koji u odredbama pod naslovom »Privremeno ograničenje ustavnih prava i sloboda radi pribavljanja podataka i dokaza za provedbu kaznenog postupka« (članci 180. do 186.) podrobno predviđa u svezi s kojim kaznenim djelima koje se mjere ograničenja mogu provesti, po čijem nalogu, u kojem trajanju, tko nalog izvršava, te kako se postupa s tako pribavljenim podacima, Zakon o unutarnjim poslovima primjenu mjera za zaštitu sigurnosti države uopće ne razrađuje. To je norma koja omogućava da se proizvoljno i bez ograničenja može pod policijskim nadzorom držati svaka fizička i pravna osoba i svako tijelo.
NN 29/2000 • Odredbe članka 24u. Zakona koje propisuju dužnost investitora stambenih i poslovnih građevina da grade skloništa, a zatim predviđaju slučajeve u kojima su neki investitori oslobođeni te dužnosti, prema ocjeni ovog Suda dovode investitore u nejednaki položaj. Ako su svi investitori dužni graditi skloništa, onda bi se njihov jednaki položaj postigao - primjerice - time da oni koji ih ne grade participiraju u izgradnji skloništa novčanim davanjem. Time što je omogućio da se neke investitore oslobodi troškova izgradnje skloništa (zato što je sklonište izgradio netko drugi, ili zato što bi uz izgradnju skloništa troškovi gradnje bili nerazmjerno visoki), a drugima tu obvezu nametnuo, zakonodavac je povrijedio navedeno ustavno načelo iz članka 49. stavka 2. Ustava.
NN 29/2000 • Oduzimanje prava vezanih uz radni odnos radniku što ga osporeni članak 60. stavak 3. Zakona opisuje kao »radnika čiji bi daljnji rad na ranijem radnom mjestu štetio interesu službe« prema toj odredbi zbiva se bez provedenog postupka u kojem bi radniku bilo omogućeno da se izjasni o stajalištu i ocjeni poslodavca i da mu se dade prilika da brani svoja prava što proizlaze iz radnog odnosa.
NN 29/2000 • Prema već zauzetim stajalištima ovog Suda naročito u slučajevima isticanja negativnih osobina neke osobe mora radniku biti omogućeno da se brani i štiti svoje interese u valjano provedenom postupku. Stajalište je podnositelja prijedloga da je nesuglasno Ustavu što se u primjeni osporene odredbe ne provodi stegovni a ne upravni postupak. Međutim, i valjano provedeni upravni postupak predviđa da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, a rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kad je to zakonom dopušteno. Osim toga, valja imati u vidu da se ni ustavna odredba o pravu na žalbu ne može učinkovito ostvariti bez obrazloženja u rješenju donijetom u postupku u kojem se odlučuje o nečijem pravu, jer se samo putem takvog obrazloženja utvrđuje da li se je upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i ujedno postupalo tako da je u vođenju postupka, i u odlučivanju, stranci omogućilo da što lakše zaštiti svoja prava.
NN 29/2000 • U skladu s iznijetim Sud je, temeljem odredaba članka 53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99) u izreci navedene odredbe Zakona ukinuo.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 29/2000 • U svezi s odredbom članka 68. postupak je obustavljen temeljem članka 58. Ustavnog zakona jer je osporena odredba prestala važiti temeljem odredbe članka 18. točka 3. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (»Narodne novine«, br. 128/99).
NN 29/2000 • II. Ukida se odluka Državnog sudbenog vijeća o imenovanju sudaca Županijskog suda u Gradu Z., broj: ID-48/1996 od 6. kolovoza 1996., u dijelu u kojem se odnosi na podnositelja ustavne tužbe.
NN 29/2000 • III. Predmet se vraća Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak raspravljanja i glasovanja o kandidatu - podnositelju ustavne tužbe i njegovu imenovanju za suca Županijskog suda u Gradu Z., na temelju liste kandidata ministra pravosuđa, klasa: 700-04/95-01/900, urbroj: 514-05-01-96-2 od 10. srpnja 1996. i u okviru uvjeta propisanih oglasom Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, objavljenim u »Narodnim novinama«, br. 15/96.
NN 29/2000 • M. N. iz Z. podnio je ustavnu tužbu i dopunu ustavne tužbe povodom odluke Državnog sudbenog vijeća (nastavno: DSV) broj: ID-48/1996 od 6. kolovoza 1996. godine.
NN 29/2000 • Podnositelj je u postupku imenovanja sudaca Županijskog suda u Gradu Z. sudjelovao kao kandidat tog suda, no nije imenovan, zbog čega smatra da su mu povrijeđena ustavna prava iz članaka 14., 19., 26. i 44. Ustava Republike Hrvatske.
NN 29/2000 • Povredu gore navedenih prava podnositelj obrazlaže time što DSV nije prilikom odlučivanja o imenovanju sudaca Županijskog suda u Gradu Z. u dostatnoj mjeri sagledao i ocijenio njegove stručne, moralne i druge odlike kroz čitav radni vijek u kojem je obnašao dužnost suca tog suda.
NN 29/2000 • Ustavnom tužbom predlaže se da Ustavni sud Republike Hrvatske ukine odluku DSV-a o imenovanju sudaca Županijskog suda u Gradu Z., broj: ID-48/1996 od 6. kolovoza 1996. u dijelu koji se odnosi na podnositelja ustavne tužbe i predmet vrati DSV-u na ponovni postupak i odlučivanje.
NN 29/2000 • Temeljem odredbi članka 65. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), Sud je pribavio spis i izjašnjenje DSV-a o navodima predmetne ustavne tužbe.
NN 29/2000 • U odgovoru DSV prvenstveno ističe prigovor nenadležnosti Ustavnog suda za odlučivanje o njegovim odlukama o imenovanju sudaca i nedopuštenost ustavne tužbe zbog nepostojanja odluke o neimenovanju, jer odluka sadrži samo imena imenovanih sudaca.
NN 29/2000 • Što se tiče povrede podnositeljevih ustavnih prava, u odgovoru se navodi da se na sjednici o podnositelju ustavne tužbe raspravljalo kao o svakom prijavljenom kandidatu i to abecednim redom, nakon čega se pristupilo glasovanju prilikom kojeg podnositelj nije dobio potrebitu većinu glasova.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 32/03, Broj 39/91,
Broj 75/93, Broj 104/93,
Broj 47/08, Broj 133/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE