PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 105/2001 • Srednje obrazovanje nastavlja se na osnovno i obično obuhvaća populaciju od 14 ili 15 do 18 ili 19 godina života. Namjena programa srednjeg obrazovanja može se općenito podijeliti u tri grupe. Prva grupa uključuje programe kojima je glavna svrha osposobljavanje za daljnji studij, odnosno za više i visoko obrazovanje. Druga grupa ima dvojnu namjenu, tj. osposobljavanje za daljnji studij, obično na nekim određenim visokim učilištima, ali i osposobljavanje za tržište rada. Trećoj grupi svrha je osposobljavanje za tržište rada i ne omogućuje neposredni nastavak školovanja na višoj razini. Srednje obrazovanje traje od 1 (iznimno) do 5 godina i nije obvezatno. Programe srednjeg obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i športa, uz suglasnost drugih nadležnih ministarstava.
NN 105/2001 • Ovu grupu čine svi programi koji se nastavljaju na srednje obrazovanje, a svrha im je usavršavanje i osposobljavanje za zanimanja ili za nastavak školovanja na višem i visokom obrazovanju. Obuhvaća populaciju koja je završila neki program srednjeg obrazovanja, dakle stariju od 17 ili 18 godina. To su, dakle, programi za odrasle.
NN 105/2001 • Više i visoko obrazovanje obično obuhvaća populaciju od 18 ili 19 godina života (bez gornje granice), koja je s uspjehom završila one programe srednjeg obrazovanja koji omogućuju nastavak studija, tj. uključivanje u više i visoko obrazovanje. Više i visoko obrazovanje sadržava programe stručnog studija u trajanju od 2 do 4 godine, i programe sveučilišnog studija u trajanju od 4 do 6 godina. Osobe koje su uspješno završile dodiplomski studij mogu, ako ispunjavaju određene uvjete, nastaviti studij na programima za stjecanje stručnog naziva magistra (magistra specijalista) u trajanju od 1 do 2 godine. Osobe s diplomom sveučilišnog studija mogu, ako ispunjavaju određene uvjete, nastaviti studij na programima za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti u trajanju od 2 godine. Magistri znanosti mogu nastaviti usavršavanje na studiju za doktora znanosti u trajanju od 1 godine, a iznimno do 3 godine.
NN 105/2001 • UNESCO je uveo Međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja (International Standard Classification of Education - ISCED) kao instrument za prikupljanje i prikazivanje statističkih podataka o obrazovanju unutar pojedinih zemalja i na međunarodnoj razini. ISCED je bio odobren na 35. sjednici Međunarodne konferencije o obrazovanju u Ženevi 1975., a usvojen na 20. sjednici Generalne konferencije UNESCO-a u Parizu 1978. godine.
NN 105/2001 • Iskustvo proizišlo iz skoro dvadesetogodišnje primjene ove klasifikacije od strane nacionalnih statistika i međunarodnih organizacija ukazalo je na potrebu njegove revizije. Stoga je generalni direktor UNESCO-a 1992. godine odobrio rad na reviziji postojeće klasifikacije ISCED. Pokrenuta je serija stručnih savjetovanja sa svrhom da se odrede dijelovi i područja klasifikacije ISCED koje treba izmijeniti i osuvremeniti. Osnovana je uža radna skupina »Task Force« sastavljena od stručnjaka iz Etiopije, Francuske, i Nizozemske te predstavnika OECD-a, EUROSTAT-a i UNESCO-a, koja je radila na prijedlogu izmjene klasifikacije ISCED, i ukupno izradila jedan za drugim tri prijedloga revizije. Svaki prijedlog revizije predstavljen je grupi izabranih stručnjaka iz različitih zemalja, pa je na osnovi njihovih primjedbi radna skupina izradila novi prijedlog. Drugi i treći prijedlog predstavljen je i na svjetskim sastancima predstavnika zemalja, koje su bile izabrane u »Reference Group«. Sastanci »Reference Group« održani su 20.-21. svibnja 1996. u Ženevi i 25.-27. veljače 1997. u Parizu, gdje je treći prijedlog izmjena bio prihvaćen. Hrvatska je bila izabrana među zemlje »Reference Group«, a gđa mr. sc. Senka Bosner, iz Državnog zavoda za statistiku, bila je i član grupe stručnjaka za reviziju klasifikacije ISCED.
NN 105/2001 • Konačni oblik klasifikacije ISCED ’97, prihvaćen je na Generalnoj skupštini UNESCO-a 28. 11. 1997. u Parizu.
NN 105/2001 • ISCED ž97 obuhvaća sve obrazovne programe formalnog obrazovanja, tj. ukupan proces obrazovanja od onog u ranoj dobi do ulaska na tržište rada, kao i obrazovanje kroz život. Zato ISCED ž97 obuhvaća raznolike programe i vrste obrazovanja određene pojedinim nacionalnim sustavima obrazovanja. Njime nisu obuhvaćene raznolike komunikacije kojima svrha nije učenje, ni razni oblici učenja koji nisu organizirani. Treba napomenuti da svako obrazovanje uključuje učenje, ali svako učenje nije obrazovanje.
NN 105/2001 • ISCED ’97 strukturiran je tako da omogući obuhvat ukupnog obrazovanja što se provodi u društvu, bez obzira na mjesto, način i subjekt njegova provođenja. Svaki je program klasificiran prema dvije ukrižene varijable. Prva varijabla jest položaj obrazovanja, a druga obrazovna skupina. Da bi sustav klasifikacije ISCED ’97 bio što prilagodljiviji raznolikosti obrazovnih sustava u svijetu, te su dvije varijable potpuno nezavisne.
NN 105/2001 • ISCED ’97 daje potpun i dosljedan statistički okvir za prikupljanje i prikazivanje podataka o obrazovanju na svjetskoj razini, jer omogućava međunarodnu usporedivost podataka. Primjena klasifikacije ISCED ’97 omogućuje transformaciju detaljnih nacionalnih statistika obrazovanja u agregirane kategorije koje su međunarodno usporedive. Cilj je klasifikacije da za svaki obrazovni program u svijetu odredi razinu i obrazovnu skupinu, te tako omogući usporedivost podataka o obrazovanju prema jedinstvenom kriteriju.
NN 105/2001 • 1) Prijevod objavljen u publikaciji Državnog zavoda za statistiku 2000. godine »Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja ISCED ’97«
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 105/2001 • Ujedinjeni narodi i njihove agencije UNESCO i UNICEF, te OECD i Europska unija, preko svoje statističke agencije EUROSTAT-a, prate, prikazuju i analiziraju podatke o obrazovanju za cijeli svijet, odnosno Europu. Pri tome koriste Međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja ISCED ’97. Budući da je Hrvatska kao slobodna i samostalna država članica UN-a i članica Vijeća Europe obvezna davati podatke o obrazovanju spomenutim agencijama, nužno je podatke o obrazovanju organizirati prema međunarodnim standardima. Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja (NSKO) u potpunosti je usklađena s klasifikacijom ISCED ’97, pa pruža mogućnost prikupljanja, prikazivanja i predstavljanja podataka o obrazovanju sukladno međunarodnim standardima.
NN 105/2001 • Kako je Republika Hrvatska zemlja otvorena obrazovnoj razmjeni, klasifikacija NSKO će omogućiti lakšu razmjenu obrazovnih programa te učenika i studenata na europskoj i svjetskoj razini, kao i međunarodno verificiranu osnovicu za nostrifikaciju svjedodžbi i diploma stečenih u obrazovnim sustavima drugih država.
NN 105/2001 • Prema sadašnjem stanju u razvoju klasifikacije ISCED’ 97, kako je navedeno u odjeljku 4, može se reći da je Republika Hrvatska među prvim zemljama u svijetu koja je izradila svoju Nacionalnu standardnu klasifikaciju obrazovanja na temelju klasifikacije ISCED’ 97.
NN 105/2001 • Jedan od nedostataka klasifikacije ISCED ’97 koji se odražava i na klasifikaciji NSKO jest nedostatak razrađenih nižih nivoa obrazovnih skupina.
NN 105/2001 • Uvođenje klasifikacije NSKO ima svoj značaj i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Nacionalni značaj sastoji se u mogućnosti definiranja točnog mjesta pojedinih obrazovnih programa u nacionalnom obrazovnom sustavu. Svakom postojećem obrazovnom programu će se prema klasifikaciji NSKO dodijeliti jedinstvena šifra, po kojoj će uvijek biti prepoznatljiv bez obzira na različite nazive. Svakom budućem obrazovnom programu trebat će pri izdavanju dozvole za provođenje uvijek odrediti i šifru klasifikacije NSKO, koju treba unijeti u svaki dokument o završenom obrazovanju (uvjerenje, svjedodžba, diploma i slično). Podaci o postignutoj školskoj spremi u popisu stanovništva trebaju se, prema preporuci UNESCO-a, prikupljati i prikazivati prema klasifikaciji ISCED ’97, a klasifikacija NSKO je potpuno usklađena s njom. Klasifikacija NSKO se također treba primjenjivati na ankete, posebno na Anketu o radnoj snazi, te pri registraciji nezaposlenih.
NN 105/2001 • Na međunarodnom nivou sustav obrazovanja Republike Hrvatske bit će jednoznačno usporediv sa sustavima obrazovanja drugih država.
NN 105/2001 • 5.3. Pravila razvrstavanja obrazovnih programa prema klasifikaciji NSKO
NN 105/2001 • Svakom obrazovnom programu jednoznačno se određuje položaj obrazovanja i obrazovna skupina. Ove dvije varijable predstavljene su nezavisnim sustavom šifara, koji zajedno određuju šifru obrazovnog programa prema klasifikaciji NSKO. Prema sadašnjem stanju u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i razvijenosti klasifikacije NSKO svakom obrazovnom programu pripada jedna šifra, ali više obrazovnih podskupina i predmeta, odnosno struka i smjerova studija, može imati istu NSKO šifru.
NN 105/2001 • Obrazovni programi razvrstani su prema ukriženim varijablama »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«. Svaki obrazovni program može biti razvrstan u samo jedno polje određeno ovim dvjema varijablama. Iako su varijable nezavisne, jasno je da ne postoje programi za sva polja koja mogu nastati ukriženjem svih kategorija varijabli »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«.
NN 105/2001 • Varijabla položaj obrazovanja složena je od više dimenzija pojedinog obrazovnog programa. Položaj obrazovanja određen je sa šest dimenzija. U okviru prve varijable svaka dimenzija predstavljena je jednom znamenkom. Za razliku od ukriženih varijabli koje su međusobno nezavisne, dimenzije unutar varijable položaj
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 72/05, Broj 10/90,
Broj 13/03, Broj 109/03,
Broj 80/08, Broj 125/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE