PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 126/2000 • Stoga podnositelji predlažu ukidanje svih osporavanih akata.
NN 126/2000 • 4. Na temelju uvida u spis predmeta, kao i u spis istog prekršajnog tijela broj: P-451/95, te na temelju analize osporavanih odluka, mjerodavnih zakonskih odredaba, kao i navoda i razloga ustavne tužbe, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je sljedeće:
NN 126/2000 • U konkretnom carinskom prekršajnom postupku počinitelj je, kako je njegovo postupanje pravno kvalificirano, kažnjen zbog počinjena prekršaja iz članka 344. stavka 1. točke 1. (u svezi s člankom 355. stavkom 1.) CZ-a, te mu je oduzeto vozilo temeljem članka 360. stavka 1. istog Zakona.
NN 126/2000 • Kako, međutim, proizlazi iz osporavanih odluka, kažnjen je zbog neprijavljivanja prijevoznog sredstva kojim je prevozio robu i to mu je sredstvo, inače vlasništvo treće osobe, oduzeto.
NN 126/2000 • Naime, članak 344. stavak 1. točka 1. CZ-a, na kojeg se poziva donositelj osporavanog prvostupanjskog rješenja, glasi: »(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do deseterostrukog iznosa uskraćene carine ili od jednostrukog do četverostrukog iznosa vrijednos
NN 126/2000 • Radi se, dakle, o zakonskim odredbama koje definiraju što se u smislu Carinskog zakona smatra robom, sankcioniraju neprijavljivanje robe koja se prevozi preko carinske crte na način da se za takvo postupanje određuje novčana kazna, te se ovlašćuju nadležna tijela da neprijavljenu robu mogu oduzeti i kada ona nije vlasništvo prekršitelja. Pored navedenog, odredba članka 357. istog Zakona propisuje da se roba koje je predmet pojedinih taksativno nabrojenih prekršaja mora oduzeti.
NN 126/2000 • 5. Mjerodavne odredbe CZ-a koje se, međutim, odnose na oduzimanje prijevoznog sredstva kao daljnju moguću sankciju za prekršaj neprijavljivanja robe (a kada prijevozno sredstvo samo za sebe ne predstavlja robu u smislu Carinskog zakona i kada se radi o prijevoznom sredstvu kojim se obavljaju usluge prijevoza u javnom prometu), jesu odredbe članka 358. stavka 1. i članka 360. stavka 2. CZ-a.
NN 126/2000 • 6. Kako proizlazi iz navoda ustavne tužbe i pribavljenog spisa predmeta, zbog neprijavljivanja dijela robe koja je trebala biti provezena preko teritorija Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i glede oduzimanja te robe, vođen je protiv istog podnositelja drugi prekršajni postupak pred istim carinskim tijelom (P-451/95). Dakle, protiv istog počinitelja zbog istog prekršaja neprijavljivanja robe (članak 344. stavak 1. točka 1. CZ-a) vođena su dva prekršajna postupka, te mu je u svakome od njih izrečena po jedna novčana kazna, dok je u jednome od njih izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe, a u drugome zaštitna mjera oduzimanja vozila.
NN 126/2000 • Slijedom naprijed citiranih odredaba proizlazi da je o oduzimanju prijevoznog sredstva (i to ne zbog njegovog neprijavljivanja, već u smislu izricanja zaštitne mjere zbog neprijavljivanja robe) moglo i moralo biti odlučivano u okviru prekršajnog postupka zbog neprijavljivanja robe (članak 344. stavak 1. točka 1.), u kojem se ta roba sukladno Zakonu oduzima (članak 357. stavak 1.), time da je i tada o oduzimanju prijevoznog sredstva moglo biti odlučeno tek nakon utvrđenja relevantnih činjenica i pretpostavki propisanih odredbama članka 358. stavka 1. i članka 360. stavka 2. CZ-a.
NN 126/2000 • 7. Budući da ustavnom tužbom podnositelji ukazuju, a što je razvidno i iz osporavanih odluka, da drugostupanjsko upravno tijelo u žalbenom postupku, kao niti Upravni sud u upravnom sporu, vlasniku oduzetnog vozila nisu priznali status stranke tj. u cijelosti su se oglušili na njegov pokušaj da žalbom odnosno tužbom sudjeluje u predmetnom postupku radi zaštite svojih prava i pravnih interesa, potrebno je istaknuti i to da Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91) u članku 49. izrijekom definira stranku kao osobu na čiji je zahtjev pokrenut postupak, ili osobu protiv koje se vodi postupak, ili osobu koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 126/2000 • Ovo je pravo zainteresirane osobe neupitno i neovisno je o pravu trećih osoba na naknadu štete od počinitelja carinskog prekršaja, koje je utvrđeno Carinskim zakonom (članak 360. stavak 3.).
NN 126/2000 • U tom smislu neodlučan je navod ustavne tužbe da je prekršajni postupak morao biti vođen osobno protiv vlasnika vozila i robe, ali je odlučno to što vlasniku vozila i robe kao zainteresiranoj osobi nije priznat status stranke, tj. procesna prava koja iz tog statusa proizlaze. Na ovo utvrđenje ne utječe niti činjenica da je vlasnik vozila i robe saslušan u tijeku prvostupanjskoga prekršajnog postupka vođenog protiv vozača, jer je saslušan u svojstvu svjedoka.
NN 126/2000 • Slijedom izloženog, razvidno je da je u konkretnom slučaju na štetu jednog od podnositelja ustavne tužbe počinjena povreda jamstva prava na žalbu iz članka 18. Ustava.
NN 126/2000 • 8. Odredba članka 19. stavka 1. Ustava ne pruža građanima samostalan i ustavnopravno relevantan temelj za podnošenje ustavne tužbe, jer sadržaj te odredbe čini načelo zakonitosti u radu državne uprave, što samo po sebi ne proizvodi neko pravo u subjektivnom smislu na strani građana.
NN 126/2000 • Međutim, stavkom 2. članka 19. Ustava jamči se ustavno pravo pojedincu da može zatražiti da u propisanom postupku nadležni sud meritorno odluči o zakonitosti pojedinačnog upravnog akta. Povreda ovog prava predstavlja valjan razlog podizanju ustavne tužbe.
NN 126/2000 • Vezano uz konkretan slučaj, Ustavni je sud ocijenio da rečena povreda postoji i to stoga što je jednom od podnositelja ustavne tužbe ovo pravo uskraćeno čak i u formalnom smislu, na način da mu nije omogućen pristup nadležnom sudu odnosno na način da njegova tužba u upravnom sporu uopće nije uzeta u obzir. Povreda postoji i stoga što u odnosu na obojicu podnositelja ustavne tužbe, odnosno obojicu tužitelja u upravnom sporu, nadležni sud nije ispunio svoju Ustavom i zakonom predviđenu funkciju kontrole zakonitosti pojedinačnog upravnog akta, koji u konkretnom slučaju sadrži sva obilježja povrede članka 26. Ustava u materijalnopravnom smislu tj. povrede prava jednakosti pred sudovima.
NN 126/2000 • 9. Glede tužbom istaknute povrede sadržaja članka 3. Ustava, valja napomenuti da se radi o odredbi koja služi kao osnova za tumačenje Ustava i kao smjernica zakonodavcu pri razradi ustavnih prava građana, pa je, prema tome, upućena državnim tijelima, a ne neposredno građanima. Stoga se na toj odredbi ne može temeljiti nikakvo ustavno pravo.
NN 126/2000 • 10. Slijedom svega izloženog, a na temelju odredaba članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), donesena je odluka kao u izreci.
NN 126/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama u sastavu sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi A. B. iz Š., kojeg zastupa Ž. Ž., odvjetnik iz Š., na sjednici Vijeća održanoj dana 30. studenoga 2000. godine, donio je jednoglasno
NN 126/2000 • II. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2599/99-2, Gzz-68/99-2 od 12. travnja 2000. godine i predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 2/07, Broj 45/07,
Broj 134/09, Broj 40/08,
Broj 75/08, Broj 8/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE